Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Psihijatrija, Dečija psihijatrija
Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut.
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine.
Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.
Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”.
Radno iskustvo
Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.
Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta
Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1998) Osnovne studije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.
Članstva
Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Razvijanje samopoštovanja kod dece
Svaki roditelj se nada da njegovo dete razvija pozitivan osećaj samopoštovanja. Kako će deca videti sama sebe, najviše zavisi od roditelja, što je za njih velika odgovornost i najveći izazov.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Kada i zašto potražiti dečjeg psihijatra
Prirodno je da su roditelji zabrinuti za telesno i metalno zdravlje i blagostanje svoje dece. Mnogi rodtelji korektno i fleksibilno sagledavaju svoju deci i mlade kao normalne. Ipak, neki drugi roditelji brinu da li njhova beba, dete ili tinejdžer imaju psihički problem.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Svi odgovori doktora (668)
kardiolozi bi mogli precizno da vam kažu koliko ekstrasistola ("preskakanja") kardiološki zdrava osoba ima u toku dana, ali je sigurno da ih imamo i to ne spada u bolest, pogotovo što vam je i internistički nalaz uredan. Sa druge strane, u 6 napisanih rečenica 3 puta ste ste pominjali uzbuđenje, nervozu i jednom želudačnu kiselinu. Budući da osim neprijatnosti, nemate drugih tegoba pri pojavi ekstrasistole, ne treba je ni lečiti, jer svi lekovi protiv aritmija mogu imati i nepovoljn dejstva, pa ih stoga ne treba koristiti kod bezazlenih stanja, kod kojih je dokazano (obradom) da nema bolesti srca. Očigledno da preostaje da se borite protiv ljutog neprijatelja nervoze, najbolje promenom načina života. Iako je to najparadoksalniji savet koji se može dati (jer zašto bi neko živeo tako kako živi da može bolje i drugačije), on je ipak istinit. A kako to učiniti to može biti tema razgovora sa nekim profesionalcem, koji bi u prvo vreme mogao da proceni i da li je potrebna podrška nekim lekom za smanjenje nervoze. Paralelno, povećanje kondicije kroz neku fizičku aktivnost, siguran sam da bi se nekako uklopila u nove životne navike.
Srdačno
Srdačan pozdrav
Srdačno
Srdačno
neka novija istraživanja sprovedena u Srbiji govore da čak 25% deca do uzrasta od 5 godina ima povremeno "noćno mokrenje" bez jasno uočenog i kontinuiranog dužeg "suvog" perioda. Ipak prema nekim svetskim standardima, očekivano usvajanje kontrole sfinktera većine dece se vezuje za uzrast od 2,5 godine. Tako veliki raspon od čak 2,5 godine je predmet diskusije o normalnosti ili povodu za odlazak u savetovalište i raspitivanje o eventualnim merama prevencije. U svakom slučaju dve situacije su meni kao kliničaru veoma važne. Prva, ukoliko nije bilo "suvog" perioda, a kod deteta nije uspostavljena kontrola mokrenja, treba proveriti sa pedijatrima da li je sve u redu sa mokraćnim traktom. Drugo, ukoliko je bilo kontinuiranog "suvog" perioda, a onda se "noćno mokrenje" vratilo, onda treba sagledati da li u životu deteta postoje neke okolnosti koje bi mogle dovesti do nazadovanja već uspostavljenih funkcija. Ono što možete da preduzmete je da uklonite razloge (delovanje na uzrok), ili da delujete na samo ponašanje (reakciju) bihejvioralnim treningom, koji je jednostavan ali veoma specifičan i potrebno je da se o tome posavetujete sa edukovanim stručnjakom, psihologom ili psihijatrom bihejvioralne orijentacije. Pre svega, omogućite joj da spava sama (iako niste napisali da se to dešava, najčešće se radi o pravilu).
Srdačno
kada se od 20 oduzme 9 razlika je 11. Nije teško uočiti da se to poklapa sa periodom žalosti za sestrom i promenom ponašanja prema vašoj deci (slanjem poruke da se povremeno odreknu vas kao majke u prisustvu sestrine dece). Kako je taj period i vaše ponašanje uticalo na dalji razvoj događaja i šta se sada može promeniti mogao bi biti predmet razgovora sa sistemskim porodičnim terapeutom. Iskoristite savet koji vam sin upućuje da neko treba sa vama da razgovara (vama i suprugom), ali da taj neko poziva i njega u pomoć porodici.
Srdačno
izgleda da je vaš suprug ekspert za ljudsku dušu, pogotovo žensku, samo što, kao što vi napisaste te sposobnosti nije pokazivao zadnjih godinu dana u kući i prema vama. Kako mu pomoći da svoje ekspertske sposobnosti pokaže u kući? Mislim da stoji i u vašem pismu, a izdvojiću vam neke delove, mada savetujem da sopstveno pismo pročitate ponovo. "On se trudi sada kao obožava me, sretan u braku po kojem je donedavno pljuvao (sve se dešava nakon vaše promene u ponašanju, sada mu više ne govorite da ne može tako sa vama, već mu to i pokazujete). Sada se trudi...Druga velika kolegica piše Francuzu moj.....kako ima uvijek da riječi utjehe, uvijek nadje prave riječi da izvuče osmjeh na lice.... uvijek je tu kad ga trebaju...Lijepo za znati da muž nekome izvlači osmjeh na lice, uvijek raspoložen, tješi (njegove sposobnosti emocionalne komunikacije izgleda dolaze do izražaja kada ga neko hvali za to što čini)". Dakle, sami ste napisali koja vaša i tuđa ponašanja dovode do promene njegovog ponašanja. Odatle možda treba i krenuti. Ono što ne treba gubiti iz vida je i faza kroz koju vaša porodica prolazi u¸životnom ciklusu sa malim detetom gde se muž često oseća podređeno zbog prioriteta zadovoljenja potreba malog deteta i gde je potrebno aktivnije ga uključiti u same porodične aktivnosti i brige oko deteta, kako biste ravnomernije rasporedili i obaveze, ali i vreme samo za vas dvoje.
Srdačno
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.