Stetoskop

Prof. mr Milorad Jerkan

Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan

Fizikalna medicina

Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

Radno iskustvo

Dispanzer medicine sporta, Niš

Načelnik.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu

Osnovne studije.

Članstva

Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije

Predsednik.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (960)

?
Pitanje #601429. 5. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Kod Vas postoji određeni disbalans u metabolizmu koji može biti izlečen Vašom upornošću. Vi u suštini imate svega 7 kg viška. Sociajlno-dijatetski način života, umerena rekreativna fizička aktivnost (vožnja bicikle, plivanje, brži hod i lagane fitnes vežbe), može da reši Vašu blago povećanu telesnu masu. Vama nedostaje nešto što je najvažnije, a to je optimizam i želja da se razreši ovaj problem koji je za Vas veliki, a suštinski rešiv. Počnite da realizujete moje savete manje razmišljajte o sopstvenoj težini i budite sigurni za godinu dana sve će biti u redu,  siguran sam u to.
?
Pitanje #600329. 5. 2008.

Dobar dan, Zovem se Igor imam 28godina i imam za mene strasan

Dobar dan, Zovem se Igor imam 28godina i imam za mene strasan problem koji se zove ISIJAS. Sredinom marta prosle godine sam osetio bol u levoj nozi,zadnja loza, i bol u donjem delu ledja. Otisao sam do druga koji je fizioterapeut u KK Vojvodina. On me je pregledao, i ustanovio da mi je upaljen zivac u ledjima pomerajuci mi nogu u vis(Lazarevicev pokret). Pet dana sam dobijao inekcije diklofen i OHB12 ali se bol samo malo smanjila. Doktori u domu zdravlja u Novom Sadu su me uputili kod fizijatra gde sam poceo elektro terapije. Odradio sam EMNG DE : Registruje se aksonska lezija radikularnog tipa za miotom L5-S1 umerenog do srednjeg stepena, s tim da je znatnije za nivo L5.Denervaciona aktivnost se ne registruje. MBP je prakticno uredna(distalna latenca je granicnih vrednosti). RTG LS Kicme u 2 pravca: pocetna sinistrokonveksna skolioza L kicme,. Ispravljena je fizioloska lordoza L kicme.I.v. prostor L5-S1 je u celosti suzen. Nalaz neurohirurgas:u neuroloskom nalazu nema motornih niti izrazenih senzitivnih ispada. Posle par nedelja sam poceo i sa kineziterapijom ali bez mogucnosti izvodjenja svih vezbi. Moram da napomenem da da kad su poceli bolovi da sam prestao da treniram (teretana,trcanje i udaranje u dzak). Posle mesec dana dok sam kod kuce oblacio sorc spremajuci se da idem na terapiju skroz sam se ukocio. Samo sam pao na krevet i nisam mogao da se pomerim, ledja i leva noga su me uzasno bolela. Leva noga mi je bila skroz ukocena bez mogucnosti da je ispravim. Posto nisam mogao da se pomerim ukucani su pozvali hitnu pomoc. Oni su pokusali da mi isprave nogu ali bez uspeha,uzasno me je bolela. Nekako su mi dali dve inekcije, bensedin i diklofen. Ja tri noci i dana ali bukvalno toliko nisam spavao od bolova. Pio sam raznorazne lekove za bolove ali bez pomoci, bolovi nisu prestajali. Zvao sam ponovo hitnu i onda su me odneli u jodnu banju gde sam pregledan i vracen kuci da lezim. Narednih deset dana mi je kuci dolazila med.sestra da bih dobio inekcije,Dexason 1x1 na II dan(ukupno 3) i Diklofenak 1x1 svaki dan i bensedin 5mg koji sam pio pre spavanja. Kupio sam i stake jer nisam mogao da hodam. Posle desetak dana sam se skroz otkocio ali je leva noga ostala utrunta. Tada sam i smesten da lezim u jodnoj banji,gde sam proveo mesec dana. Tamo sam radio