
Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Kod vas nije postavljena precizna dijagnoza. Način dosadašnjeg lečenja evidentno nije bio uspešan. Predlažem vam da uradite pregled kičmenog stuba (l5-s1) jer simptome koje opisujete ukazuju na mogućnost oštećenja nervusa ishiadicusa, u narodu poznato kao “išias”. Obavezno konsultujte specijalistu sportske medicine. Dok precizno ne bude postavljena dijagnoza izbegavajte fizičke aktivnosti.
Pozdrav
Kreatin fosfat (ugljeni hidrat) obavezno se daje u kombinaciji sa proteinima. Zasebno uzimanje, posebno pre početka utakmice, nema nikakvog efekta. Čak može da da i neke negativne posledice.
Pozdrav
Naporni treninzi koje judo zahteva, posebno stabilnost i snagu gornjih ekstremiteta, ne idu u prilog dijagnozi koju ste mi prezentovali. Neka vaša ćerka nastavi još tri nedelje da radi vežbe za jačanje paravertebralnih i intaravertebralnih mišića, a onda konsultujte neurohirurga i specijalistu sportske medicine o nastavku bavljenja sportom vašeg deteta (vrhunskog) . Imajući u vidu da je intenzivni rast kod devojčice sa 15 godina u završnoj fazi, sa upornim radom na jačanju gore navedene grupe mišića i pod stalnom lekarskom kontrolom najverovatnije će moći da nastavi sa sportskim aktivnostima. Puno sreće.
Pozdrav
Uradite radiološki pregled kako bi se otklonila sumnja na postojanje naprsnuća, ili preloma rebra. Vreme oporavka zavisi od snage udarca, a povrede koje mogu da se jave, pored već gore navedenih su: istegnuća, delimična pucanja, ili pucanja mišića. Na osnovu postavljene dijagnoze određuje se terapija. Obavezno se javite na pregled specijalisti sportske medicine koji će vam najviše pomoći. Ako povreda nije teže prirode obično se za 10 dana sanira uz uzimanje analgetika i miorelaksanata.
Pozdrav
Mesto na kome ste dobili udarac bogat je nervno- mišićno-koštanim spletom, pa bolove koje osećate su sasvim normalna pojava. Zbog sigurnosti nije loše uraditi radiološki pregled, jer uvek postoji mogućnost naprsnuća ili preloma u predelu rebara i ramenog dela. Nemojte da trenirate do postavljanja konačne dijagnoze
Pozdrav
Kremu koju ste naveli nije štetna kod sportskih povreda. Iskustva koje ja imam sa ovim preparatom su pozitivna.
Pozdrav
bolovi kod čučnja ukazuju na neke promene u kolenu i treba ih što pre dijagnostikovati. Uradite mri (magnetnu rezonancu kolena) i nakon toga javite se specijalisti sportske medicine da vam odredi tretman ako za to ima potrebe. Puckanje u kolenima je normalna pojava i ukazuje na slabije “podmazivanje” kolena.
Pozdrav
Da sam na vašem mestu prvo bih se obratio specijalisti sportske medicine koji će postaviti preciznu dijagnozu. Na osnovu dijagnoze daće vam savet da li smete ili ne smete da nastavite sa treningom. U ovakvim situacijama obično strada canalis carpi radialis koji, ako se u samom startu ne izleči, kasnije postaje hronični problem, a ponekad može da bude uzrok prekida aktivnog bavljenja sportom. Kod tenisera bandaži nisu preporučljivi i nemaju neki veći efekat; zato tu ideju zaboravite.
Pozdrav
Mislim da je dijagnoza na osnovu rtg snimka isuviše slobodno postavljena. Mislim da će vaše dete moći da nastavi da se bavi sportom. Konsultujte u vašem mestu specijalistu sportske medicine koji će predložiti odgovarajući tretman.
Pozdrav
Ojačajte aktivne stabilizatore kolena (mišiće butine) i nećete imati problema. Vežbe su: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena) . Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.