Stetoskop
Stetoskop

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Psihijatrija, Dečija psihijatrija

Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”. 

Radno iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1998) Osnovne studije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Članstva

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (668)

?
Pitanje #352791. 8. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Sudska parnica, angažovanje centra za socijalni rad i nevladinih organizacija za zaštitu prava žena i dece su jedini legalan put za zaštitu i ostvarivanje ljudskih i svih ostalih prava koja pripadaju vama i vašoj deci, a očekivanja su da će ponašanje biti sve gore, da bi nakon donošenja presude bilo sve bolje.
Pozdrav.
?
Pitanje #3507829. 7. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Verujem da je Vama već bolje. U narodu je učvršćeno verovanje da žena nakon porođaja treba da oseća sreću, zadovoljstvo, euforiju i da može da radi više od onoga što je ikada radila. Međutim, uverenja se kreiraju često iz potrebe a ne iz realnosti. Realnost je drugačija, i smatra se da 50-80% žena nakon porođaja prolazi kroz određene izmene raspoloženja, emocija i ponašanja uopšte. Promene se mogu videti i pre porođaja kada mogu biti naglašeniji psihološki poremećaji koji su postojali i pre trudnoće, što zbog same trudnoće, što zbog korekcije i isključivanja dotadašnje terapije. Nakon porođaja je najčešća pojava tzv. postpartalnog bluza ili sindroma trećeg dana (jer se javlja obično trećeg dana) a karakteriše se emocionalnom labilnošću, razdražljivošću, zabrinutošću i plačljivošću bez nekog značajnog razloga. Porodilja često ne razume zašto nije uzbuđena i srećna kao što su ostali članovi familije, ili ima osećanje krivice zbog lošeg raspoloženja onda kada se od nje očekuje da bude srećna. Obično se žali na nesanicu ili preteranu pospanost, slab ili preteran apetit. Ipak, prognoza je dobra, i stanje se popravlja za najviše mesec dana, a brzina vraćanja u "normalu" zavisi i od hormonskog statusa, podrške okoline u nezi bebe, dovoljno sna, kvalitetne ishrane i drugih pozitivnih emocionalnih pristupa. Ukoliko se neraspoloženje prolongira, a javi se višednevna nesanica i kada beba dozvoljava spvanje, potrebno je potražiti stručnu pomoć, zbog čega je potrebno da ovaj odgovor pokažete i suprugu.
Pozdrav.
?
Pitanje #3502029. 7. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Malo psihijatara se u svojoj karijeri može pohvaliti da je imalo iskustva sa stanjem kakvo je npr. dvostruka ličnost. Ja se (ne) mogu pohvaliti da sam do sada imao takvo iskustvom. Teorijski, mogu Vam reći da ozbiljnost poremećaja zavisi od učestalosti i ozbiljnosti učinjenih dela tokom izmene stanja svesti, ali u svakom slučaju je potrebno potražiti psihoterapeuta (nije baš najbitnije koje psihoterapijske orijentacije) ali koji je imao iskustva u radu sa ovim poremećajem i radom sa osobama koje su bile zlostavljane.
Pozdrav.
?
Pitanje #3501729. 7. 2009.

