Prof. mr Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Bol u prednjem delu stopala nastaje najčešće između dve metatarzalne kosti gde dominira otok oko nerva, a ova povreda u literaturi je poznata kao mortonov neurom. Izaziva ga neadekvatna obuća, povećano opterećenje, nepravilno ponavljanje udaraca nogom prilikom sportske aktivnosti. Neki autori tvrde da i genetski faktori mogu da imaju učešće. Ovo oboljenje se javlja u mnogim sportovima, a takođe i kod žena koje nose visoke potpetice, ili drugu obuću koja steže i pritiska nožne prste. Najčešći simptomi su bol u vrhu stopala, jagodici stopala, ili u prstima. Ponekad, nožni prsti utrnu. Terapija je fizikalna (laser, magnet i diodinamik) , kao i masti bogate kamforom. Ne bi trebali da idete na trening bar sedam dana. Možete da idete na plivanje. Ako dobro ne zalečite povredu javlja se često recidiv, zato budite strpljivi i do kraja ispoštujte date predloge.
Pozdrav
Treba uraditi artroskopiju gde će se oštećeni meniskus sanirati. Nakon toga, jačajte mišiće qvadricepsa - aktivnog stabilizatora kolena i oporavak će biti uspešan.
Pozdrav
Mehanizam nastanka povrede: prilikom skijanja u pretklonu potpuno je napeta ahillova tetiva, i pri padu napred peta je učvršćena, tetiva prska (ako ima slika) . Kod skokova (odskok, doskok pri trčanju) nastaje usled nagle kontrakcije mišića uz otpor plantarnoj fleksiji. Kod odskoka maksimalno napeti mišić u doskoku bude prekomerno pasivno istegnut (stopalo se iz položaja plantarne ekstenzije naglo i snažno plantarno flektira) . Starost i degenerativne peomene imaju veliku ulogu u nastanku prekida tetiva. Promene degenerativnog tipa javljaju se na m. Gastrocnemiusu, m. Soleusu, tendo ahillis. Povrede ahillove tetive nastaju najčešće na tarafleksu, parketu (zimske pripreme fudbalera) i betonu, a po statističkim podacima oko 50% svih povreda tetive javlja se na tvrdim podlogama
lečenje: najvažnija faza povrede ahillove tetive je prva faza. Aplikacija blokada je velika greška jer dolazi do degenerativnih promena na tetivi i njihove rupture usled uticaja kortikosteroidnih preparata. Fizikalni tretman kod vas je najprikladniji i postoje nekoliko varjante (posavetujte se specijalistom sportske medicine koja bi vam najviše pomogla.): a) vakusac, impulsna magnetoterapija, laser, interferentne struje, b) impulsna magnetoterapija, diodinamičke struje, kineziterapija, c) vakusac, ultrazvuk, diodinamičke struje, kineziterapija, d) interferentne struje, diodinamičke struje, vakusac, masaža vezivnog tkiva. Preventiva je promena intenziteta treninga, izbegavanje tvrde ili meke terene za trčanje skokove na treningu i u igri svesti na minimum (kod postojanja simptoma da je tetiva u pitanju) . Preventivno delovati tako što u predelu povređene tetive staviti uložak veličine 1. Do 3. Cm, a pritisak obuće na obolelo mesto izbegavati.
Pozdrav
Artroskopija je najbolje rešenje. To je zahvat koji se koristi kao dijagnostička mera, a ujedno i za korekciju oštećenja u kolenu. Ona se radi i kod rekreativaca koji žele da nastave sa fizičkim aktivnostima. Uradite što pre.
Pozdrav
Još je rano sa povratak na treninge punog intenziteta. Teoretski, praksa je (iako su operativni zahvati prednjeg ukrštenog ligamenta i reakcije posle operacije različite od pacijenta do pacijenta) da sa treningom treba početi između posle 6 - 9 meseci, ali je i tada neophodna saglasnost ortopeda koji je operisao i specijaliste sportske medicine. Nije poželjno da žurite.
