Stetoskop
Stetoskop

Prof. mr Milorad Jerkan

Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan

Fizikalna medicina

Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

Radno iskustvo

Dispanzer medicine sporta, Niš

Načelnik.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu

Osnovne studije.

Članstva

Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije

Predsednik.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (960)

?
Pitanje #1064910. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Na osnovu anamneze koju ste dali kod Vas se radi o distorziji skočnog zgloba prvog stepena. Otok koji je prisutan je individualnog trajanja. Nekada traje desetak dana, a u praksi, posebno kod sportista gde je potreban brži oporavak i povratak na teren, traje i po nekoliko nedelja, zbog povećanog optrećenja na skočni zglob. Ako ste u mogućnosti idite na bazen, krećite se kroz vodu na prstima, na petama i plivajte. Možete da koristite i antireumatske masti koje kombinujete sa ledom - krioterapijom (hlađenjem) i to 3-4 puta u toku dana po 1-2 minuta, posebno ako ste dugo na nogama i otok se poveća. Mast stavljajte dva puta dnevno. Vremenom, bol će se smanjivati i nestajati. I kod najblažih distorzija bol i otok su nekad prisutni i nekoliko nedelja. Ako želite da se bavite nekim fizičkim aktivnostima, bandažirajte (uvijte) skočni zglob, ali pažljivo, nemojte mnogo da stežete. Posle fizičke aktivnosti odmah uključite led 2-3 minuta.
?
Pitanje #106429. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Ne bih Vam savetovao posebno uzimanje proteina. Najbolje je da protein, kao i ugljene hidrate i masti, unosite putem ishrane. Savetujem Vam da konsultujete nutricistu koji će Vam sigurno savetima pomoći kako da povećate telesnu masu. Posebno uzimanje proteina može da izazove disbalans u organizmu u odnosu na ugljene hidrate i masti. Samim tim možete da imate više štete nego koristi.
?
Pitanje #105789. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Pogrešno uzimate kreatin; ovaj ugljeni hidrat se uzima u pripremnoj fazi i to u vremenskom periodu od 4-6 nedelja. Nakon toga se kreatin uzima između dva naporna treninga u narednih dva meseca. Sledi pauza od mesec dana. Sa uzimanjem kreatina obavezno uzimati i esencijalne račvaste amino-kiseline (valin, lecitin i izolecitin). Nastavite sa unošenjem tečnosti (vode) jer je to kod sportista najvažnije za postizanje dobrih rezultata i sprečavanje sportskih povreda. (2,7 grama vode vezuju jedan gram glikogena - energetskog pokretača mišića). Budite obazrivi sa kreatinom: koliko može da bude koristan, još više može da nanese štetu ako se ne uzima pravilno!
?
Pitanje #105358. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Mišelove vežbe se rade u akutnom, subakutnom i hroničnom stadijumu. Sva ova tri stadijuma obuhvataju deset različitih položaja prilikom vežbanja. U AKUTNOM STADIJUMU pacijent leži sa savijenim nogama u kolenima, stopala su celom površinom na podlozi, jastuk je ispod glave, ruke prekrštene preko stomaka: a) pacijent kruži kolenom deset puta u jednu i deset puta u drugu stranu. Isto to i drugom nogom. Pokret se izvodi iz kuka. b) privući jedno koleno obema rukama grudnom košu (druga noga miruje) 10 puta, to isto drugom nogom. c) podići stopalo od podloge, kružiti kolenom 10x u jednu i 10x u drugu stranu. To isto i drugom nogom. SUBAKUTNI STADIJUM: a) zategnuti stomak, inklinirati karlicu (uvrnuti) tako da se lumbalni deo izravna sa podlogom, b) rukama privlačiti kolena grudnom košu. HRONIČNI STADIJUM: a) podići glavu, desno rame i desnu ruku 10x. To isto i levo rame i levu ruku (noge ne podizati). b) ruke u stranu, laktovi savijeni pod uglom od 900, podići glavu i ruku 10x.To isto i drugom rukom (noge ne podizati). c) podići i spustiti opruženu nogu 10x, zatim drugu. Oslonac je na ruke savijene u laktu. d) podići desnu ruku (savijenu u laktu) i glavu kao i levu opruženu nogu (iz kuka) 10x. To ponoviti sa levom rukom i desnom nogom. e) podići glavu gornji deo trupa i ruke savijene u laktovima (približavati lopatice), noge miruju uraditi 10x, f)podići glavu, gornji deo trupa, ruke i opružene noge 10x. Reganove vežbe imju neke nedostatke koje smo kroz praksu uočili i ne zadovoljavaju sve savremene kinziološke principe, jer dok vežbamo dolazi do mobilizacije lumbalnog segmenta i povremene torzije, što sigurno izaziva pogoršanje stanja pacijenta. Lično smatram da je mnogo bolje raditi vežbe po Brunkow-u, pa ću ih sigurno u jednom od narednih tekstova, koji će Stetoskop objaviti, opisati, a daću i kratak opis Reganovih vežbi sa svim nedostacima.
?
