Stetoskop
Stetoskop
Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan

Fizikalna medicina

Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

Radno iskustvo

Dispanzer medicine sporta, Niš

Načelnik.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu

Osnovne studije.

Članstva

Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije

Predsednik.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (960)

?
Pitanje #4006721. 9. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovana,
Osnovna greška je što se niste javili specijalisti sportske medicine da konstatuje težinu povrede. Terapiju koju ste sami sebi odredili delimično je dobra; aplikacija masti odmah posle povrede nije preporučljiva. Što se tiče otoka na skočnom zglobu on nekada traje i dva do tri meseca, a funkcija zgloba je normalizovana i sportista se bavi aktivnostima. Bol koji osećate na pritisak apsolutno je primeren povredi koju imate i nemate razloga za brigu. Javite se specijalisti sportske medicine da vam aplikuje fizikalni treman (laser, magnetno impulsno polje, vaccus i interferentne struje) . Ujedno, radite kineziterapeutske vežbe za potpuni povratak pokreta skočnog zgloba (savet tražite od fizioterapeuta koji vam radi tretman) . Želim vam brz oporavak.


Pozdrav
?
Pitanje #3996520. 9. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,

na osnovu vaše kratke anamneze operacija je neophodana. Ako živite u nišu, ili bližoj okolini, rado ću vas pregledati u dispanzeru za sportsku medicinu u nišu zetska b. B. I dati svoje konačno mišljenje

Pozdrav
?
Pitanje #3988219. 9. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Sportska bradikardija je karakteristična kod ljudi koje se dugo bave sportom. Srećemo je kod sportista i rekreativaca. Bradikardija je reakcija na submaksimalni fizički napor i tumači se kao znak ekonomičnog srčanog rada i dobre funkcionalne sposobnosti srca. Niže vrednosti frkvence srca kompenzovane su povećanim vrednostima udarnog volumena (ukoliko je volumen srca kod sportiste veći, utoliko je izraženost bradikardične reakcije kod submaksimalnog opterećenja naglašenija) . Bradikardija kod sportista i utreniranih rekreativaca nastaje kao posledica jačanja vagusnog i slabljenja simpatikusnog uticaja na sinusni čvor. Bradikardija može ponekad da bude prouzrokovana i kod: dugotrajno nižeg arterijskog krvnog pritiska (hipotenzija) , želudačnih poremećaja (gastro-intestinalni poremećaji) , primarnog oboljenja sino atrijalnog čvora, a javlja se i kod rekovalescenata posle infektivnih oboljenja, pretreniranosti adisonovog ili parasimpatičkog tipa. Javite se specijalisti sportske medicine koji će nakon pregleda (stres ergotest) postaviti preciznu dijagnozu i dati vam odgovarajući savet.
Pozdrav
?
Pitanje #3967417. 9. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovana,
