Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Nađa Marić Bojović

Nađa Marić Bojović

Prof. dr Nađa Marić Bojović

Psihijatrija

Prof. dr Nađa Marić Bojović je psihijatar. Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik.

BeogradJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Vanredni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i naučni savetnik

Doktorirala je na temu primene strukturalnog neuroimidžinga (MRI) u ispitivanju polnih razlika u shizofreniji 2003.godine.

Bavi se lečenjem psihoza i poremećaja raspoloženja (unipolarna depresija, bipolarni poremećaj). Zalaže se za uvođenje metoda ranih intervencija u psihijatriji i razvoj neuronauka.

Internacionalni projekti:

• The European Network of National Schizophrenia Networks Studying Gene-Environment Interactions (www.eu-gei.org) - rukovodilac podprojekta za Srbiju

Istraživanje koje povezuje psihijatre, psihologe, genetičare i istraživače drugih profila iz vodećih centara Holandije, Španije, Velike Britanije, Turske, Irske, Nemačke, Francuske, Grčke, Austrije, Švajcarske, Australije, Kine i Brazila u okviru do sada najvećeg ispitivanja naslednih i sredinskih faktora rizika za oboljevanje od psihoza (shizofrenija i shizofreniji slični poremećaji). U Beogradu, istraživanje se odvijalo na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Srbije i Medicinskog fakulteta u Beogradu, kao i u psihijatrijskoj bolnici u Kovinu.

• Pre-Clinical and Patient Studies of Affective Disorders in Serbia. National Institute of Health, USA. Funding Fogarty Program. –rukovodilac kliničkog podprojekta

• mPIVAS (https://www.psylog.eu) - mHealth psychoeducational intervention versus antipsychotic-induced side effects - rukovodilac podprojekta za Srbiju

• NEMESIS study, Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (koordinator Jim van Os).

• Schizophrenia MRI Famili Study, University Bonn, Labaratory for Psychiatric Brain Research (koordinator Peter Falkai).

• Cumulative Exposure to Estrogen as a Risk–factor for Schizophrenia, kolaborativni projekat između Section for Social Psychiatry&Psychiatric Epidemiology, University Maastricht (Jim van Os) i Instituta za Psihijatriju UKC, Beograd

• Hypopituitarism following traumatic brain injury (TBI), član The Athens TBI and Hypopituitarism Study Group.

Nacionalni projekti:

• Fosforilisanost glukokortikoidnog receptora kao biomarkera poremećaja raspoloženja / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije III 41029 – rukovodilac podprojekta

• Kontrola energetske homeostaze kod čoveka u različitim patološkim stanjima / Ministarstvo obrazovanja i nauke republike Srbije OI 175033 – istrazivač

• Depresija u shizofreniji, Ministarstvo za nauku tehnologiju, rukovodilac prof. dr M. Jašović Gašić.

Nagrade i priznanja:

• 2005 Okasha Award for Developing Countries, World Psychiatric Association;

• 2004 AEP Research Award for the best paper published by young psychiatrist;

• 2003 Young Investigator Award, International Congress on Schizophrenia Research;

• 1991 Prva nagrada Univerziteta u Beogradu za naučni rad studenata.

Naučni i stručni rad

Kao autor ili koautor, profesorka Nađa Marić Bojović publikovala je preko 60 radova sa SCI liste sa preko 700 citata (h-index 17).

Radno iskustvo

Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Vanredni profesor i savetnik.

Institut za mentalno zdarvlje

Obrazovanje

Podaci o obrazovanju nisu uneti.

Članstva

Upravnoi odbora Srpskog saveta za mozak

Član.

Društvo za biološku psihijatriju

Predsednik.

Savet Udruženja psihijatara Srbije

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (104)

?
Pitanje #15590315. 2. 2018.
Poštovani,

Podaci koje ste dali su nedovoljni da bi se moglo zaključiti "šta to moze da bude". Bilo bi dobro da se javite u našu ambulantu za rane intervencije u psihijatriji (klinika za psihijatriju kcs), a ako želite možete uraditi mali test na linku
http://fakultet.Totalassessment.Net/td2/mila/exe.PhpRun&t=demjmbgep.Deltabfi10.Ssprodroma&g=male&l=sr&link=ssprodroma

Pozdrav
?
Pitanje #15588413. 2. 2018.
Poštovani,

Vi ste verovatno prošli kroz jednu vrstu složenog post-traumatskog poremećaja, sa relativno nespecificnim, ali iscrpljujucim tokom. Najbolji nacin da povratite mentalnu ravnotežu Vi ste primenili i to je odličan put. S obzirom da i dalje postoje određene smetnje, čini se da bi kombinacija duhovnog rada, uz pažljivo odabrane i dozirane psihofarmake, mogla da dovede do daljeg poboljšanja. U svakom slučaju, bilo bi važno da ne prekidate duhovni rad, a ukoliko se odlučite i za javljanje psihijatru, važno bi bilo da se detaljno obavi proces dijagnostikovanja, kako bi se pažljivo našao optimalni medicinski tretman.

