Stetoskop
Stetoskop

Prof. mr Milorad Jerkan

Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan

Fizikalna medicina

Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

Radno iskustvo

Dispanzer medicine sporta, Niš

Načelnik.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu

Osnovne studije.

Članstva

Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije

Predsednik.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (960)

?
Pitanje #693915. 10. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovana,
Intenzitet treninga nije odgovarajuć vašim funkcionalnim mogućnostima. Najverovatnije je došlo do nagomilavanja mlečne kiseline u mišićima vrata, tkz. „upala mišića”, a bol se javlja jer oporavak nije u potpunosti završen. Savetujem vam da se nekoliko dana odmorite, a nakon toga, javite se specijalisti sportske medicine koji će na osnovu pregleda odrediti vaše stvarne sposobnosti i dozirati optimalni trenažni proces
Pozdrav
?
Pitanje #693133. 10. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Jednostavno ne mogu da verujem da pored savremenog pristupa u lečenju sportskih povreda pojedinci i dalje idu kod, kako vi kažete, nadrilekara. Da ste se odmah javili specijalisti sportske medicine sigurno da povreda skočnog zgloba ne bi prešla u hronični oblik. Postoji mogućnost da je pored tetiva oštećen i ligament, kao i mišići u predelu skočnog zgloba, pa je jedino rešenje da se nakon mri (magnetne rezonance) i precizno postavljene dijagnoze javite dispanzeru za sportsku medicinu u vašem mestu. U stetoskopu sam napisao članak o povredama skočnog zgloba, pročitajte, može vam pomoći.
Pozdrav
?
Pitanje #692121. 10. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Javite se specijalisti sportske medicine na pregled. Najverovatnije se radi o epicondilitisu medalisu koji je karakterističan za vežbe i treninge koje ste imali, a koji nisu bili odgovarajući vašim stvarnim mogućnostima. Prekinite sa opterećivanjem lakta i počnite sa fizikalnim tretmanom (laser, ultrazvuk, tens, magnetno impulsno polje) najmanje 15 dana. Nadam se da će to dati prave rezultate iako su povrede lakta dosta specifične i traže veliko iskustvo lekara koji vas leči.


Pozdrav
?
Pitanje #6919330. 9. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Meniskusi su tkz. Amortizeri kolena. Ima ih dva: medijalni meniskus u obliku slepog miša i lateralni u obliku polumeseca. Pihtijastog su sastava. Prednji ukršeni ligament prolazi ispod medijalnog meniskusa. Opšte karakteristike za povredu meniskusa su: otok, bol, blokada kolena i hipotrofija butnih mišića. Postoji mogućnost da je zadnji rog medijalnog meniskusa (najčešća pojava) oštećena i daje gore navedene simptome. Predlažem vam da uradite mri (magnetnu rezonancu) kolena. Jačajte mišiće butine (aktivni stabilizatori kolena) , a predlažem sledeće vežbe: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.

Pozdrav
?
Pitanje #6897727. 9. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovana,
Obavezno se javite sportskom lekaru. Najverovatnije će uključiti fizikalni tretman. Značajnije od ovoga je sigurno nastanak povrede. Povrede ovog tipa u tenisu se javljaju zbog nepravilnog izvođenja pojedinih udaraca, posebno spina - rotacije kod forhenda, neadekvatnog grifa i promene tehnike kod servisa. Kada se koriguju određeni elementi povređivanje ovog tipa neće se javljati.


Pozdrav
?
Pitanje #6895526. 9. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Vaš problem nije kardiovaskularni sistem. Patološke promene na srcu se posebno manifestuju kod povećanih fizičkih aktivnosti. Imajući u vidu navedenu simptomatologiju najverovatnije se radi o pojačanoj inervaciji nerava u spletu mišića u grudnom delu. Zbog vaše sigurnosti javite se specijalisti sportske medicine koji će na osnovu stres - ergo testa postaviti konačnu dijagnozu i dozirati vam trenažni proces.


Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460