Stetoskop
Stetoskop

Prof. mr Milorad Jerkan

Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan

Fizikalna medicina

Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

Radno iskustvo

Dispanzer medicine sporta, Niš

Načelnik.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu

Osnovne studije.

Članstva

Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije

Predsednik.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (960)

?
Pitanje #5387919. 2. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Bol u prednjem delu stopala nastaje najčešće između dve metatarzalne kosti gde dominira otok oko nerva, a ova povreda u literaturi je poznata kao mortonov neurom. Izaziva ga neadekvatna obuća, povećano opterećenje, nepravilno ponavljanje udaraca nogom prilikom sportske aktivnosti. Neki autori tvrde da i genetski faktori mogu da imaju učešće. Ovo oboljenje se javlja u mnogim sportovima, a takođe i kod žena koje nose visoke potpetice, ili drugu obuću koja steže i pritiska nožne prste. Najčešći simptomi su bol u vrhu stopala, jagodici stopala, ili u prstima. Ponekad, nožni prsti utrnu. Terapija je fizikalna (laser, magnet i diodinamik) , kao i masti bogate kamforom. Ne bi trebali da idete na trening bar sedam dana. Možete da idete na plivanje. Ako dobro ne zalečite povredu javlja se često recidiv, zato budite strpljivi i do kraja ispoštujte date predloge.


Pozdrav
?
Pitanje #5385419. 2. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Mehanizam nastanka povrede: prilikom skijanja u pretklonu potpuno je napeta ahillova tetiva, i pri padu napred peta je učvršćena, tetiva prska (ako ima slika) . Kod skokova (odskok, doskok pri trčanju) nastaje usled nagle kontrakcije mišića uz otpor plantarnoj fleksiji. Kod odskoka maksimalno napeti mišić u doskoku bude prekomerno pasivno istegnut (stopalo se iz položaja plantarne ekstenzije naglo i snažno plantarno flektira) . Starost i degenerativne peomene imaju veliku ulogu u nastanku prekida tetiva. Promene degenerativnog tipa javljaju se na m. Gastrocnemiusu, m. Soleusu, tendo ahillis. Povrede ahillove tetive nastaju najčešće na tarafleksu, parketu (zimske pripreme fudbalera) i betonu, a po statističkim podacima oko 50% svih povreda tetive javlja se na tvrdim podlogama
lečenje: najvažnija faza povrede ahillove tetive je prva faza. Aplikacija blokada je velika greška jer dolazi do degenerativnih promena na tetivi i njihove rupture usled uticaja kortikosteroidnih preparata. Fizikalni tretman kod vas je najprikladniji i postoje nekoliko varjante (posavetujte se specijalistom sportske medicine koja bi vam najviše pomogla.): a) vakusac, impulsna magnetoterapija, laser, interferentne struje, b) impulsna magnetoterapija, diodinamičke struje, kineziterapija, c) vakusac, ultrazvuk, diodinamičke struje, kineziterapija, d) interferentne struje, diodinamičke struje, vakusac, masaža vezivnog tkiva. Preventiva je promena intenziteta treninga, izbegavanje tvrde ili meke terene za trčanje skokove na treningu i u igri svesti na minimum (kod postojanja simptoma da je tetiva u pitanju) . Preventivno delovati tako što u predelu povređene tetive staviti uložak veličine 1. Do 3. Cm, a pritisak obuće na obolelo mesto izbegavati.

Pozdrav
?
Pitanje #5384219. 2. 2010.

Poštovani doktore, rekreativno se bavim fudbalom 3-4 puta nedeljno. Pre nekoliko godina

Poštovani doktore, rekreativno se bavim fudbalom 3-4 puta nedeljno. Pre nekoliko godina desilo mi se da mi malo "iskoči" koleno na fudbalu. Išao sam na fizikalnu terapiju, struja, led, vežbe sa akcentom na jačanje kvadricepsa koji drži koleno i nakon toga mogao sam i dalje da nastavim sa fudbalom. Međutim koleno ne mogu da savijem do kraja, tj. Da petom pipnem donja leđa, i nakon dužeg sedenja od po nekoliko sati, u autobusu recimo, dešava mi se da me boli koleno. I sada kada savijam i ispravljam koleno i stavim dlanove na njega osetim pucketanje. Uradio sam mr nalaz kolena (nalaz je na kraju teksta u prilogu) gde se vidi da mi je oštećen zadnji rog medijalnog meniskusa i da postoji voda u kolenu. Lekar koji je pregledao nalaz, rekao mi je da mi ne savetuje artroskopiju jer se ja ne bavim profesionalno fudbalom, i ne bi da me "seče". Molim vas za savet, da li da insistiram na artroskopiji i šta sa vodom u kolenu. Za sada nemam neke veće smetnje osim što me zaboli koleno ponekad kada jako iskrivim nogu u drugu stranu. Da li situacija može vremenom usled igranja fudbala da se pogorša, ili možda da se poboljša jačanjem kvadricepsa. ----------------------------------------- u prilogu je mr nalaz: pregled je sačinjen u se sekvenci za t1w, t2w i pd u sagitalnoj, aksijalnoj i koronarnoj ravni. U intraartikularnom prostoru se diferencira veća količina tečnog sadržaja koji angažuje supra i retropaletarnu bursu i širi se u oba recesusa. Tetiva kvadricepsa i ligament patele su uredne morfologije i intenziteta mr signala. Prednja i zadnja ukrštena veza su urednog toka, u celosti se jasno diferenciraju, morfološki su neizmenjene, uobičajene su strukture. Oba kolateralna ligamenta su uredne morfologije i intenziteta signala. U zadnjem rogu medijalnog meniskusa diferencira se crtasta zona hipersignala koja uzrokuje prekid kontinuiteta, bez dislokacije fragmenata. Poslovne hrskavice su bez znaka traumatske lezije. Zglobna kapsula je intaktna. Ovim pregledom prikazane koštane strukture su bez patološkog nalaza. Zaključak: mr nalaz odgovara ia defuziji koja je udružena sa lezijom zadnjeg roga medijalnog meniskusa.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Artroskopija je najbolje rešenje. To je zahvat koji se koristi kao dijagnostička mera, a ujedno i za korekciju oštećenja u kolenu. Ona se radi i kod rekreativaca koji žele da nastave sa fizičkim aktivnostima. Uradite što pre.


