
Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Intenzitet treninga niste dozirali vašim stvarnim funkcionalno-aerobnim mogućnostima pa je došlo do stvaranja neželjenih pojava - nagomilavanja mlečnih kiselina u mišićima, koje su potisle normalno stvaranje energetskog pokretača mišića glikogena. Javite se specijalisti sportske medicine da vam odredi parametre vaše aerobne sposobnosti. Ako poslušate savete tegobe koje imate veoma brzo će nestati. Sada prekinite sa treningom nekoliko dana, idite na plivanje i šetajte da puls (frekfenca srca) za vreme šetnje maksimalno bude do 130 otkucaja u minutu (5-7 dana) .
Pozdrav
Ne, nogomet ne može da šteti. Voleo bih da znam koja ste sve ispitivanja radili, možda vam smetnje pravi nervus ishiadicus, jer je kod fudbalera karakterističan za tegobe koje ste vi naveli.
Pozdrav
Sigurno da u kontaktu ruke sa vodom postoji tehnički problem koji morate da rešite sa svojim trenerom. Bandaž može trenutno da spreči neprijatnosti (bol) prilikom skoka, ali to vam nije rešenje. Poslušajte gore predloženi savet oko nastavka trenažnog procesa.
Pozdrav
Veći fizički napori obično daju veće biohemijske vrednosti jetre (transaminaze, bilirubin) , dok kod bubrega ne bi trebalo da ima nekog bitnog uticaja. Za svaki slučaj javite se nefrologu i pregledajte bubrege. Ako nalazi budu u redu, javite se specijalisti sportske medicine da vam predloži trenažni proces koji će vašem organizmu najviše odgovarati.
Pozdrav
Sigurno da u kontaktu ruke sa vodom postoji tehnički problem koji morate da rešite sa svojim trenerom. Bandaž može trenutno da spreči neprijatnosti (bol) prilikom skoka, ali to vam nije rešenje. Poslušajte gore predloženi savet oko nastavka trenažnog procesa.
Pozdrav
Sigurno nećete moći da se potpuno oporavite za tako kratko vreme. Lično vam ne bih savetovao da krenete sa takmičenjem dok ne konsultujete specijalistu sportske medicine koji će nakon komletnog pregleda postaviti dijagnozu i odrediti vam terapiju za brži oporavak.
Pozdrav
Vitaminizacija i mineralizacija imaju veliki značaj u postizanju vrhunskih rezultata. Uzimanje ovih preparata treba da je pod strogom kontrolom specijaliste sportske medicine, jer samo tako može biti ostvaren dobar efekat.
Pozdrav
Najverovatnije je došlo do parcijalne rupture mišića (delimični prekid mišića, a najbolje se može utvrditi ako uradite ehosonografski pregled tog mišića.
Pozdrav
Može, ali doziranu količinu hrane koja mu neće smetati pri trenažnom procesu. To je individualna stvar i vi morate sami da odredite hranu koja vam prija, ili smeta, pre trenažnog procesa.
Pozdrav
Vežbe su: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.