Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Psihijatrija, Dečija psihijatrija
Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut.
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine.
Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.
Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”.
Radno iskustvo
Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.
Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta
Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1998) Osnovne studije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.
Članstva
Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Razvijanje samopoštovanja kod dece
Svaki roditelj se nada da njegovo dete razvija pozitivan osećaj samopoštovanja. Kako će deca videti sama sebe, najviše zavisi od roditelja, što je za njih velika odgovornost i najveći izazov.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Kada i zašto potražiti dečjeg psihijatra
Prirodno je da su roditelji zabrinuti za telesno i metalno zdravlje i blagostanje svoje dece. Mnogi rodtelji korektno i fleksibilno sagledavaju svoju deci i mlade kao normalne. Ipak, neki drugi roditelji brinu da li njhova beba, dete ili tinejdžer imaju psihički problem.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Svi odgovori doktora (668)
postoji više razloga koji mogu dovesti do ovakvog problema u ovom uzrastu i prvenstvo u sagledavanju imaju telesne smetnje i bolesti. Obzirom da je sezona virusnih infekcija, potrebno je isključiti upalu srednjeg uva. Drugi problem mogu biti infantilne kolike koje se javljaju do trećeg meseca, ali se mogu i produžiti, a treći problem može biti i rast zuba koji se obično javlja između četvrtog i šestog meseca, ali su moguće i individualne razlike. Zbog svega savetujm da prvo potražite konsultaciju sa njegovim pedijatrom, a tek nakon toga da razmišljamo o emocionalnim problemima ranog razvoja.
Srdačno
čestitam vama na odgovornosti koju pokazujete i interesovanju da pomognete sinu. Privilegija da imate dostupnu razvijenu službu dečje psihijatrije i defektologije kakava je u Beogradu je i šansa da dilemu koju imamo razrešimo? Lenjost ili specifičan probrem (disleksija), koji se karakteriše upravo opisom ponašanja vašeg sina, u blago izraženoj formi, pokazaće pregled koji je inače veoma jednostavan. Predlažem i da o disleksiji pročitate i na sajtu http://www.hud.hr/w-tekstovi/w-sto-je-disleksija.html.
Srdačno
o tome, a pogotovo o razvojnim varijacijama u usvajanju glasova daleko su stručniji logopedi, a predlažem da sa logopedom obavite i konsultaciju, što ne podrazumeva i da odmah vodite devojčicu.
Srdačno
Srdačno
postoje stanja gde bihejvioralne metode učenja nekog ponašanja ne funkcionišu. To su situacije kada postoji biološki problem. To onda bude nemoguća misija, kao kad spremate atletičara za trku ma 100m sa slomljenom nogom. Niste mi napisali kakav uspeh postiže u trci za školskim uspehom, niti u učenju engleskog, ali pošto pretpostavljam da mladić ima specifičan problem usvajanja veštine čitanja (disleksija) i pisanja (rekao bih disortografija a ne disgrafija), verujem da ne postiže svoj maksimum ni približno. Dakle, pošto ste u Beogradu, možete se javiti dr Oliveri Aleksić-Hil (dečjem psihijatru) ili nekom drugom dečjem psihijatru, a pogotovo potražite gdju Violu Povše Ivkić (defektologu) u Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj u dispanzeru za decu i omladinu. Dakle treba prvo razmotriti dilemu postojanja disleksije i pomoći dečaku da na alternativan našin pristupi čitanju i pisanju, a tek onda sagledavati bihejvioralne metode. Što se tiče viška kilograma oni su dobijeni verovatno naučenim ponašanjem, odnosno izbegavanjem učenja uz obrokovanje pored TV-a. Tu bihejvior terapija nema premca.
Srdačno
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.