Prof. mr Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Ako ste blizu niša mogao bih da vas pregledam u dispanzeru za sportsku medicinu u nišu, zetska b. B. Kod gradskog stadiona. Tako bih vam sigurno najbolje pomogao. Ako niste u mogućnosti da dođete, savetujem vam da jačate mišiće butine (aktivne stabilizatore kolena) i to ovim vežbama: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu. Pročitajte moj rad o povredama kolena (ligamenta i meniscusa možda vam pomogne) .
Pozdrav
Napravili ste grešku što ste nosili kolenicu. Time ste smanjili jačinu butnih mišića - aktivnih stabilizatora kolena pa je moglo doći do teže povrede kolena i pucanja ligamenata (pasivnih stabilizatora kolena) . Dijagnoza koju ste mi napisali nije alarmantna, a suština je da nastavite sa jačanjem kvadricepsa. U prethodnom odgovoru na postavljeno pitanje dao sam predlog vežbi za koleno koje mogu dosta da koriste kod povrede koju vi imate. Nema potrebe za bilo kakav tip lečenja sa injekcijama, posebno direkno aplikovanih u koleno; to često bude kontraproduktivno. Bitno je da treninzi u početku budu dozirani, bez naglih i oštrih promena pravca. Kada osetite da jačina butnog mišića zdrave noge i povređene budu slične po snazi (zategnete mišiće butine u ekstenziji i fleksiji) onda možete da počnete sa pravim trenažnim procesom. Ne treba žuriti, kod ovakvih povreda vreme je vaš saveznik
Pozdrav
Kod sportista često srećemo povećani bilirubin u biohemijskim analizama krvi. Smatra se da do povećanja dolazi kod povećanih fizičkih napora i opterećenja jetre (rezervni depo glikogena, energetskog pokretača mišića kod izvođenja fizičkih aktivnosti) . U sportsko-medicinskoj praksi ovoj pojavi je dat veliki značaj zbog čestog nalaza kod sportista pri sistematskim sportskim pregledima. Ako su dopunske analize (eho jetre, transaminaze, timol flokulacija i zamućenje) u normalnim granicama, ili neznatno povećane, uz konstantnu kontrolu specijaliste sportske medicine dozvoljena je fizička aktivnost. Ipak, na osnovu podataka koje ste mi dali ne mogu da se opredelim da li možete da se bavite profesionalno sportom. U jedno sam siguran: rekretivna aktivnost vam sigurno ne bi smetala. Znam da to nije utešno za vas, ali odluku mora da donese doktor koji prati tok promene bilirubina kod vas.
Pozdrav
Ispoštujte rehabilitacioni proces i siguran sam da ćete uspešno nastaviti fudbalsku karijeru, samim tim posledica neće biti.
Pozdrav
Uvek sam za to da se treba obratiti lekaru (mislim da razumete šta hoću da kažem) . Uradite ehosonografski pregled abdominalnih mišića, posebno da se obrati pažnja na muskulus rectus abdominalis i muskulus iliopsoas tkz. ”držač prepona”. Dok to ne uradite nemojte se fizički opterećivati. Sa nalazima se obratite specijalisti sportske medicine koji će vam sigurno dosta pomoći. Puno sreće.
Pozdrav
Uradite artroskopiju. Oporavak kod ovakvog tipa hiruškog zahvata kreće se između 4 do 6 nedelja. Verujem da ćete moći da nastavite profesionalnu fudbalsku karijeru.
Pozdrav
Moraćete da uradite artroskopiju, posle toga treba uraditi fizikalni tretman i kontrolu kod specijaliste sportske medicine koji će najbolje dozirati treninge srazmerno vašim mogućnostima. Sve nabrojane povrede na kolenu nisu tako alarmantne da biste razmišljali o prestanku bavljenja sportom. Naprotiv, moja iskustva sa ovakvim povredama su dobra.
Pozdrav
Rameni pojas je najslabije ojačan pasivnim stabilizatorima (ligamentima) , dok aktivni stabilizatori, posebno muskulus supraspinatus i muskulus deltoideus, kod ovakvog tipa povrede brzo stradaju i tegobe koje opisujete apsolutno odgovaraju mojoj konstataciji. Savetovao bih da se javite specijalisti sportske medicine na pregled, a u međuvremenu uradite radiološki snimak i ehosonografski pregled ramenog pojasa. Nakon toga, mnoge stvari će biti jasnije. Ne bih žurio sa hirurškom intervencijom.
Pozdrav
Povreda je specifična jer se radi o debljem mišiću. Počnite sa fizikalnim tretmanom (laser, magnet, tens i vaccus) , oporavak traje između 2 i 4 nedelje. Bar 7 dana možete samo lagano da se istežete i idete na plivanje, posle toga paralelno sa fizikalnim tretmanom počnite lagano da trčite.
Pozdrav
Na prvo pitanje odgovor je: ne morate da operišete koleno ako nemate smetnje pri trenažnom procesu i igranju utakmice. Na drugo pitanje, hipotetički: ako operišete koleno, u najvećem broju slučajeva sportisti se vraćaju profesionalnoj karijeri. Rezime: nastavite sa treningom, jačajte mišiće butine (aktivni stabilizator kolena) jer je to preduslov da sprečite dalje povređivanje.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.