
Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Napravili ste veliku grešku što ste otišli kod nestručne osobe da vas leči. Nameštanje kolena kod takvih osoba je najveća opasnost za sportistu. Nažalost moraćete na magnetnu rezonancu jer nisam siguran da vaša povreda nije još više pogoršana intervencijom osobe koja nije edukovana za to. Trenutno jačajte aktivne stabilizatore kolena (mišiće butina) i obavezno idite na gore predloženi pregled. Nakon toga, moći će detaljnije da se predloži način za vaše izlečenje.
Pozdrav
Krckanje u svim zglobovima nije znak povrede. Radi se o lošem podmazivanju vezivnog tkiva u samom zglobu. Što se vas tiče, ako se niste povredili u teretani, krckanje u kolenima ne predstavlja nikakvu opasnost. Preventivno se javite najbližem specijalisti sportske medicine koji će vam dati detaljne savete.
Pozdrav
Uradite ehosonografski pregled zadnjeg dela potkolenice ciljano na ahilovu tetivu. Nakon postavljene dijagnoze obratite se specijalisti sportske medicine za savet. Ja bih mogao da vam predložim nekoliko varjanti fizikalnog tretmana ahillove tetive: a) impulsna magnetoterapija, interferentne struje, diodinamičke struje, vakusac, b) interferentne struje, galvanizacija i elektroforeza lekova, vakusac. Po skidanju imobilizacije: a) vakusac, impulsna magnetoterapija, laser, interferentne struje, b) impulsna magnetoterapija, diodinamičke struje, kineziterapija, c) vakusac, ultrazvuk, diodinamičke struje, kineziterapija, d) interferentne struje, diodinamičke struje, vakusac, masaža vezivnog tkiva. Preventiva je: promena intenziteta treninga, izbegavanje tvrde, ili meke podloge za trčanje. Skokove na treningu i u igri svesti na minimum (kod postojanja sumnji da je tetiva u pitanju) . Preventivno delovati tako što treba staviti uložak veličine 1. Do 3. Cm u predelu povređene tetive, a pritisak obuće na obolelo mesto izbegavati.
Pozdrav
Što se tiče ravnih stopala (ako ih vaše dete uopšte i ima) sa šesnest godina nešto bitno ne može da se uradi. Savetujem vam da sportski lekar pregleda vašeg sina i postavi dijagnozu. Na osnovu mog iskustva mogu vam reći da dete nastavlja sa sportom, a obuća se podešava prema stopalu deteta.
Pozdrav
Uradite ehosonografski pregled povređenog mesta. (pogledajte moj članak u stetoskopu “povrede mišića”) ako je došlo do povređivanja, a nakon dobijanja dijagnoze, postupite po predloženom u tekstu. Pored ovoga, obavezno konsultujte specijalistu sportske medicine o konačnom pristupu lečenja.
Pozdrav
Posetite najbliži dispanzer za sportsku medicinu gde će vam uraditi test fizičke pripremljenosti. Ovim testom odrediće vam optimalni puls koji odgovara trenutno vašim aerobnim sposobnostima. Poštujte njihove savete i najverovatnije nećete imati problema. Ovo što se vama dešava je normalno jer se neaktivnošću gubi aerobna sposobnost i simptomi koje osećate su karakteristični za njih.
Pozdrav
Niste naveli da li uzimate tečnost adekvatno vašim fizičkim naporima (pogledajte moj tekst u steoskopu “nadoknada tečnosti kod sportista”) pa postoji mogućnost disbalansa elektrolitnog statusa. Postoji mogućnost da promene koje vam se javljaju nastaju nagomilavanjem mlečne kiseline usled nedostatka produkcije glikogena - energetskog pokretača mišića. Sigurno da nagle i velike promene telesne mase mogu da budu uzrok vaših tegoba. Dozirajte treninge prema vašim fizičkim mogućnostima. Uradite i biohemijski pregled krvi.
Pozdrav
Ova metoda je dobro usavršena, posebno na klinici za hirurgiju medicinskog fakulteta u nišu.
Pozdrav
Tri nedelje izbegavajte u teretani rad sa većim težinama (preko 100kg) .
pročitajte moj tekst “povrede lakta” koji sam napisao u stetoskopu, tu ćete naći odgovor na vaše pitanje.
Pozdrav
Obavezno uradite mri (magnetnu rezonancu kolena); nakon toga, po dobijenim rezultatima predložiću vam terapiju. Do tada jačajte mišiće butine, aktivne stabilizatore kolena, da ne bi atrofirali i još više oslabili pasivne stabilizatore kolena (ligamente) .
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.