Pozdrav
?
Pitanje #1558109. 2. 2018.

Poštovani, Porodila sam se pre 6 meseci. Trudnoća manje više ok, imala

Poštovani,

Porodila sam se pre 6 meseci. Trudnoća manje više ok, imala sam manjih problema, pa sam bila u bolnici neko vreme u 8. mesecu trudnoće. Porodila sam se carskim rezom posle 25 sati mučenja. Nije bilo veće sreće, čekali smo dete skoro 6 godina. I 15 dana nakon porođaja kreću moje muke. Pritisak koji je dolazio do 170/110. Otkucaji srca oko 140. Ultrazvuk srca i ekg su super. Onda kreće mučenje vida, gušenje i po meni najgori osećaj na ovom svetu-osećaj padanja. koji jako dugo traje. Da napomenem nikad nisam pala. Imam osećaj da mi se nešto pomera pod kožom. Osećaj da mi se celo telo trese i podrhtavanje u grudima. Zujanje u ušima. Onda kreće probadanje u glavi, nikad na istom mestu i počinje lice da mi trni pogotovu sa leve strane i počne da mi "igra" lice. Odradim skener glave i on bude ok kao i eeg. Išla na fizikalne terapije vrata ali mi ni to nije pomoglo. U konstantnom sam strahu od bolesti. Infarkta, moždanog udara i karcinoma. Plašim se tromboze veoma, a posle porođaja su počele vene da mi se vide pa mi je postalo još gore. Deda mi je pre 6 godina imao 2 infarkta i moždani udar i trombozu noge koja mu je na živo odstranjena. Imam 25 godina. Bila sam jako vesela i druželjubiva osoba. Dosta me ljudi sad ne prepoznaje. Želim da uživam sa svojim detetom, a ja to ne mogu. Da napomenem da mi je i krvna slika u redu osim blago povišenog crp-a. 
Poštovana,

Postoji mogucnost da ste tokom 6 godina, kako kažete - čekanja, dosta iscrpli svoje snage. Mi bi stručno rekli da ste održavali psiho-biološku ravnotežu na nivou koji zahteva dodatne snage od vašeg organizma, dakle bili ste dugo dosta napeti (i telom, i mentalno) , što može da dovede do posledica upravo kada se ostvari cilj i kada bi trebalo da se psiho-biolosko stanje "spusti". Mehanizmi za uspostavljanje ravnoteže mogu se delom spustiti, delom ostati u stanju povišene napetosti, pa to dovodi do ovakvih neprijatnih simptoma.
Predlažem da se zbog opisanog sindroma koji najpre odgovara anksioznom poremećaju javite nekome od stručnjaka (klinički psiholog ili psihijatar) da bi uz njihovu pomoć polako vratili ravnotežu.

Pozdrav
?
Pitanje #1557888. 2. 2018.

Poštovani,  Imam bebu 8 meseci i dojim je. Ono što mene interesuje,

Poštovani, 

Imam bebu 8 meseci i dojim je. Ono što mene interesuje, da li smeju antidepresivi da se uzimaju? Imala sam problem sa anksioznošću zadnjih dve-tri godine, i koristila sam terapiju Axtapah šest meseci, i ostala trudna i zatim prestala. Ono što ću napomenuti, da ja nemam više strahove vezane za svoje zdravlje, decu, itd. Radila sam dosta na sebi. Ono što mene interesuje je što imam te neke simptome koji me iritiraju, a znam da su povezani sa dijagnozom koju sam imala i ja zaista ne pridajem značaj njima i ne plašim se. Već me nerviraju. I da li će oni nestati ponovnim uzimanjem terapije? 
Poštovani,

Dok dojite, ne treba uzimati bilo koji psihofarmak. Ako je stanje takvo da je lek neophodan, predlaže se obustava dojenja i dogovor sa Vašim lekarom oko daljeg lečenja.

Pozdrav
?
Pitanje #1557747. 2. 2018.

Poštovani, Pila sam Bromazepam 1. 5 mg 2 meseca zbog anksioznosti. Prvi

Poštovani,

Pila sam Bromazepam 1. 5 mg 2 meseca zbog anksioznosti. Prvi mesec po potrebi, drugi skoro svaki dan. Da li postoji mogućnost da sam zavisna? I ako jesam kako da prestanem sa uzimanjem? 
Poštovana,

Ako budete nastavili, zavisnost može da se razvije. Zato gledajte da prekinete u narednih 2-3 nedelje.

