Prof. dr Bojana Dimitrijević

Prof. dr Bojana Dimitrijević
Psihijatrija
Prof. dr Bojana Dimitrijević, redovni profesor Departmana za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu, na predmetima kliničke orijentacije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Bojana Dimitrijević, redovni profesor Departmana za psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu, na predmetima kliničke orijentacije. Drži kurseve iz Uvoda u kliničku psihologiju, Psihodijagnostike, Psihodijagnostike dece, Neuropsihologije, Zaštite mentalnog zdravlja. Doktorirala je 2000.godine na Univerzitetu u Beogradu na temu „Psihodinamika agresivnosti delinkventnih narkomana“, a tematikom agresivnosti i socijalno devijantnih ponašanja bavila se kroz brojne naučne članke i dve naučne monografije. U svom istraživačkom radu bavila se i temama primenjene psihodijagnostike, forenzičke procene, ratnim psihotraumatizmom, rizičnim ponašanjima adolescenata, kao i brojnim aspektima primene kliničke psihologije, kao i zaštite i unapređenja menatalnog zdravlja u široj društvenoj zajednici.
Kao specijalista medicinske psihologije radila je više od 25 godina u ustanovama specijalizovane psihijatrijske zaštite, na poslovima psihodijagnostičke procene pacijenata svih uzrasta i najrazličitijih psihopatoloških kategorija. Kao sudski veštak, već oko 30 godina radi na poslovima forenzičke ekspertize kao samostalni veštak, član komisija u psihijatrijskim institucijama u Nišu i Beogradu i član sudsko-psihijatrijskih odbora Medicinskih fakulteta u Nišu i Kragujevcu. Koautor je udžbenika iz oblasti sudske psihijatrije i psihologije. Mentor je specijalizantima u okviru programa specijalizacije iz medicinske psihologije na Medicinskom fakultetu u Nišu i član komisije za polaganje specijalističkog ispita.
Osnivač je i supervizor Psihološkog savetovališta za studente na Univerzitetu u Nišu koji je velika organizacija na volonterskoj bazi i koji već više od deset godina pruža savetodavnu i psihoterapijski psihološku pomoć velikom broju mladih ljudi u rešavanju raznovrsnih emotivnih, porodičnih, adaptacionih i drugih problema. Takođe je edukator u mnogim temama vezanim za probleme adolescentnog perioda i širok spektar psihopatoloških entiteta.
Od 1993. godine učesnik je, koordinator i evaluator brojnih istraživačkih i aplikativnih projekata vladinih i nevladinih organizacija, posebno usmerenih na edukaciju i pomoć posebno vulnerabilnim populacionim grupama.
Radno iskustvo
Podaci o radnom iskustvu nisu uneti.
Obrazovanje
Podaci o obrazovanju nisu uneti.
Članstva
Podaci o članstvima nisu uneti.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Praznična depresija
Praznike, a posebno novogodišnje, očekujemo kao vreme za odmor, provod ili ostvarivanje dugo odlaganih susreta. Trebalo bi da to bude vreme opuštanja i prikupljanja snage za energican početak novog godišnjeg perioda. Za neke su praznici zaista vreme uživanja, a za druge samo gorke pilule očaja, razočaranja, tuge i izneverenih očekivanja. Kako pokazuju brojne psihološke studije, sve su češće i za sve više ljudi izvor stresa i okidač depresivnih osećanja, a sve manje dani ispunjeni zadovoljstvom, radošću i opuštanjem.
Prof. dr Bojana Dimitrijević

Narkomanija kod mladih
Zloupotreba droge je osobito karakteristična za moderno društvo. Droga se vise ne događa negde drugde i nekima drugima, ona je ovde među nama. Naglo raste broj uživalaca droga, naročito među mladima, među srednjoškolcima, pa i starijim osnovcima. Medicinski stručnjaci tvrde da nijedna droga nije bezopasna, napotiv, ostavlja teške posledice i po mentalno i po fizičko zdravlje.