Poštovani, U poslednja dva meseca sam doživela neke novine - nov dečko

Poštovani,
U poslednja dva meseca sam doživela neke novine - nov dečko i karcinom na dojci. Sa karcinomom se uz pomoć lekara borim kako znam i umem ali sa dečkom ne mogu da se izborim nikako. Njegovo ponašanje me toliko muči da se bojim za svoje zdravlje koje je već uveliko narušeno. Upoznali smo se preko net-a, na njegovu inicijativu i par meseci se dopisivali, takođe zbog njegove želje za druženjem, jer meni u ovakvoj situaciji ništa slično nije padalo na pamet, mada se kasnije ispostavilo da mi je ustvari mnogo pomogao jer nisam imala vremena da se izdeprimiram zbog bolesti koju je on najnormalnije prihvatio. Čak je i došao u bolnicu kada sam se operisala i tada smo se i upoznali i prvi put videli. Kada smo se videli, sve je bilo divno osim činjenice da sam tada shvatila da postoji neki problem u njemu, meni, nama, njegovom odnosu sa roditeljima ili nečim što mi je nepoznato, ali nikako da shvatim o čemu se radi, jer mi on ne priča o tome. Ima skoro 40 god, živi sa roditeljima, ima stan koji veoma sporo sređuje a u koji bi trebalo da se jednog dana preseli, kada spava van kuće to je veoma veliki problem jer "ne zna kako to da objasni roditejima", kada koristi Internet, tu opet dolazi do grčeva, nelagodnosti, opet zbog roditelja, oni su "protiv facebook-a jer su tako čuli na tv-u", ovako je sve super, lepo se zezamo, dopisujemo, ponekad čujemo ako ga ja pozovem, često mi šalje poruke i govori kako mu je mnogo lepo bilo sa mnom (da se izrazi o seksualnim doživljajima uopšte nema problem), kada ja pričam o svojim problemima, uvek sasluša i da dobronameran savet, nije agresivan, ne pije, ne puši, ne drogira se, mislim da voli da flertuje, ali kad su u pitanju njegova osećanja, strahovi, roditelji i sve ostalo, za mene vrata ostaju zatvorena i mene to uništava. Deluje mi kao dobronameran čovek sa nekim psihičkim problemom. Prvo sam mislila da je neki prevarant, lažov i da samo traži nekog za "one night stand" ali sada mislim da je plašljiv, da doživljava neke pritiske i cenzure u ponašanju koje mu neko drugi (roditelji) određuju ili ih on sam sebi stvara, to ne znam. U svakom slučaju, drag mi je ali ne znam kako da se postavim i da steknem neki mir i sigurnost, što mi je u budućem periodu, barem dok traje ova terapija, izuzetno potrebno.
Molim za pomoć :(
Hvala unapred.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Može postojati puno razloga zbog čega Vaš partner pokazuje separacione strahove sa 40 godina i kakvu funkciju oni imaju za njega i njegovu porodicu porekla. Ali svakako da je jedno sigurno. To u tim godinama nije uobičajeno. Vaš zadatak je procenite da li je to čovek koji će Vas podržati i u dobru i u zlu (što on i čini), ali i u za njega komplikovanijoj situaciji kada je odvojen od svojih roditelja i eventualno kada se vi sa njima možda ne budete bog zna kako slagali. Postojanje tih zdravih granica je ključ oslonca bliskosti, poverenja i ljubavi. Naravno, radi se o procesu koji podrazumeva istovremeno procenjivanje i učestvovanje u odnosu, a za to treba vremena.
Pozdrav.
?
Pitanje #3494228. 7. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Nemate problem sa potencijom već relativno sniženu seksualnu želju. Relativno, jer ne postoji merni instrument kojim se može izmeriti kada je seksualna želja snižena, ali se kaže da je snižena u slučajevima izostanka motivisanosti za seksualne odnose i iizostanak seksualnih fantazija (i seksualnih snova), a ne postoje prepreke koje se tiču stavova kojima se na neki način ograničavaju seksualni odnosi. Kako obogatiti seksualni život? Pogledajte za početak 2 filma. Prvi, "sve što niste znali o seksu a niste smeli da pitate" Vudi Alena. Posebno je interesantna priča o italijanu Fabriciju koji muku muči sa ženom koja se teško uzbuđuje u njihovom krevetu, ali je nezasita na javnim mestima kada može biti uhvaćena, i slične priče. Drugi film može biti erotski ili porno koji kod osoba sa oslabljenim imaginatornim sposobnostima i lenjom maštom, mogu biti satimulativni. Možete i sa partnerkom da razgovarate o svojim neostvarenim seksualnim maštanjima, ali i eventualnim strahovima i neprijatnostima tokom seksualnog odnosa. Na kraju, potražite i tekstove na internetu o poboljšanju seksualnog života. Sve ovo važi i za Vašu partnerku, jer nije dovoljno imati flesksibilnost u čekanju (što je vrsta pritiska), već je potrebno biti zainteresovan kako povećati i seksualno uzbuđenja partnera.
Pozdrav
?
Pitanje #3492227. 7. 2009.