Niste naveli koja snimanja su urađena. Ako je urađena mri (magnetna rezonanca) onda možemo sa velikom verovatnoćom postaviti konačnu dijagnozu. Lekar koji je pregledao vašu kćerku dao je dobar savet. Uz jačanje mišića natkolenice, eliminacije otoka (krioterapija- led u toku dana 6 puta po 1-2 minuta, do sanacije otoka) i fizikalne terapije, pokušati sa laganim pravolinijskim trčanjem. U slučaju bola odmah prekinuti trčanje. Obavezno kosultujte specijalistu sportske medicine jer se radi o mladoj sportistkinji, a iskustvo specijaliste sportske medicine u takvim slučajevima je neophodno.
Pozdrav
?
Pitanje #3953616. 9. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovana,
Drago mi je da da ste upoznati sa razvojnim periodom sportiste u adolescentnom periodu. Sve što ste naveli apsolutno stoji i ja sam saglasan sa tim. Sami ste dali odgovor na pitanje koje ste postavili. Sportististi u ovom periodu adolescencije sa navedenom povredom obavezno treba da rade na jačanju aktivnih stabilizatora mišića (mišića natkolenice-butine) kako bi se pasivni stabilizatori manje opterećivali i samim tim i manje oštećivalo. Sportista sa povredom prednjeg ukrštenog ligamenta u ovom uzrastu treba, pored jačanja mišića butine, da trči i to pravolinijski, gde puls za vreme aerobnog treninga ne bi trebao da prelazi 140 u minutu, da trening maksimalno traje sa istezanjma do 50 minuta, i kod trčanja je zabranjena promena pravca i ritma jer mogu da izazovu potpunu destabilizaciju prednjeg ukrštenog ligamenta (iako sa aerobnim treningom treba krenuti intenzivnije sa napunjenih 14 godina.) . U ovakvim slučajevima treba koristiti ortozu (kolenicu posebno napravljenu po meri sportiste) i to samo prilikom treninga. Redovno pratite povredu, a kod sportistkinje jačajte voljni momenat koji nekad može biti presudan. Želim vam strpljenja i uspeha.
Pozdrav
?
Pitanje #3952115. 9. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Osnovno je da pre svakog treninga uradite vežbe zagrevanja celog tela (posebno istezanja) , a posebno obratiti pažnju na bolno mesto. Zadnja loža natkolenice je dosta teška i recidivantna (vraća se, ako se u potpunosti ne izleči) . Po saniranju povrede pažljivo trenirajte intenzitetom do 60% najmanje 3-4 nedelje. Preporučio bih vam lasero-terapiju (vremenski od 20-30 minuta) , magnetno impulsno polje, vaccus i interferentne struje, relaksacione masaže i koriščenje bazena bar tri do četri puta u toku nedelje gde će, pored plivanja, prioritet biti istezanje zadnje lože. Ako nakon 21 dan ne dođe do izlečenja uradite mri (magnetnu rezonancu) . Lično mislim da će ova terapija biti uspešna.
Pozdrav
?
Pitanje #3949515. 9. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Obavezno uradite mri (magnetnu rezonancu) da bi se precizno utvrdila dijagnoza. Kod košarkaša je najčešća povreda kolena i skočnog zgloba. Pročitajte moj članak na stetoskop-u “povreda skočnog zloba” i primenite savete koje sam dao. Lečenje: u trenutku povređivanja krioterapija (na svakih sat vremena hlađenje 1-2 minuta, 6-7 puta dnevno sve dok je otok prisutan); nakon toga hidrokineziterapija, ultra zvuk, elektroforeza (kombinacija sa analgetikom, kortikosteroidima,) , interferentne struje, laser, magnetoterapija, kineziterapija. Treći stepen: obavezan hirušrki zahvat, i to odmah istog dana (ako je moguće) , jer daje najbolje rezultate.
Pozdrav
?
Pitanje #3896710. 9. 2009.