Pozdrav
?
Pitanje #5362917. 2. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovana,
Još je rano sa povratak na treninge punog intenziteta. Teoretski, praksa je (iako su operativni zahvati prednjeg ukrštenog ligamenta i reakcije posle operacije različite od pacijenta do pacijenta) da sa treningom treba početi između posle 6 - 9 meseci, ali je i tada neophodna saglasnost ortopeda koji je operisao i specijaliste sportske medicine. Nije poželjno da žurite.
Pozdrav
?
Pitanje #5362217. 2. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Najverovatnije se radi o periarhtritisu humeroskapularisu, ili u narodu poznatom kao “zaleđeno rame”. Povreda mišića supraspinatusa ometa vas da podignete ruku, a pored njega, do istegnuća, naprsnuća, ili kidanja je došlo i na ligamentarnom i mišićnom delu vrata, ramena i nadlaktice. Uradite ehosonografski pregled bolnog mesta i sa tim nalazom se javite specijalisti sportske medicine koji će aplikovati najbolju terapiju na osnovu urađenog eho pregleda.
Pozdrav
?
Pitanje #5361517. 2. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
U literaturi ne postoji potvrda vašeg pitanja. Gimnastika je bazičan sport i preporučuje se deci uzrasta između 5 - 8 godina. Pravilan kvantitet treninga (frekfenca, intenzitet i trajanje) od rane mladosti pa do seniorskog uzrasta nema nikakve smetnje za rast.
Pozdrav
?
Pitanje #5356616. 2. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Najverovatnije će oporavak biti brz; 3 do 5 nedelja od operativnog zahvata treba početi sa treningom (obavezna saglasnost specijaliste sportske medicine) . Najbitnije je da radite vežbe za jačanje aktivnih stabilizatora kolena (mišiće natkolenice - butine) . Preporučujem vam sledeće vežbe: lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.

Pozdrav
?
Pitanje #5349216. 2. 2010.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Poštovani,
Radite vešbe za jačanje abdominalnih mišića, a posebno “držača prepone” musculusa iliopsoasa. Vežbe koje vam preslažem su: a) “most”: lezite na leđa skupljenih kolena i spojenih stopala. Postavite peškir uvijen u rolnu (ili manji jastuk) između kolena. Podignite lopatice od poda i zadržite položaj tokom 5 sekundi. Podignite ruke i zabacite ih iznad glave. Zadržite taj položaj pet sekundi. Varijacija vežbi: ovim vežbama možete jačati trbušne i nožne mišiće dizanjem jedne noge sa ispruženim kolenom zadržati pet sekundi, a zatim ponovo drugom nogom ponoviti deset puta. B) “mačka”: početni položaj - kleknite u položaj na “sve četri noge”. Polako udahnite vazduh i istegnite leđa naviše, a glavu držite povijenu prema dole. Položaj zadržite pet sekundi. Izdahnite vazduh i savijte leđa na dole uz maksimalno izbacivanje stomaka, a glavu podignite naviše. Osetite istezanje stomaka i grudi. Vratite se u početni položaj i iz njega pokušajte da lagano sednete na svoje potkolenice, ruke držite ispružene u laktovima i pripijene za podlogu, glava je čelom naslonjena na pod. Osetićete istezanje u leđima. C) “istezanje stomaka”: lezite na stomak licem ka podu. Ruke su priljubljene uz telo, dlanovi su na podlozi. Oslanjajući se na dlanove ispružite ruke u laktovima, gurajući trup prema nazad i naviše. Tokom vežbe karlica ostaje čvrsto pripijena uz podlogu. Vežbu izvedite deset puta, svako ponavljanje traje pet sekundi. Vežbu možete raditi više puta dnevno. D) stanite opušteno stavite dlanove na bokove, dok laktove iza leđa probajte da što više približite jedan drugom. Napravite iskorak jednom nogom, glavu zabacite prema nazad, ramena savite unazad, a dlanovima gurajte krsta prema napred dok ne osetite zatezanje prednjeg trbušnog zida i grudi.


Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460