Pitanje #105338. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Savetujem Vam da se javite specijalizovanoj ustanovi ( u Nišu to je Dispanzer za sportsku medicinu) gde će se Vašem detetu kroz stručni rad i Vašu upornost (nekad traje i više godina) uspešno korigovati spušteni svodovi. Treba tačno odrediti stepen spuštenog svoda i prema njemu napraviti određena pomoćna ortopedska pomagala (supinacione klinove-uložak koji odgovara težini deformiteta. Uložak, po mogućstvu, ne bi trebao da bude uneverzalan, već za svaku obuću posebno ga treba praviti. Cipele, ili patike treba da imaju čvrstu petu). Bitno je da ste na vreme reagovali (starost deteta), sigurno je da uspeh neće izostati.
?
Pitanje #104726. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Predeo glave i vrata ne treba nikada masirati bez prethodne stručne konsultacije lekara specijaliste, jer posledice nestručne masaže mogu biti neprijatne za Vaše zdravlje. Savetujem Vam fizikalni tretman kao i blage kineziterapeutske vežbe. U svakom slučaju morate da se javite specijalizovanoj sportsko-medicinskoj ustanovi, ili specijalisti fizikalne medicine, koji će odrediti težinu Vaše povrede i propisati adekvatnu terapiju. Ja bih Vam savetovao lasero-magnetnu terapiju uz uzimanje miorelaksantnih lekova.
?
Pitanje #104406. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Najverovatnije imate bolove u ramenu duž ruke, trnjenje u prstima, slabost u rukama i česte vrtoglavice koje Vam i najviše ometaju normalno funkcionisanje. Fizičke aktivnosti su poželjne, ali moraju biti precizno dozirane prema Vašem trenutnom zdravstvenom stanjem. Preporučio bih Vam vežbe koje jačaju vratnu muskulaturu, a što se tiče vožnje bicikle Vi najbolje osećate da li ste u stanju to da činite. Nekih kontraindikacija za to nema. Bolest koju ste naveli je ireverzibilna (trajna), ali uz redovni fizikalni tretman (bar jednom, ili dva puta u toku godine, po desetak terapija i to na prelazu godišnjih doba leto-jesen i zima-proleće) i dozirane fizičke aktivnosti (koje će Vam odrediti specijalista sportske medicine prema Vašim fizičkim mogućnostima) život može biti mnogo lepši. Što se tiče ishrane, bitno je da telesnu masu ne povećavate, jer to može negativno da utiče na tok bolesti.
?
Pitanje #104245. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Kod povreda stopala gde nema preloma savetuje se, pored standarne terapije (imobilizacija zavojem - ne uvek) od nekoliko dana i krioterapija – hlađenje, uzimanje lekova protiv bolova, da dete, ili odrasli sportista, što pre počne da hoda. Time se sprečava stvarannje kontrakture i ubrzava cirkulacija krvi na povređenom ekstremitetu, a time i brži oporavak. Imajući u vidu da dete ima samo 8 godina, 10-14 dana je period kada treba početi sa normalnim hodom, a nakon pet dana i sa laganim trčanjem. Kod odraslih je oporavak duplo brži.
?
Pitanje #104145. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
I prošli put sam u potpunosti shvatio Vaše pitanje, ali sam zbog ostalih čitalaca ovog sajta dao onakav odgovor. Konkretno, zakon o sportu i zdravlju sportista i ljudi koji su aktivno uključeni u sportske aktivnosti (u šta sigurno ulazi i padobranstvo) od 1994.godine je izbrisan iz zakona. I pored svih zalaganja i intervencija upućenih ministarstvima zdravlja i sporta od strane Srpskog lekarskog društva - sekcije za medicinu sporta, katedri pri medicinskim fakultetima za sportsku medicinu Srbije, sastancima sa resornim ljudima u ministarstvima, konkretno rešenje nije donešeno. Jednostavno, dolazim do zaključka da pojedincima ova grana medicine nije potrebna, iako je evidentan pad kvaliteta srpskog sporta u poslednjih deset godina. Voleo bih da zajedničkim snagama rešimo ovaj veliki problem u interesu zdravlja sportista, kao i da potvrdimo činjenicu koja je navedena u Vašoj konstataciji.
?
Pitanje #103895. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Kontuzije su posledica direktnog udara, ili pada. Bol je veoma jak, a lokalni otok i bolna osetljivost se uočava. Bol je toliko jak da su, posebno pokreti odvajanja ruke od tela i podizanje na gore, ograničeni i bolni. Ovakve lezije dijagnostikujemo kao uganuće akromioklavikularnog zgloba. Pored ove povrede povređuje se i muskulus trapezius i muskulus deltoideus, kao i njihovi tetivni nastavci. Kod povrede akromioklavikularnog zgloba razlikujemo prvi stepen povrede - bol nije jak, kretanje ruke je normalno, bol je prisutan samo kod secanja i trzanja; drugi stepen - bol je jači, na pipanje izraženiji, javlja se otok, a pokreti nadlaktice izazivaju bol, naročito kada se izvodi pokret protiv otpora; treći stepen - jak bol, potpuna disfunkcija ramena i upadljiv deformitet. Prva dva stepena se leče fizikalnim tretmanom, dok treći stepen se rešava operativnim putem.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460