elektroterapije(laser,struja,ultrazvuk), hidro masaze i kineziterapiju. Posle izlaska sam se osecao mnogo bolje ali mi se utrnjenost leve noge spustilo skroz u stopalo,spoljna strana stopala. Od izlaska pa sve do danas mi ta utrnjenost ne prolazi iako svaki dan radim kod kuce vezbe koje sam radio u banji. Krajem prosle godine(03.12.2007.) sam uradio MR iako ni jedan fizijatar a ni neurohirurg nije trazio taj nalaz ali sam ja hteo da tacno znam sta mi je sa ledjima. Evo sta kaze nalaz: MR PREGLED LUMBOSAKRALNOG SEGMENTA KICMENOG STUBA: Uradjeni su T1W i T2W sagitalni tomogrami lumbosakralnog segmenta od Th10 do sakruma, kao i PDW transerzalni tomogrami u visini L1-S1 intervertebralnih (vi.) diskova. Ispravljena lumbalna lordoza. Nema znakova frakture, infiltracije ili dislokacije prsljenskih tela snimljenog segmenta. Spiralni kanal je primarno suzen u nivou L2-S1. Conus meduilaris nalazi se u visini L1 prsljena. U duralnoj vreci se ne vide patoloske promene. Na L1-2 iv. nivou prisutna opodna spondilofitoza, nema hernijacije iv diska, spinalni kanal bez stenoze. Iv. forameni slobodni obostrano. Na L2-3 iv. nivou prisutna opodna spondilofitoza, nema hernijacije iv diska, spinalni kanal bez stenoze. Iv. forameni slobodni obostrano. L3-4 iv. prostor snizen, naspramne pokrone ploce degenerisane, uz obodnu spondilofitozu. Disk pokazuje masivnu cirkularnu protruziju koja komprimuje L4 radikse i kriticno stenozira primarno uszeni spinalni kanal - anteroposteriorni dijametar duralne vrece 5mm. U suzenim iv. foramenima protruzija stupa u kontakt sa L3 radiksima. Na L4-5 iv. prostor je snizen, naspramne pokrone ploce degenerisane, uz obodnu spondilofitozu. Disk pokazuje masivnu cirkularnu protruziju koja komprimuje L5 radikse i kriticno stenozira primarno suzeni spinalni kanal - anteroposteriorni dijametar duralne vrece 5mm. U suzenim iv. foramenima protruzija stupa u kontakt sa L4 radiksom. Levi IV foramen je ekstraneuralno suzen. L5-S1 iv. prostor snizen, naspramne pokrovne ploce degenerativno izmenjene, uz izrazenu obodnu spondilofitozu. Disk degenerisan sa ekstruzijom mediolateralno/foraminalno levo koja znacajno stenozira spinalni kanal, komprimuje S1 koren i kompromituje desni S1 koren. Disk/osteofit kompleks stenozira levi iv. foramen komprimuje levi L5 radiks. Desni iv. foramen ekstraneuralno suzen. ZAKLJUCAK: 1) Cirkularna protruzija L3-4 iv diska sa kriticnom multifaktorijalnom stenozom kanala i kompresijom oba L4 korena, kao i iritacija L3 radiksa intraforaminalno. 2) Cirkularna protruzija L4-5 iv diska sa kriticnim multifaktorijalnom stenozom kanala i kompresijom oba L5 korena, kao i iritacija L4 radiksa intraforaminalno desno 3) Ekstruzija L5-S1 iv diska mediolateralno/forameinalno levo sa stenozom kanala, kompresijom levog i kompromitacijom desnog S1 korena, kao i stenoza levog iv. foramena i u njemu kompromitacija L5 radiksa. Interesuje me da li cu moci da vezbam u teretani, naravno ne sve vezbe vec samo odredjene gde nema velikog pritiska na donji deo kicme? Isto me interesuje da li mogu da idem da plivam u bazenu?
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Potrudiću se da Vam opširnijim odgovorom ukažem na ozbiljnost Vaše povrede. Simptomi oboljenja se mogu  podeliti na spinalne, koji se direkno ispoljavaju na kičmu, i radikularne koji nastaju zbog oštećenja nervnih korena. Suštinski, sve ove promene se odigravaju  na kičmi. Opširnije ću objasniti radikularne znake direkno vezane za nervne korene.