Poštovani doktore, Želela bih da malo prokomentarišete moj i mamin odnos, i

Poštovani doktore,
Želela bih da malo prokomentarišete moj i mamin odnos, i kako bih mogla da poboljšam naš odnos. Malo da okarakterišete mene ali i moju mamu. Ne znam, ali s njom je nemoguće komunicirati ta žena baš me nervira užasno, ali ne mogu to da joj kažem. Inače znam da sam prezasićeno dete, inače čitala sam da dete koje ime socijalnu fobiju obično majka je ta koja prezasićuje a otac grubijan. Uopšte me ne pita kako sam, samo gleda moj uspeh, upoređuje to sa ostalima, gleda šta komšiluk kaže, a to me ja mislim najviše nervira. Inače ako nešto odlučim da uradim, a što ne bude po njenoj volji bivam žestoko iskritikovana od nje, i od brata. Osećam se kao robot. Nervira me i to a istovremeno mi se i plače mama mi stalno govori da spava sa mojim ocem, da bi ja mogla da se školujem, bilo je vreme kada je sve po kući bacala i psovala da mora zbog nas da živi sa našim ocem inače jedno vreme baš, baš joj je bilo psihički loše, nije mogla da izađe iz kuće od straha, nije mogla da popije sa komšinicom kafu tresle su joj se ruke i glava, sada je bolje, pije još tablete, ali drži se a onda je prvi put našla ljubavnika pre 2 godine, ja sam bila baš srećna, nekako godilo mi je to, najviše što tata ne zaslužuje mamu, tukao je pre u mladosti, nesnosno se i sada ponaša samo što je sa fizičkog prešao na psihičko maltretiranje. Mama je toliko zaokupljena nama, da se ja osećam kao beba, donosi mi jelo u krevet, pere moj veš, sve radi za mene a moje je samo da učim. Istovremeno kad to radi stalno prebacuje; kad joj kažem da preteruje kaže mi da sam nezahvalna; i da tako svaka majka; inače ne radi već 10 godina, zanimljivo taj njen ljubavnik je približnog istog kalupa kao moj otac znači koliko sam primetila moju mamu treba oko 1 godinu ili dve intezivne pažnje da bi se smuvala. Stalne poklone su joj donosili, divili se, kako je radna, taj se ljubavnik divio kako je divna majka, svaki dan treba da se viđaju i da još baš pokazuju pažnju, stalno je izvode, časte kasnije kad se smuvaju, potpuno drugačije ne žele ama baš ništa da joj daju, štede na njoj na takvim sitnicama neverovatno, a glume da ne mogu bez nje, a kad pokuša da ih ostavi, ona beži oni je jure, kao bolesno ljubomorni, ne daju sa drugim muškarcima da se viđa, da popije kafu, recimo kad treba da radi ljubomorišu, recimo pošto tata radi u drugom mestu, recimo ljubavnik je stalno pratio do grada, kao ljubomoran. Mislim da me je njen ljubavnik počeo da nervira, kad stalno je tu. U gradu ja i mama nešto kupujemo on je sa nama, kad dođem sa fakulteta on je kući, ustanem da jedem on je tu. Inače kad neću da idem u grad sa njom i ljubavnikom ona je histerisala, onda otkaže sastanak sa njim, legne u krevet i popije tabletu za živce, i neće da priča sa mnom sad je uvidela da ona nije jedina u njegovom životom, pa je raskinula sa njim inače što god hoću da radim po svom histeriše, kada je po njenom ona je divna ja sam saznala za inostranstvo da je za studente lako otići, već godinu dana se nalazim u inostranstvu ali problem je taj što sam ja paralizovana od straha, mislim da se više nikad ne vratim kući, ili što duže da se ne vraćam problem viza, želela bih zaista da nikada ne moram da se vratim kući, da se više ne čujem ni sa mamom, tetkama, bratom da budem sama na svetu, pa da se snalazim pa kako se snađem ali ja se čujem sa mamom svaki dan, a kad se ne čujem osećam se nesigurno, i nervozna sam. Sada će dođi i bato kod mene, s jedne strane strane sam privilegovana jer primećujem da je zaista mojim drugovima teško otići u inostranstvo, s druge strane osećam se kao da za te pare moram da se ponašam kako naređuju roditelji, uspešna biti, uspešna biti, te reči me tako nerviraju osećam neviđeni strah, kao pre 5 godine, totalno sam pesimista, očajna sam i plašljiva jedno vreme pre 4 godine sam išla kod psihologa, zbog preteranog straha otprilike 1 godinu, 1 u dve nedelje osećam da sam tada po prvi put bila istinski saslušana, neko je saslušao moja osećanja, radovala sam svakom terminu, u njenoj kancelariji osećala sam veliko olakšanje, ali prekinula sam jer me nerviralo to što sam osećala kao samo da se žalim, i to što mi je smetala i što mi je polako bilo bolje i bolje, i to sam osećala ako budem potpuno izlečena od straha, ona će biti ponosna na sebe, smeta mi to zanimljivo je to da mene privlače samo muškarci, koji bi samo nešto u krevet, ali ja stvarno ništa ne osećam, na primer dopada mi se neko kad je pored mene kad ode ništa, a onda drugi i tako. Sve naizgled izleda perfektno, ja sam student, imamo kao pare za školovanje, porodična idila kako kažu, svi vredni i deca i roditelji ali zaista ja se bojim da nešto uradim da nije nešto po volji mojoj mami jer pobesni, i cilj joj je što pre da završim fakultet, da budem samostalna ali problem je taj što ja više ne mogu pukla sam načisto ili sam samo to umislila, kako se suprostaviti mami i bratu?
Unapred hvala
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Imajući u vidu mali broj tačaka koje ste koristili u svojim rečenicama, pitam se da li ste zanemarili svoju potrebu da budete potpuno saslušani, pa makar se u početku i žalili? Drugim rečima, savetujem Vam da pokušate ponovo da razgovarate sa nekim ko ume da sluša, sasluša i razume Vaše trenutne dileme i posavetuje Vas kako da ih prevaziđete.
Pozdrav
?
Pitanje #3474425. 7. 2009.

