Prof. mr Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Dat vam je dobar savet. Nastavite sa jačanjem mišića qvadricepsa (aktivni stabilizator kolena) . Uradite mri kolena i nakon toga ići na odgovarajuće terapije. (konsultujte ortopeda i specijalistu sportske medicine)
Pozdrav
Kod vas je najverovatnije došlo do predoziranosti u trenažnom procesu. Kvantitet treninga (frekvenca, intenzitet i trajanje) treba da bude odgovarajući vašim mogućnostima. Kontinuitet treninga nemate i periodični odlasci na trening, gde ste maksimalno opterećeni, dovodi do stanja u kome se sada nalazite. Javite se specijalisti sportske medicine koji će vas savetima usmeriti prema trenažnom procesu adekvanom vašim funkcionalno - aerobnim sposobnostima. Uzimajte vodu (2, 7 gr vode vezuju 1gr glikogena energetskog pokretača mišića) . Vodu treba piti pre treninga, za vreme treninga i posle treninga. Možete da uradite ehosonografski pregled potkolenice (zadnja loža) , jer postoji mogućnost istegnuća, postojanja hematoma i slično što može da bude uzrok nelagodnostima koje imate.
Pozdrav
Operativni zahvat je siguran. Bitno je da fizikalni oporavak na vreme počnete i da se uradi pod stručnim nadzorom tima lekara, ortopeda i specijaliste sportske medicine. Oporavak i vraćanje u trenažni proces je u periodu od 6 do 9 meseci od operacije. Funkcija kolena posle zahvata vraća se u normalno stanje.
Pozdrav
Kada specijalista sportske medicine i ortoped koji je uradio operaciju dozvole vežbe za jačanje mišića butine (aktivni stabilizator kolena) počnite sa ovim vežbama:
lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
bilo kakvi drugi vidovi oporavka, sem klasičnog, kod ovakvih povreda nisu poželjni.
Pozdrav
Na vaše pitanje najbolji odgovor daće specijalista sportske medicine u vašem mestu koji će vas pregledati i detaljno objasniti koji vid operativnog zahvata je neophodan. Nisam u mogućnosti da vam bez pregleda i šire anamneze (način nastajanja povrede!?) dam konkretan odgovor.
Pozdrav
Najverovatnije je došlo do istegnuća kolatelarnog ligamenta. Da biste bili sigurni javite se specijalisti sportske medicine na pregled. Nije loše uraditi ehosonografski pregled kolena.
Pozdrav
Uradite ehosonografski pregled mišića abductora i aductora butnog dela, kao i pregled mišića abdomena, a posebno “držača” prepone m. Iliopsoas, kako bi se precizno ustanovila dijagnoza do tada, počnite sa terapijom antireumatskim mastima bogatih kamforom, i tabletama za opuštanje mišića (miorelaksantni lekovi) . Nakon popuštanja spazma početi vežbe za jačanje abdominalnog (trbušnog) dela. Vežbe su:
a) “most”: lezite na leđa skupljenih kolena i spojenih stopala. Poatavite peškir uvijen u rolnu (ili manji jastuk) između kolena. Podignite lopatice od poda i zadržite položaj tokom 5 sekundi. Podignite ruke i zabacite ih iznad glave. Zadržite taj položaj pet sekundi. Varijacija vežbi: ovim vežbama možete jačati trbušne i nožne mišiće dizanjem jedne noge sa ispruženim kolenom zadržati pet sekundi, a zatim ponovo drugom nogom ponoviti deset puta. B) “mačka”: početni položaj - kleknite u položaj na “sve četri noge”. Polako udahnite vazduh i istegnite leđa naviše, a glavu držite povijenu prema dole. Položaj zadržite pet sekundi. Izdahnite vazduh i savijte leđa na dole uz maksimalno izbacivanje stomaka, a glavu podignite naviše. Osetite istezanje stomaka i grudi. Vratite se u početni položaj i iz njega pokušajte da lagano sednete na svoje potkolenice, ruke držite ispružene u laktovima i pripijene za podlogu, glava je čelom naslonjena na pod. Osetićete istezanje u leđima. C) “istezanje stomaka”: lezite na stomak licem ka podu. Ruke su priljubljene uz telo, dlanovi su na podlozi. Oslanjajući se na dlanove ispružite ruke u laktovima, gurajući trup prema nazad i naviše. Tokom vežbe karlica ostaje čvrsto pripijena uz podlogu. Vežbu izvedite deset puta, svako ponavljanje traje pet sekundi. Vežbu možete raditi više puta dnevno. D) stanite opušteno stavite dlanove na bokove, dok laktove iza leđa probajte da što više približite jedan drugom. Napravite iskorak jednom nogom, glavu zabacite prema nazad, ramena savite unazad, a dlanovima gurajte krsta prema napred dok ne osetite zatezanje prednjeg trbušnog zida i grudi.
Pozdrav
Ni jedna od postavljenih dijagnoza i saveta nemaju sportsko-medicinsko utemeljenje. Vaše dete se nalazi u periodu puberteta kada je rast ubrzaniji, a mišići ne mogu da odgovore tim promenama. Uradite elektrolitni status (odnos na i k) koji je za sportistu veoma važan. (odnos odvođenja i zadržavanja vode u organizam) . Postoji mogućnost da usled nedovoljnog uzimanja vode, koja je važna jer učestvuje u vezivanju glikogena, koji je energtskog pokretanja mišića (2, 7 gr vode vezuju 1gr glikogena) dolazi do manjka, a samim tim, usled napora i rad mišića na “prazno”, stvara se mlečna kiselina u mišićima i bolovi koji se javljaju najverovatnije su tog porekla.
potrebno je dozirati trening adekvatno funkcionalno - aerobnoj sposobnosti vašeg deteta (što će odrediti specijalista sportske medicine kome treba obavezno da se javite) i da obezbediti kontinuitet trenažnog procesa. Kvantitet treninga (frekvenca, intenzitet i trajanje treninga) mora biti odgovarajući mogućnostima vašeg deteta.
Pozdrav
Zavisi od vrste i težine povređenog ligamenta. Najbolje je uraditi mri (magnetnu rezonancu) kolena i javiti se specijalisti sportske medicine koji će na osnovu kliničkog pregleda i nalaza koji imate dati odgovarajuću terapiju. Nemoguće odrediti vreme oporavka na osnovu podataka koje ste dali.
Pozdrav
Bol u peti (plantarni fasciitis) se javlja naročito ujutru, odmah nakon ustajanja. Prvi korak je najbolniji, ali sa zagrevanjem pete bol prestaje da bi se sledećeg jutra opet javio sa utiskom kao da je kamenčić upao u cipelu. Plantarni fasciitis je upala plantarne fascije, ponekad pogoršana kvržicom na petnoj kosti. Ova povreda se kreće u rasponu od upale do kidanja plantarne fascije na petnoj kosti. Povreda je izazvana prenaprezanjem kod trčanja na duge staze, slabi svodovi stopala, nošenje neadekvatnih patika, promena podloga u trenažnom procesu, povećanje telesne mase i sl. Najčešće se javlja kod košarkaša, rukometaša, fudbalera, tenisera. Kod rekreativaca se javlja usled povećane telesne mase, neredovnog trenažnog procesa i povećanih fizičkih aktivnosti na treningu koji nisu adekvatni mogućnostima rekreativaca.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.