Radikularni znaci:

1.  bolovi i trnjenje (parestezija), imaju karakterističnu topografsku putanje ishialgičkog nerva sa komprimiranim korenima od L4 do S1.
     –retko pritisak (najređe) na L3 i L4 karakterišu bolove i trnjenje od lumbalnog dela kičme prema spoljašnjoj i prednjoj strani natkolenice do kolena ili nešto ispod potkolenice (n. femoralis)
     – pritisak na L5 izaziva bolovi prema gluteusu, spoljašnjoj strani natkolenice i potkolenice, iznad spoljašnjeg maleolusa suprotno do palca,
     – pritisak S1 izaziva  bolove u krstima, i širi se do zadnje strane natkolenice i potkolenice sve do pete, a onda spoljašnjom stranom stopala do malog prsta,

2. Lazarevićev znak –  bolovi i trnjenje prostiru se duž ishijadičnog nerva (u dorzalnom dekubitusu, noga se sa obolele strane flektira u kuku dok je koleno ispruženo),

3. Oštećenje senzibiliteta je neurološke prirode. Može biti delimična (hipestezija), odnosno potpuna (anestezija), a osnovni pravac delovanjem je na donjim ekstremitetima,

4. Oslabljeni ili ugašeni tetivni refleksi snižen ili ugašen patelarni refleks (koreni L3 i L4) Ahilov refleks se javlja kod oštećenja korena S1,

5.Motorni ispadi izazivaju pareza i paraliza mišića inervisanih oštećenim korenima nerva, sa mogućnošću mišićne atrofije:
     – L3–L4 pogođena inervacija m.kvadricepsa (retko), L4–L5 (koren L5) slabost ekstenzora palca prstiju, a retko m. tibialis anterior („peroneusna paraliza“), sa oslabljenom dorzifleksijom stopala, stopalo se vuče (petlov hod) a pacijent ne može da hoda na pete,
     – kod sindroma kaude ekvine dolazi do medijalnog prolapsa diskusa i kompresije sa gubitkom senzibiliteta u obliku jahačkih čakšira i gubitkom kontrole svinktera,

6. Nervni koreni na mestu kompresije su spljošteni i deformisani. Spinalni koreni su osetljivij na kompresiju perifernih nerava zbog slabije vaskularizacije, prostor lumbalnog kanala i intervertebralnih otvora povećavaju se pri fleksiji, a smanjuje pri ekstenziji, kompresija radikusa na samom početku oboljenja izaziva bolove i senzitivne ispade.

Na osnovu detaljnog prikaza koji ste mi predstavili, a iz mog iskustva u radu sa sportistima, nailazio sam na slične slučajeve i dozvoljavao sam kordinirane vežbe u teretani koje su bile direkno vezane za jačanje intravertebralnih i paravertebralnih mišića (bez tegova), kao i učenju sportista koje vežbe u teretani mora da izbegava (sve vežbe sa tegovima i njihovo podizanje kada se sportista nalazi u stojećem stavu). Plivanje Vam sigurno neće škoditi, šta više ojačaće pojedine grupe mišića koje će vam omogućiti da ređe imate probleme sa kičmom.
?
Pitanje #592127. 5. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Odgovor za Jasminu:
Jedan trening u teretani sa vežbama za trbušne mišiće, ma koliko nepravilno doziran, sigurno nije mogao da izazove promene koje ste Vi opisali. Popularna upala mišića je u stvari nagomilavanje nus-produkata metabolita koji nastaju usled nedostatka (istrošenosti) glikogena  aktivatora mišića kod čoveka.U narednom periodu kvantitet vežbanja(frekvenca-učestalost ponavljnja vežbi, intenzitet vežbi i trajanje vežbi), podesite Vašim fizičkim predispozicijama i trenutnim mogućnostima.
?
Pitanje #584525. 5. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Odgovor za Srećka:

Uzroci nastanka chodromalacije mogu biti: primarni (neusklađenost konstitucije i individualne podnošljivosti opterećenja i  stvarnog primenjenog opterećenja) i sekundarni ( traumatske etiologije sa promenom mehanike zgloba zbog labavosti zglobnih ligamenata posle iščašenja, povrede meniskusa i drugih povreda kolena). Hondromalacija patele je oboljenje površinskog i dubokog sloja hrskavice i možemo da je definišemo kao bazalnu degeneraciju hrskavice. Prolazi kroz četri faze: 1) zatvorena hondromalacija sa prisutnim otokom i razmekšanom hrskavicom, 2) u razmešanoj hrskavici pojavljuju se fisure, 3) fascikulacija hrskavice, 4) stadijum koji zahvata subhondralne kosti. Savetujem  Vam: a) smanjite telesnu masu, ako ste gojazni, b) jačajte aktivne stabilizatore kolena, posebno m.vastus medialis ("držač kolena"), c) raditi izometričke vežbe koje direkno ojačavaju aktivne stabilizatore kolena. Opterećenje i jačanje aktivnih stabilizatora se ne preporučuje u ranoj fazi rehabililitacije.d) fizikalni tretman, hidrokineziterapija i kineziterapija, e) upotreba određenih analgetika i antiflogistika, a u težim slučajevima uvodi se i intraartikularna kortiko-terapija, kao i operativni zahvat, ali kod Vas za tim nema potrebe. Moguće je da je kod Vas došlo do povređivanja usled nekih mehaničkih faktora koji su direkno uticali na oštećenje kolena.

?
Pitanje #574422. 5. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Odgovor za Pedju:
Poštovani Pedja, niste mi napisali kako je došlo do povređivanja, koliko godina imate, da li ste sportista i kojim se sportom bavite i kojim se poslom bavite. Ja ću pretpostaviti da ste sportista i predlažem Vam sledeću terapiju: lasero terapija, magnetno impulsno polje, ultrazvuk, kineziterapija u kombinaciji sa hidroterapijom. Kod ove dijagnoze masaža ne daje neko vidno poboljšanje, pa sa tom terapijom možete prekinuti.

