Put prenošenja stafilokoka
Prenosi se dodirom i kapljično, obično je prenosilac zdrava osoba.
Patološki (medicinski) značaj
Stafilokokna pneumonija - redovno se razvija posle akutne virusne respiratorne bolesti, a kod male dece direktnom inhalacijom uzročnika bez prethodne virusne infekcije. Može nastati i kao posledica diseminacije iz gnojnog žarišta. Klinička slika počinje naglo sa skokom temperature, jezom, drhtavicom, bolom u grudima, produktivnim kašljem sa purulentno-hemoragičnom ekspektoracijom, dispnejom (otežano disanje), cijanozom (modra prebojenost).
Stafilokokne infekcije kože - brojne su infekcije: impetigo, pemfigus novorođenčeta, folikulitis, furunkul, karbunkul, flegmona, apsces, celulitis i dr. Kao jedna od najtežih kliničkih manifestacija stafilokokne infekcije navodi se maligna stafilokokcija lica, koja predstavlja perakutnu septikemiju sa lokalizacijom primarnog ognjišta na gornjoj usni ili nosu (furunkul ili folikulitis). Kliničkom slikom dominira zapaljenski proces na licu u vidu otoka zagasito crvene boje koji liči na erizipel na polovini lica. Očna duplja je u celini otečena i potisnuta napred. Ukoliko infekcija progredira nastaju meningealni znaci, paraliza pokretača očnih jabučica i znaci generalizovane sepse.
Impetigo - u najvećem broju slučajeva impetigo se javlja u obliku sledećih efloroscencija: gnojni mehuri koji pucaju, nastajanje erozija na koži, pojava krusta i na kraju izlečenje defekta na koži. Kod buloznog tipa, mehurići nisu tako sitni, već su veći - do 2 cm, može proći više vremena dok se ne probiju i počnu sušiti. Takve promene mogu trajati i do 3 dana. Nakon pucanja mehura nastaje erozija i zeleno-smeđa krusta. Promene se nalaze na licu, iako se mogu naći i na drugim delovima tela. Promene prolaze bez zaostajanja ožiljaka. Bolest prolazi kao akutna, a spontana sanacija može nastupiti za 2-3 nedelje. Prognoza bolesti je najčešće dobra.
Furunkul - furunkuli mogu biti lokalizovani bilo gde na koži izuzev na dlanovima i tabanima. Mikrotrauma, trenje, maceracija, kao i neke pruriginozne dermatoze (atopijski dermatitis, skabijes, pedikuloza) pogoduju nastanku furunkula. Oboljenje obično počinje kao folikulitis odakle infekcija prodire u dubinu folikula i njegovu okolinu. Manifestuje se bolnim dermohipodermalnim infiltratom (nodusom), čvrste konzistencije sa kožom koja ga prekriva, intenzivno eritematoznom (crvenom), glatkom, sjajnom i toplom. Infiltrat se može resorbovati ali češće dolazi do centralne nekroze (izumiranja) koja se manifestuje razmekšavanjem i fluktuacijom. Na površini formira se nekrotični čep. Pod pritiskom gnoja nekrotični čep biva istisnut, nakon čega se gnoj spontano drenira. Regionalne limfne žlezde su uvećane i bolne. Furunkul zaceljuje ožiljačno.
Učestala pojava većeg broja furunkula na koži u toku više meseci i godina naziva se furunkuloza. Česta je kod osoba sa šećernom bolešću i sa smanjenom opštom otpornošću organizma.
Mikrobiološka dijagnostika
Lečenje
Površinske infekcije se leče lokalnom primenom toplote, germicidnim sapunima i dobrom higijenom. Apsces inciziriati i drenirati. Kod postojanja sistemskih simptoma daju se isti antibiotici.