Pozdrav
?
Pitanje #1557214. 2. 2018.
Poštovana,

Ovo je složen problem, i za Vas koji hoćete da pomognete, ali ponajviše za rođaku i njenu porodicu, jer verujem da tu nikome nije lako. Najbolje bi bilo da pitate Vašu rođaku da skupa pođete kod njenog lekara i da porazgovarate šta lekar misli, kako najbolje da pomognete rođaci. Važno je da to radite u dogovoru sa njom, da bi se Vaša rođaka osećala poštovanom, a lekar znao da ima nekog ko želi da se angažuje.
Ako rođaka ne pristane odmah da idete skupa kod njenog lekara, budite strpljivi i topli prema njoj i može se dogoditi da ipak malo kasnije pristane.

Pozdrav
?
Pitanje #1556661. 2. 2018.

Poštovani,  Da li postoji lek za spavanje/smirenje koje mogu uzimati osobe koje

Poštovani, 

Da li postoji lek za spavanje/smirenje koje mogu uzimati osobe koje imaju sleep apneu? Ne bih, naravno, uzimao ništa na svoju ruku i bez konsultacija sa lekarom, ali čisto informativno da znam da li uopšte postoji tako nešto. 
Poštovani,

Apneja tokom spavanja mora se lečiti u saradnji sa internistom/pulmologom, specifičnim metodama za poboljšanje disanja tokom spavanja, a lekovi za spavanje-smirenje deluju vrlo nepovoljno u ovim okolnostima i nikako se ne savetuju.

Pozdrav
?
Pitanje #1556581. 2. 2018.
Poštovana,

Ni jedno ni drugo. U razgovoru se držati tema gde je osoba racionalna i trezvena, a tamo gde je iracionalna, prosto ne komentarisati - ni preterano pitati, ni pojačavati uverenja, ni zbijati šale, ni razuveravati, prosto - preći na "zdravije" teme. 

Pozdrav
?
Pitanje #1556551. 2. 2018.

Poštovani, Bližim se 30-oj, nezaposlen sam, živim sa roditeljima i neke moje

Poštovani,

Bližim se 30-oj, nezaposlen sam, živim sa roditeljima i neke moje frustracije su postale pojačane. Pre svih, frustracija koja me najviše muči,  je ona u vezi muško-ženskih odnosa. Nemam skoro nikakvog iskustva na tom polju, ostale su mi brojne traume i strahovi još iz školskog doba pa nisam uspeo da se ostvarim na tom polju. Nedostatak odnosa sa devojkama je ppčeo jako da me frustrira, toliko jako da se brinem da li ću uspeti da ostanem “normalan” sa tim neiskorišćenim nagonom ili će se moje mentalno stanje pogoršati usled toga. Ne bih rekao da sam depresivan i anksiozan, ne osećam se tako (nekad sam tužan ali me brzo prođe), više se osećam besno ali ne na nekog posebno već na takvu situaciju u koju sam zapao. Godinama sam osećao neku vrstu krivice zbog masturbiranja jer sam imao utisak da je masturbacija moj problem samo sklanjala pod tepih, često sam znao da ne radim to nekoliko nedelja pa onda ponovo počnem ali pre par nedelja sam se potpuno čvrsto i fanatički odlučio na totalnu apstinenciju (bez masturbacije) iz nekog protesta prema sebi samome i prema takvoj sudbini jer je masturbacija samo sklanjala pod tepih mog problema. Frustracija je postala višetruko pojačana od kad sam prestao to da radim ali je i bes postao veći, sve manje strpljenja imam i za ljude i za razne životne situacije, imam višak energije ali manje spavam, teško mi je da se uspavam. Treniram fudbal i moja odluka je bila da tu energiju potpuno usmerim na sport ali sam zabrinut da bi to moglo da ostavi neke negativne psihičke posledice (možda i fizičke poput impotencije i slično) pa Vam sve ovo pišem iz razloga da bih Vas pitao da li ovakvo moje stanje može tokom vremena da me promeni psihički u negativnom smislu?
Poštovani,

Vaše stanje nije posledica neke ozbiljnije psihijatriske bolesti, a ne verujem ni da će dovesti do iste u perspektivi.
Problemi u seksualnoj sferi su veoma česti, samo što o tome retko ko govori pa nam se čini da drugi sličnih problema nemaju. 
Od masturbacije nema neke preterane štete, pa se ne morate u tom smislu uskraćivati.
Oko teškoća koje ste pominjali u realizaciji samog seksualnog odnosa, najbolje je da sa nekim stručnim i porazgovarate detaljnije. Postoje savetovalista za probleme seksualnosti, gde uz solidnu diskreciju možete dobiti korisne savete i po potrebi stručnu pomoć, pa se svakako javite da bi zaustavili napetost u kojoj se sada nalazite.

Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460