?
Pitanje #573121. 5. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Odgovor za Divnu:
Prvo i osnovno nemojte da masirate bolno mesto bez stručne konsultacije, jer se u predelu vrata nalazi nervni splet (plexsus cervicobrahialis) i može da stvori određene zdravstvene probleme neadekvatnom terapijom (masaža), a evidentno da postoji i brahijalni sindrom (bol kod podizanja ruke). Verovatno ste povredili mišišić u predelu vrata (m.sternocleomastoideus) što izaziva bol jednog dela vrata  i postoji mogućnost da se radi o torticolitisu. Pritisak u glavi koji osećate može da bude uzrok povređivanja koje Vam se desilo. Preparat koji ste uzeli je dobar i on sigurno ne može da Vam škodi, samo pažljivo ga aplikujte. Obavezno se javite specijalisti fizijatru oko konsultacije za terapiju.
?
Pitanje #558616. 5. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Kod vaše ćerke se radi najverovatnije o naglom povećanju  telesne visine koja sa sobom ne prati srazmernu jačinu aktivnih stabilizatora kolena (mišića butine). U medicini jeovo oboljenje  poznato kao Morbus Shllater Osqud (nepravilno epifizarno okoštavanje kolena) gde usled naglog rasta i povećanog fizičkog napora dolazi do čestog bola u kolenu koji se vremenom gubi jačanjem mišića butine i doziranim treningom. U fazi bola potrebno je mirovati nekoliko dana, a kada se bol smiri dozirati fizičko opterećenje i što više ojačati mišiće butina. Postoji veliko neslaganje fizijatara i ortopeda sa jedne strane i specijalista sportske medicine sa druge strane oko načina tretiranja ovog funkcionalnog poremećaja. Praksa u mom radu mi daje za pravo da tvrdim da Vaša ćerka treba da nastavi sa treningom i da ispoštuje gore navedene savete. Prekid treninga, ili napuštanje sporta, mogu da daju mnogo teže posledice. Radiološka snimanja u ovom razvojnom periodu nisu poželjna. Simptomi koji se javljaju kod Vaše ćerke vremenom će nestati.

?
Pitanje #556016. 5. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Do spazma mišića potkolenice ( grč, kako ga Vi opisujete) najčešće dolazi kada se mišić naglo kontrahuje. Grč mišića je izazvan potrošnjom rezervi kiseonika i glikogena (ugljeno- hidratni izvor energije). Do grčeva mišića dolazi usled debalansa elektrolita, ili kada u organizmu nema dovoljno vode radi oslobađanja otpadnih materija. Bol je od lakog do jakog intenziteta. Ovo je lakša dijagnoza Vaše tegobe, a savet je: pravilan unos tečnosti i dozirana fizička aktivnost. Druga teža dijagnoza vaše tegobe je ruptura (kidanje) troglavog mišića potkolenice sa zadnje strane m.triceps sure. Masaže Vam ne bih savetovao dok se tačno ne utvrdi dijagnoza povrede (često u ovakvim slučajevima su kontraproduktivne).
?
Pitanje #552515. 5. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Kada je bubreg u pitanju potrebna je apsolutna obazrivost kod frekvence, intenziteta i  trajanja fizičke aktivnosti. U većini slučaja aktivnost se svodi na normalnu šetnju i radne obaveze u toku dana. Biohemijske parametre koje pominjete da su u redu, kao i funkcija, nekad i nisu Dr med sci. Milorad
Jerkan-specijalista sportske medicinenajmeritorniji za naše opredeljenje koliko i šta dozvoliti od fizičkih aktivnosti pacijentu. Sigurno da u Vašem slučaju nefrolog  treba da bude uključen u davanje saglasnosti za fizičku aktivnost. Ja bih Vam savetovao na osnovu kratke anamneze koju ste mi dostavili da za početak počnete sa pešačenjem po ravnom gde bi se radni puls kretao između 100 i 120 otkucaja u minutu. Pešačenje bi trajalo 5 minuta sa tri ponavljanja i pauzom od 3-5 minuta između ponavljanja za lagana istezanja koja bi morali da usaglasite sa specijalistom sportske medicine ili profesorom fizičkog vaspitanja (vežbe karličnog i butnog dela noge), uz saglasnost nefrologa. Vremenom, sa povećanjem funkcionalno-aerobne sposobnosti (sticanjem bolje kondicije) i stabilnim statusom funkcije bubrega napraviti korekciju i povećati intenzitet isključivo pod medicinskim nadzorom.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460