Prof. dr Bojana Dimitrijević
Svi odgovori doktora (91)
Imam jedan veliki problem, a to je prerana ejakulacija. Imam 17 godina
Imam jedan veliki problem, a to je prerana ejakulacija. Imam 17 godina (uskoro 18). Već nekoliko puta sam pokušao da imam seks sa devojkom. Međutim, već posle kratke predigre, taman kad treba da to obavimo, ja ejakuliram već posle par ulaza. U čemu je moj problem? Inače, sportista sam i ne bolujem ni od kakvih bolesti.
Vaš problem verovatno nije tako ozbijan kako Vam se čini, jer Vas verovatno i nedovoljno seskualno iskustvo čini napetijim i nervoznijim nego što ćete biti kada ga u narednim godinama steknete. Prevelika seksulana želja i posebno želja za konkretnom partnerkom mogu biti razlog prerane ejakulacije, koja Vas dovodi do neprijatnosti, stida i straha od sledećeg neuspeha. Ukoliko nastojite da prilikom vođenja ljubavi misli fokusirate na neku neutralnu temu koja bi donekle smanjila nivo Vašeg seksualnog uzbuđenja, mogli biste produžiti seksualni odnos. Takođe, ukoliko imate često i snažno izraženu seksualnu potrebu, masturbacija kraće vreme pre očekivanog seksualnog odnosa smanjila bi napetost i potrebu za brzim i snažnim seksualnim pražnjenjem, a Vas bi poštedela neprijatnosti i daljih dilema. Pretpostavljam da Vaša dobra sportska kondicija upravo pretpostavlja i visok energetski nivo pa i povišene seksualne potrebe, a da je ovakav problem samo posledica velikih seksualnih potencijala, a da ćete na ovaj način bar delimično rešiti postojeći problem bar dok ne uspostavite ritam redovnih seksualnih odnosa koji će pomoći u boljoj kontroli seksualne želje i realizacije odnosa.
Što se naslova Vašeg rada tiče, bolje je da ne bude "uticaj" jer je metodološki neispravno razmatrati pitanje kauzalnosti na malim uzorcima (koji su obično neminovnost u praktičnim radovima), već "Povezanost mentalnih sposobnosti i disgrafije", što zvuči umerenije i istinitije. Smatram da je izabrana tema već mnogo, mnogo prizemnija i da ima veoma dobrih mogućnosti da se napravi jasan i metodološki čist nacrt, i kao što sam već ponudila pomoći ću Vam u tome kada mi budete poslali globalni predlog nacrta. To nije dug posao i nemojte toliko brinuti oko nemogućnosti ovladavanja problemom.
U toku noći imao sam noćnu moru i ustao sam iz kreveta obzirom
U toku noći imao sam noćnu moru i ustao sam iz kreveta obzirom da sam sanjao da me napadaju, ja sam se tukao u snu. Tom prilikom sam se povredio i jako sam vrištao čudnim glasom koji me zastrašuje. U toj sobi se nalazila i moja devojka koju sam mnogo uplašio, ali fizički nisam povredio. Želeo bih da mi Vi kažete, kao stručnjak, da li treba da posetim psihologa i da li imate predstavu o kakvom problemu se radi? Imam 25 godina i nije mi se to ranije dešavalo.