Poštovani, Moj sin ima 4 godine. Rođen je prirodnim putem mada mi

Poštovani,
Moj sin ima 4 godine. Rođen je prirodnim putem mada mi je rečeno da je ostao bez kiseonika prilikom rađanja i da je to možda delimičan uzrok problema koji ću Vam navesti. Imao je problema da progovori do 3 god. Da bi svoj govor naglo i precizno razvio. Imali smo i muku da ga naviknemo na korišćenje noše i odvikavanje od noćnih pelena i to smo uspeli do kraja 4 godine. Sad imamo problema sa njegovim ponašanjem. Izražava veliku agresivnost tipa da priđe meni kao majci ili bilo kome od rodbine ukoliko mu nije po volji da nas udari i više puta. Drugi problem je neposlušnost, primer u parku sa decom ljulja devojčicu koju ne poznaje (inače je jedinac i fali mu društvo) i pored toga što mu ona jasno kaže da ne želi i pored moje zabrane i dalje to radi dok ja ne priđem u nameri da ga odvratim: on pobegne a usput se krevelji psuje i opet naleti da me udari. Ne bira mesto vreme ni situaciju za svoje ponašanje. Treći problem je krađa. Primetila sam da uzima u radnji neke sitnive kao bombone žvake čokoladice (inače je dete kome su slatkiši ograničeni zbog težine) i shvatam da je možda željan toga, ali i pored sveg objašnjavanja da sve što se uzme mora da se plati i da će ga grditi i možda doći i policajac, on zaboravi kao da ne shvata i nanovo posle par dana. Razmišljam da ga povedem kod dečjeg psihologa ali me strah da ne preuranim sa nekim svojim sumnjama i od reakcije okoline, pošto živimo u malom mestu. Molim Vas za savet.
Hvala.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
O svim problemima koje ste naveli možete da čitate u meniju " zdravlje dece" ukoliko pogledate tekstove " kako izaći na kraj sa detetovom ljutnjom", "deca i disciplina", "kako koristiti tajm aut", "deca koja kradu" i slično.
Pozdrav.
?
Pitanje #3468324. 7. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Više od mene će Vam pomoći lekar koji može da pregleda Vaše dete (specijalista dečje psihijatrije, ali ne i psihijatar za odrasle), jer bez obzira što ima 2,5 godine nikako nije rano da se taj pregled izvrši jer ste me nekako sa 3 rečenice ubedili da je to zaista potrebno. Prvenstveno treba razdvojiti nekoliko mogućih razloga (stanja) zbog kojih može doći do disharmonije razvoja i njih treba sagledati objektivnim pregledom.
Pozdrav
?
Pitanje #3467124. 7. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
U tom uzrastu, žmirkanje je prolazna pojava i roditelji mogu pomoći na dva načina: prvi, da postane stalna pojava (što čine češće svojim intervencijama i opomenama) i drugi, da pomognu da ostane prolazna pojava (konsultovanjem prvo sa očćnim lekarom i zapažanjem svih drugih stvari koje mogu da utiču na pojavu žmirkanja osim primećivanja samog žmirkanja). Dakle, oni lekar i bez komentara detetu.
Pozdrav.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460