Prof. mr Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Vaša ćerka je pokazala na utakmici da je potpuno zdrava i da operaciju treba što pre zaboraviti. Ortoza koju je nosila na kolenu može samo da joj šteti (zateže mišiće butine - aktivne stabilizatore kolena) , pa čak i da izazove indirektno ponovno povređivanje. Kod svih sportista posle operacije kolena postoji strah koji moraju sami da pobede. Još jednom: ona je zdrava i treba da nastavi sportsku karijeru bez ikakvih strahova od novog povređivanja.
Pozdrav
Najverovatnije se radi u istegnuću ligamenta prvog stepena, i kolege koje su vas pregledale su pravilno postupile što nisu stavili gips. Greška koja je česta da sve distorzije budu imobilisane (stavljanje longete) izazivaju kontrakturu koja kasnije u fizikalnom tretmanu zadaje velike probleme. Javite se specijalisti sportske medicine koji će na osnovu pregleda odrediti nivo sposobnosti zgloba za trenažni proces. Kod ovakvih istegnuća 10 do 14 dana je period potpune rehabilitacije (nekad se aplikuje fizikalni tretman, a nekad samo kineziterapija – vežbe) .
Pozdrav
Najverovatnije se radi o tome da iz straha da ponovo ne dođe do povređivanja, operisani deo se štedi i celo opterećenje se prebacuje na suprotnu stranu noge. Suština je: pravilno trčati na celim stopalom. Što se tiče bandaža, čak je i poželjno, zbog psihičke stabilnosti, izvesno vreme bandažirati skočni zglob. Dalje bavljenje sportom nije dovedeno u pitanje
Pozdrav
Uradite ehosonografski pregled ramenog zgloba. Postoji mogućnost istegnuća mišića supraspinatusa, kao i tetive na pripoju mišića deltoideusa. Povrede ramena se teže leče zbog svoje specifičnosti (pasivni stabilizatori ramena su samo dva i to: svenoidalni i glenoidalni) pa je najbolje da se javite specijalisti sportske medicine koji će vam dati najbolji savet nakon pregleda i ehosonografskog rezultata.
Pozdrav
Zašto pijete lekove za opuštanje mišića? Koji je razlog? Da li ste se povredili? Ima još mnogo pitanja na koja bih trebao da imam odgovore kako bih konkretno odgovorio. Javite se specijalisti sportske medicine u mestu u kome živite i iznesite mu svoje probleme.
Pozdrav
Javite se i specijalisti sportske medicine na pregled. Postoji mogućnost povrede pripojnih mišića, primicača, u preponskom predelu. Takođe, postoji mogućnost da je usled preforsiranosti u trenažnom procesu došlo do povređivanja. Radite vežbe za jačanje mišića trbušne regije, posebno muskulusa iliopsosa (“držača prepone”) . Možda je slabost ove grupe mišića dovela do tegoba, pored već konstatovane prehlade koja je izazvala uvećanje limfnih čvorova u predelu prepone.
Pozdrav
Vreme oporavka nakon operacije zavisi od vrste kile. Da li je preponska (ingvinalna) , ili stomačna (abdominalna) kila, koje je veličine?! Ovi parametri su značajni za oporavak posle operativnog zahvata. Imajući u vidu najsavremeniji način (laparoskopska intervencija) povratak trenažnom procesu je za tri nedelje, a sa takmičarskim treningom se može krenuti za šest nedelja.
Pozdrav
Uradite mri (magnetnu rezonancu) kolena. Nakon toga javite se specijalisti sportske medicine na pregled. To je najbolji put da se postavi tačna dijagnoza, a u međuvremenu jačajte mišiće butine (aktivni stabilizatori kolena) i to sledećim vežbama: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
kombinujte krioterapiju (hlađenje) i masti bogate heparinom i kamforom.
Pozdrav
Sličan je odgovar kao i na prethodno pitanje. Uradite mri (magnetnu rezonancu) kolena. Nakon toga javite se specijalisti sportske medicine na pregled. To je najbolji put da se postavi tačna dijagnoza, a u međuvremenu jačajte mišiće butine (aktivni stabilizatori kolena) i to sledećim vežbama: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
kombinujte krioterapiju (hlađenje) i masti bogate heparinom i kamforom.
Pozdrav
Ne postoje posebno vitamini za rast. Rast je genetsko - morfološka karakteristika čoveka. Veštačkim načinom rast je nemoguće pospešiti.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.