Jedna ovakva epizoda ne treba da za Vas predstavlja poseban izvor straha. Navjeći broj ljudi tokom života iskusi neprijatnost zvanu - noćna mora. Verovatno je u prethodnim danima bilo nekih većih opterećenja ili iz Vašeg okruženja, ili dilema i pojačanog nemira u Vama, pa je zastrašujuci doživljaj samo posledica Vaše unutrašnje obrade. Ona nekada ne mora da bude isprovocirana doživljajem koji možete jasno da vežete za neku posebnu spoljašnju/unutrašnju teškoću, pa biste morali da se pozabavite analizom svojih razmišljanja i doživljavanja tog ili tih dana. To nije razlog da odmah tražite razgovor sa psihologom, osim ako ne postoji i nešto drugo što Vas pishički opterećuje. Ljudi obično imaju učestalije noćne more kada postoje uznemiravajuća dešavanja, najčešće u njima samima, kada se suočavaju sa životnim dilemima i neminovnošću donošenja važnih životnih odluka, snažnim pritiscima okoline, poniženošću ili odbačenošću što rezultira teskobom ili drugim negativnim osećanjima. Obično se povod za noćne more očiglednije nametne ukoliko se ponavljaju pa ih možemo lakše povezati sa nekim događajem ili doživljajem. Pomoći ćete sebi ako uspete da napravite takvu analizu vezanu za period kada se Vaš neprijatni san i neuobičajeno ponašanje javilo. Možda postoje opterećenja koja ni sebi niste priznali, ali se manifestuju na ovaj način. Ukoliko se noćne more budu ponavljale, možda biste mogli da potražite konsultaciju sa psihologom koji bi Vam mogao pomoći da doprete do korena svojih opterećenja, da biste lakše mogli da se suočite sa njima,ali za sada nemate razloga za pridavanje većeg značaja ovom događaju.
Imam problem sa dugotrajnom intenzivnom depresijom, koja je rezultirala alkoholizmom. Otišla sam
Imam problem sa dugotrajnom intenzivnom depresijom, koja je rezultirala alkoholizmom. Otišla sam kod privatnog psihoterapeuta koji mi je prepisao Zoloft 10mg, ali ni posle dva meseca se uopšte ne osećam bolje i ne vidim apsolutno nikakav boljitak, jer plaćam ogroman novac, a zauzvrat samo pričam šta mi se desilo, ali ne dobijam nikakve savete ni pomoć. Šta da uradim sa sobom?
Očekivano je da se poboljšanja kod primene antidepresivne terapije pokažu posle najviše dve nedelje bar u slabljenju intenziteta depresivnih smetnji koje osećate. Terapija koju ste dobili samo je deo spektra antidepresivne farmakoterapije (iz generacije novijih i efikasnih lekova) i ako ne osećate poboljšanje trebalo bi da se dogovorite sa svojim terapeutom oko promene terapije, ukoliko on proceni da ova nije adekvatna. Razgovori su potrebni kod psiholoških smetnji, ali ih neki terapeuti sprovode na tzv. nedirektivan način, odnosno ne daju Vam nikakve konkretne isplanirane korake kojima ćete suzbiti svoje smetnje, već kroz svoju priču do njih treba da dođete sami, a da Vas on samo usmerava u određenom pravcu. Kada kažemo "psihološko savetovanje" ono veoma često nije ni nalik davanju konkretnih direkcija i saveta, već upravo prilika da glasno izgovorite neke stvari o sebi i da stvorite objektivniju sliku sadašnjih smetnji i mogućih puteva razrešenja. Nekim pacijentima više odgovara tzv. direktivno savetovanje, gde ima više konkretnog vođenja. Svaki terapeut ima svoj način vođenja seansi (nekim pacijentima upravo odgovara nedirektivno savetovanje i terapija), tako da ćete možda sa drugim terapeutom, koji ima drugačiji pristup ostvariti bolji efekat. Ukoliko za Vas predstavlja finansijski napor da plaćate privatne seanse, što Vas možda i dodatno i psihički napreže, ne vidim razlog da se ne javite državnoj ustanovi gde ćete u okviru svog socijalnog osiguranja takođe dobiti stručnu psihijatrijsku pomoć i verovatno promenu sadašnje terapije kako biste dali sebi drugu šansu koju ćete doživeti kao nešto što Vam više odgovara. U svakom slučaju je dobar znak što ste motivisani da sebi pomognete, a Vi ste najsvesniji da li osećate poboljšanje ili ne.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.