Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Psihijatrija, Dečija psihijatrija
Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut.
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine.
Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.
Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”.
Radno iskustvo
Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.
Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta
Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1998) Osnovne studije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.
Članstva
Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Razvijanje samopoštovanja kod dece
Svaki roditelj se nada da njegovo dete razvija pozitivan osećaj samopoštovanja. Kako će deca videti sama sebe, najviše zavisi od roditelja, što je za njih velika odgovornost i najveći izazov.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Kada i zašto potražiti dečjeg psihijatra
Prirodno je da su roditelji zabrinuti za telesno i metalno zdravlje i blagostanje svoje dece. Mnogi rodtelji korektno i fleksibilno sagledavaju svoju deci i mlade kao normalne. Ipak, neki drugi roditelji brinu da li njhova beba, dete ili tinejdžer imaju psihički problem.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Svi odgovori doktora (668)
Deca su po svojoj prirodi istraživači i to veoma kreativni. Odrastanjem, istraživanje zameni rutina a kreativnost utuvljeni stavovi ("isprani mozgovi") . Upravo te dve dečije osobine daju im prednost da mnogo jednostavnije savlađuju strahove od odraslih, a samo odrasli mogu pomoći deci da se nekih strahova veoma teško oslobode. Deca izmišljaju strašljive priče, igraju "opasne" igrice na kompjuteru, zastrašuju se, ali onda postaju i heroji koji pobeđuju demone. Ja u svojoj praksi deci pomažem da svoje strahove pobeđuju pretvarajući se u mašti u heroje kojima ti strahovi ne mogu ništa kada se pojave, jer se ona (deca) tad automatski pretvaraju u razarače tih čudovišta ili njihovi krotitelji koji ih pretvaraju u pitome mace uz pomoć čarobnih reči ili čarobnih oružja. Sa druge strane, više zajedničke igre sa decom, zajedničko gledanje tv ili igranje igrica sa decom, roditeljima otvara "carski put" u psihologiju svog deteta a istovremeno im se omogućava da detetu tog trenutka pomognu u razumevanju novih situacija i brzom rasplašivanju. Nažalost, realnost je da roditelji mnogo više brinu o hrani, odeći, izgledu i svim mogućim opasnostima koje vrebaju po njihovo dete, a psihološki i emocionalni razvoj deteta prepuštaju dobrim delom bakama dekama, vaspitačicama, psiholozima i slično.
Predlažem da prvo razgovarate sa psihologom škole i posavetujete se da li je potrebno da se javite dečjem psihijatru. Takođe, preko interneta možete potražiti tekstove o adhd i odd smetnjam.
Pozdrav
Predlažem da u takvim situacijama zatražite da vam ponivi šta ste rekli.
Pozdrav
Žao mi je, ali nisam u poziciji da preporučujem lekare iz privatnog sektora. Mene možete potražiti na klinici za zaštitu mentalnog zdravlja u nišu svakog radnog dana prepodne i sredom popodne, na odeljenju za dečju i adolescentnu psihijatriju.
Pozdrav
Radi se o boljenju koje sa sobom nosi određenu naslednu predisponiranost, koja se ne mora nikada ispoljiti. Nije uputno da zbog bolesti svekrve, svoju decu stavite pod lupu i svako neuobičajeno ponašanje tumašite kao znak nasledne bolesti. To nije fer prema deci niti im može biti od koristi. Naprotiv. Međutim, ponašanje kao što je dugotrajna izolacija, samoposmatranje pred ogledalom uz čudne komentare o promeni svog izgleda ili izgleda drugih ljudi, pojava "fiks" ideja neusklađenih sa vršnjačkom grupom u kojoj se nalazi, opisivanja čudnih vidnih ili slušnih osećaja, odsutnost, znedostupnost, ponašanje kao da je u svom svetu, vođenje razgovora sa samom sobom, davanje značaja neutralnim postupcima i pojavama kakve oni nemaju, dugotrajna i uporna nesanica, su samo deo repertoara ponašanja koji mogi biti znak postojanja psihičkog poremećaja. Važno je razumeti da poremećaj obuhvata niz navedenih simpotma, dok postojanje jednog izolovanog retko ima bitnog značaja.
Pozdrav
Ukoliko nemate dečjeg psihijatra u mestu stanovanja svakako da možete sa konsultacijama početi kod školskog psihologa (koji ga može i psihološki testirati) , a pogotovo sa logopedom koji će sa svoje strane proceniti u kojoj meri je potreban logopedski tretman dečaku sa teškoćama verbalnog (ali i neverbalnog) izražavanja. Do dečjeg psihijatra možete doći sa uputom izabranog pedijatra.
Pozdrav
Ne ulazeći ni u jednu srugu okolnost koja je mogla da dovede do opisanog straha, usmerićemo se na ponuđeni sadržaj, odnosno strašljive informacije koje je dečak dobio od drugarice i način na koji se strah održava i učvršćuje. Ukoliko je izvor straha informacija, bez ličnog traumatskog iskustva onda se radi o strahu niskog inteziteta, ali da je zbog drugog izvora neprijatnosti (strog učitelj) došlo da instrumentalizacije straha, odnosno pojavio se razlog zbog koga može izbeći primarnu neprijatnost. Da odgovor ne bi bio komplikovaniji od problema, savetujem da potražite pomoć dečjeg psihologa ili psihijatra koji bi radio sa dečakom po principima bihejvioralne terapije, što će vrlo brzo dovesti do rešenja problema. Sa vama svakako treba obaviti savetovanje da svojim ponašanjem ne održavte strah koji najleakše postaje instrument za izbegavanje neprijatnosti.
Pozdrav
Najverevotnije se radi o jakom strahu da ne pogreši i bude kažnjenjen ukorom, porekim pogledom, ružnim komentarom, odbacivanjem i sl, a stanje se stručno zove elektivni ili selektivni mutizam odnosno selektivno korišćenje govora i ponašanja u zavisnosti od okolnosti i inteziteta straha. Pa radije ne želi ništa da kaže nego da kaže i obruka se. Kako se ovakvo ponašanje uči, najčešće u veoma zahtevnom i nepotkrepljujućem porodičnom okruženju predlažem da potražite konsultativni pregled kod dečjeg psihijatra i psihologa koji rade i porodično savetovanje.
Pozdrav
Moj suprug ima periodično faze koje su jako čudne. Vrlo je agresivan,
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.