Pozdrav
Najverovatnije se radi o periarhtritisu humeroskapularisu, ili u narodu poznatom kao “zaleđeno rame”. Povreda mišića supraspinatusa ometa vas da podignete ruku, a pored njega, do istegnuća, naprsnuća, ili kidanja je došlo i na ligamentarnom i mišićnom delu vrata, ramena i nadlaktice. Uradite ehosonografski pregled bolnog mesta i sa tim nalazom se javite specijalisti sportske medicine koji će aplikovati najbolju terapiju na osnovu urađenog eho pregleda.
Pozdrav
U literaturi ne postoji potvrda vašeg pitanja. Gimnastika je bazičan sport i preporučuje se deci uzrasta između 5 - 8 godina. Pravilan kvantitet treninga (frekfenca, intenzitet i trajanje) od rane mladosti pa do seniorskog uzrasta nema nikakve smetnje za rast.
Pozdrav
Najverovatnije će oporavak biti brz; 3 do 5 nedelja od operativnog zahvata treba početi sa treningom (obavezna saglasnost specijaliste sportske medicine) . Najbitnije je da radite vežbe za jačanje aktivnih stabilizatora kolena (mišiće natkolenice - butine) . Preporučujem vam sledeće vežbe: lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
Pozdrav
Uradite ehosonografski pregled kolena. Postoji mogućnost da je došlo do istegnuća collateralnog (unutrašnjeg) ligamenta i iz prakse mogu vam rećida bi oporavak trebao da traje dve nedelje uz fizikalni tretman (laser, magnet, tens vaccus) i jačanje mišića qvadricepsa - aktivnog stabilizatora kolena.
Pozdrav
Radite vešbe za jačanje abdominalnih mišića, a posebno “držača prepone” musculusa iliopsoasa. Vežbe koje vam preslažem su: a) “most”: lezite na leđa skupljenih kolena i spojenih stopala. Postavite peškir uvijen u rolnu (ili manji jastuk) između kolena. Podignite lopatice od poda i zadržite položaj tokom 5 sekundi. Podignite ruke i zabacite ih iznad glave. Zadržite taj položaj pet sekundi. Varijacija vežbi: ovim vežbama možete jačati trbušne i nožne mišiće dizanjem jedne noge sa ispruženim kolenom zadržati pet sekundi, a zatim ponovo drugom nogom ponoviti deset puta. B) “mačka”: početni položaj - kleknite u položaj na “sve četri noge”. Polako udahnite vazduh i istegnite leđa naviše, a glavu držite povijenu prema dole. Položaj zadržite pet sekundi. Izdahnite vazduh i savijte leđa na dole uz maksimalno izbacivanje stomaka, a glavu podignite naviše. Osetite istezanje stomaka i grudi. Vratite se u početni položaj i iz njega pokušajte da lagano sednete na svoje potkolenice, ruke držite ispružene u laktovima i pripijene za podlogu, glava je čelom naslonjena na pod. Osetićete istezanje u leđima. C) “istezanje stomaka”: lezite na stomak licem ka podu. Ruke su priljubljene uz telo, dlanovi su na podlozi. Oslanjajući se na dlanove ispružite ruke u laktovima, gurajući trup prema nazad i naviše. Tokom vežbe karlica ostaje čvrsto pripijena uz podlogu. Vežbu izvedite deset puta, svako ponavljanje traje pet sekundi. Vežbu možete raditi više puta dnevno. D) stanite opušteno stavite dlanove na bokove, dok laktove iza leđa probajte da što više približite jedan drugom. Napravite iskorak jednom nogom, glavu zabacite prema nazad, ramena savite unazad, a dlanovima gurajte krsta prema napred dok ne osetite zatezanje prednjeg trbušnog zida i grudi.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.