Nova istraživanja, proistekla iz prijavljenih neželjenih efekata u svetu, bacila su novo svetlo na ovu široko primenjenu supstancu. Naime, poznato je da se borna kiselina vrlo malo resorbuje kroz intaktnu, neoštećenu kožu, pa samim tim i nema neželjenih efekata.
Problem nastaje kada se ovi preparati, posebno mast, nanose na kožu novorođenčeta - koja, naročito u toku prvog meseca, nema u potpunosti razvijenu odbrambenu funkciju, kao ni aktivnost lojnih žlezda i melanocita (pigmentnih ćelija), i tek se prilagođava spoljnoj sredini. Takva osetljiva, nežna, tanka koža je više sklona iritacijama, ojedu i upalnim procesima. Resorpcija kroz nju je neuporedivo veća.
Koža burno reaguje
Iz predostrožnosti, zbog mogućih komplikacija, zabranjena je upotreba borne kiseline u mastima i kremovima kao najšire primenjivanim za decu mlađu od tri godine. Ali, zabrana važi i za kupke, šampone, paste za zube, praškove za posipanje - što se tiče istog uzrasta. Preparati za stariju decu i odrasle su takođe strogo ograničeni i kontrolisani.
Borna kiselina u lečenje infekcija
Ali, eksperimenti na životinjama su pokazali da borna kiselina ima veoma štetan uticaj na razvoj ploda, pa se u periodu planiranja i trajanja trudnoće ne preporučuje korišćenje vaginaleta koje je sadrže. Postoje preparati za tu namenu koji su jednako efikasni, a koje propisuje ginekolog.
Prirodni sastojci u preparatima
Umirujuće i protivupalno dejstvo imaju ekstrakti kamilice, nevena i lavande, a često se preparatima dodaje alantoin, bisabolol, biljna ulja i druge supstance za blagotvoran efekat na kožu.
Da bi se izbegle neželjene posledice, savet je da se obrati posebna pažnja na sastav proizvoda koji se kupuje (koji nisu uvek propisno razvrstani po nameni) i da se, po potrebi, zatraži savet pedijatra i farmaceuta.