Postovani, imam 127kg visok sam 189. 5cm imam 24god radim na smanjenju

Postovani, imam 127kg visok sam 189. 5cm imam 24god radim na smanjenju tjelesne kilaze. Imam problem sa unutrasnjim djelom potkoljenice, moje pretpostavke su da je to soleus po onome sto ja znam iz anatomije iako veci, jaci dio boli je u flexor digitorum lolngus. Iako moram naglasiti da je bolna cjela strana pa sam zato i spomenuo solesu koje je nekako "nasljedio"bol. Problem se prvo poceo manifestovati prije nekih 6mjeseci kad sam uz teretanu poceo kombinovati trcanje ujutru u cilju smanjivanja prekomjerne tezine koja je u tim momentima iznosila oko 135kg. Nisam bas siguran kad je bol pocela da se pokazuje ali se sjecam da sam nakon boli kupio anti-schok patike gdje sam umanjio bol, ali ne i sasvim ju neutralizirao. Tezinu sam regulirao na 120kg i u tim momentima zavrsio sa treniranjem i trcanja kao i prestanak odlaska u teretnau, samo da napomenem da imdem u tretanu od 18te godine sa prekidima i po godinu dana (primjer: idem 6mjeseci pa godinu ne idem i sl.) . Sjecam se da sam koristio gel "deep relief" i zaljecio bolnu potkoljenicu. Pre nekih mjesec dana sam poceo opet da treniram trcanje ovaj put (132kg) , ali bol se vratila nakon prvog trcanja odmah stim da se povecavala vremenski, da bi za 14dana dovela do toga da prestanem trcati. Opet sam odustao i poceo koristiti mast "hepalpan" i stavljati hladne obloge. Nakon par dana bol je prestala toliko da sam mislio da je prosla i vratio sam se trcanju, sto je nakon 15 min rezultiralo prestankom trcanja i osjecanja bola dok hodam. Trenutno stanje je da ne trcim vec 7dana stim da i dalje osjecam bol iako ne doslovno kao bol, vec nesto prisutno, nesto kao da mi smeta iako na pritisak (sto je pre mnogo bolilo) bol se osjeca jako malkice i to na mjestu gdje je bila najintenzivnija pre. Napomena 1: moram napomenuti da prilikom masiranja sam ustanovio i otvrdnut tibialis anterior, na pritisak je bolan iako ne osjecama bol prilikom bilo kakve fizicke aktivnosti posebno u centralnom djelu misica. Napomena 2: kao djete jos u prvom razredu imao sam uganuce zgloba gdje sam postedjen od skole 3-5 dana, bez adekvatne ljecnicke brige koristio sam samo obloge od domace rakije i zavoj +mirovanje. Godinu dana poslje sam povredio istu nogu iskrenuvsi zglob. Od toga momenta do danas zglob je bolan i ogranicen je pokret (sjecam se da mi sam to ispricao jednom doktoru na sta mi je on propisao deep realif, naravno nije pomoglo) bol je mnogo manja, ali prilikom aktivnosti je izrazenija.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Usled trčanja na tvrdim podlogama javlja se tkz. “atletska potkolenica” sa karakterističnim bolom u predelu muskulusa tibialisa anteriora. Pored prestanka fizičkih aktivnosti (trčanja) neophodan je fizikalni tretman da bi se ovo bolno stanje saniralo. Pravilo da jednom iščašen zlob “uvek iščašen zlob” kod vas se potvrđuje. Velika telesna masa koju imate ima direktne posledice na česte recidive u predelu skočnog zloba. Što se tiče pitanja u celini, nije dobro da treninge radite sa prekidima i bez stručnog nadzora (najbolje je obratiti se specijalisti sportske medicine koji će nakon preleda predložiti fizičke aktivnosti koje će biti korisne za vaše zdravlje) . Povrede u predelu potkolenice koje ste opisali redovno daju recidive, a vi još niste konsultovali lekara što otežava vaše izlečenje. Za početak, uradite ehosonografski pregled potkolenice da bi se ustanovilo o kom mišiću se radi, da li je u pitanju hematom i gde je lokalizovan, ili još teže oboljenje koje je karakteristično za potkolenicu miositis fibrozis. Ako je ta dijagnoza, ponekad, ako fizikalni tretman ne da dobre rezultate, neophodan je operativni zahvat
Pozdrav
?
Pitanje #389039. 9. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Niste me u potpunosti upoznali sa povredom u svojoj anamnezi. Da li ste radili neka snimanja, da li je zlob bio imobilisan i ako je bio koliko dugo vremenski, da li ste bili na fizikalni tretman?! Savetujem vam da pogledate moj članak u stetoskopu “povrede stopala” gde ćete siurno prepoznati simptome i upoznati se sa terapijom koju predlažem kod takvih stanja. Ako ne budete mogli ni tada da nađete odgovor proširite anamnezu sa pitanjima koje sam vam postavio kako bi precizno dao odgovor na vaše pitanje.
Pozdrav
?
Pitanje #388619. 9. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Nervus ishiadicus prolazi sa lateralne (spoljne) strane kolena i spušta se do prstiju noge. Postoji verovatoća i da ovaj nerv ima uticaja na smetnjame na koje se žalite. Predlažem vam da uradite mri (manetnu rezonancu) kako bi se precizno postavila dijagnoza i odredila odgovarajuća terapija. Ovo vam sve predlažem jer otok u kolenu predstavlja oštećenje kolena gde ponekad veoma teško postavljamo dijagnozu, pa samim tim i oporavak sportiste je duži i teži.
Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460