Prof. mr Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Radikularni znaci:
1. bolovi i trnjenje (parestezija), imaju karakterističnu topografsku putanje ishialgičkog nerva sa komprimiranim korenima od L4 do S1.
–retko pritisak (najređe) na L3 i L4 karakterišu bolove i trnjenje od lumbalnog dela kičme prema spoljašnjoj i prednjoj strani natkolenice do kolena ili nešto ispod potkolenice (n. femoralis)
– pritisak na L5 izaziva bolovi prema gluteusu, spoljašnjoj strani natkolenice i potkolenice, iznad spoljašnjeg maleolusa suprotno do palca,
– pritisak S1 izaziva bolove u krstima, i širi se do zadnje strane natkolenice i potkolenice sve do pete, a onda spoljašnjom stranom stopala do malog prsta,
2. Lazarevićev znak – bolovi i trnjenje prostiru se duž ishijadičnog nerva (u dorzalnom dekubitusu, noga se sa obolele strane flektira u kuku dok je koleno ispruženo),
3. Oštećenje senzibiliteta je neurološke prirode. Može biti delimična (hipestezija), odnosno potpuna (anestezija), a osnovni pravac delovanjem je na donjim ekstremitetima,
4. Oslabljeni ili ugašeni tetivni refleksi snižen ili ugašen patelarni refleks (koreni L3 i L4) Ahilov refleks se javlja kod oštećenja korena S1,
5.Motorni ispadi izazivaju pareza i paraliza mišića inervisanih oštećenim korenima nerva, sa mogućnošću mišićne atrofije:
– L3–L4 pogođena inervacija m.kvadricepsa (retko), L4–L5 (koren L5) slabost ekstenzora palca prstiju, a retko m. tibialis anterior („peroneusna paraliza“), sa oslabljenom dorzifleksijom stopala, stopalo se vuče (petlov hod) a pacijent ne može da hoda na pete,
– kod sindroma kaude ekvine dolazi do medijalnog prolapsa diskusa i kompresije sa gubitkom senzibiliteta u obliku jahačkih čakšira i gubitkom kontrole svinktera,
6. Nervni koreni na mestu kompresije su spljošteni i deformisani. Spinalni koreni su osetljivij na kompresiju perifernih nerava zbog slabije vaskularizacije, prostor lumbalnog kanala i intervertebralnih otvora povećavaju se pri fleksiji, a smanjuje pri ekstenziji, kompresija radikusa na samom početku oboljenja izaziva bolove i senzitivne ispade.
Na osnovu detaljnog prikaza koji ste mi predstavili, a iz mog iskustva u radu sa sportistima, nailazio sam na slične slučajeve i dozvoljavao sam kordinirane vežbe u teretani koje su bile direkno vezane za jačanje intravertebralnih i paravertebralnih mišića (bez tegova), kao i učenju sportista koje vežbe u teretani mora da izbegava (sve vežbe sa tegovima i njihovo podizanje kada se sportista nalazi u stojećem stavu). Plivanje Vam sigurno neće škoditi, šta više ojačaće pojedine grupe mišića koje će vam omogućiti da ređe imate probleme sa kičmom.
Jedan trening u teretani sa vežbama za trbušne mišiće, ma koliko nepravilno doziran, sigurno nije mogao da izazove promene koje ste Vi opisali. Popularna upala mišića je u stvari nagomilavanje nus-produkata metabolita koji nastaju usled nedostatka (istrošenosti) glikogena aktivatora mišića kod čoveka.U narednom periodu kvantitet vežbanja(frekvenca-učestalost ponavljnja vežbi, intenzitet vežbi i trajanje vežbi), podesite Vašim fizičkim predispozicijama i trenutnim mogućnostima.
Uzroci nastanka chodromalacije mogu biti: primarni (neusklađenost konstitucije i individualne podnošljivosti opterećenja i stvarnog primenjenog opterećenja) i sekundarni ( traumatske etiologije sa promenom mehanike zgloba zbog labavosti zglobnih ligamenata posle iščašenja, povrede meniskusa i drugih povreda kolena). Hondromalacija patele je oboljenje površinskog i dubokog sloja hrskavice i možemo da je definišemo kao bazalnu degeneraciju hrskavice. Prolazi kroz četri faze: 1) zatvorena hondromalacija sa prisutnim otokom i razmekšanom hrskavicom, 2) u razmešanoj hrskavici pojavljuju se fisure, 3) fascikulacija hrskavice, 4) stadijum koji zahvata subhondralne kosti. Savetujem Vam: a) smanjite telesnu masu, ako ste gojazni, b) jačajte aktivne stabilizatore kolena, posebno m.vastus medialis ("držač kolena"), c) raditi izometričke vežbe koje direkno ojačavaju aktivne stabilizatore kolena. Opterećenje i jačanje aktivnih stabilizatora se ne preporučuje u ranoj fazi rehabililitacije.d) fizikalni tretman, hidrokineziterapija i kineziterapija, e) upotreba određenih analgetika i antiflogistika, a u težim slučajevima uvodi se i intraartikularna kortiko-terapija, kao i operativni zahvat, ali kod Vas za tim nema potrebe. Moguće je da je kod Vas došlo do povređivanja usled nekih mehaničkih faktora koji su direkno uticali na oštećenje kolena.
Poštovani Pedja, niste mi napisali kako je došlo do povređivanja, koliko godina imate, da li ste sportista i kojim se sportom bavite i kojim se poslom bavite. Ja ću pretpostaviti da ste sportista i predlažem Vam sledeću terapiju: lasero terapija, magnetno impulsno polje, ultrazvuk, kineziterapija u kombinaciji sa hidroterapijom. Kod ove dijagnoze masaža ne daje neko vidno poboljšanje, pa sa tom terapijom možete prekinuti.
Prvo i osnovno nemojte da masirate bolno mesto bez stručne konsultacije, jer se u predelu vrata nalazi nervni splet (plexsus cervicobrahialis) i može da stvori određene zdravstvene probleme neadekvatnom terapijom (masaža), a evidentno da postoji i brahijalni sindrom (bol kod podizanja ruke). Verovatno ste povredili mišišić u predelu vrata (m.sternocleomastoideus) što izaziva bol jednog dela vrata i postoji mogućnost da se radi o torticolitisu. Pritisak u glavi koji osećate može da bude uzrok povređivanja koje Vam se desilo. Preparat koji ste uzeli je dobar i on sigurno ne može da Vam škodi, samo pažljivo ga aplikujte. Obavezno se javite specijalisti fizijatru oko konsultacije za terapiju.
Jerkan-specijalista sportske medicinenajmeritorniji za naše opredeljenje koliko i šta dozvoliti od fizičkih aktivnosti pacijentu. Sigurno da u Vašem slučaju nefrolog treba da bude uključen u davanje saglasnosti za fizičku aktivnost. Ja bih Vam savetovao na osnovu kratke anamneze koju ste mi dostavili da za početak počnete sa pešačenjem po ravnom gde bi se radni puls kretao između 100 i 120 otkucaja u minutu. Pešačenje bi trajalo 5 minuta sa tri ponavljanja i pauzom od 3-5 minuta između ponavljanja za lagana istezanja koja bi morali da usaglasite sa specijalistom sportske medicine ili profesorom fizičkog vaspitanja (vežbe karličnog i butnog dela noge), uz saglasnost nefrologa. Vremenom, sa povećanjem funkcionalno-aerobne sposobnosti (sticanjem bolje kondicije) i stabilnim statusom funkcije bubrega napraviti korekciju i povećati intenzitet isključivo pod medicinskim nadzorom.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.