Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Psihijatrija, Dečija psihijatrija
Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut.
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine.
Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.
Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”.
Radno iskustvo
Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.
Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta
Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1998) Osnovne studije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.
Članstva
Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Razvijanje samopoštovanja kod dece
Svaki roditelj se nada da njegovo dete razvija pozitivan osećaj samopoštovanja. Kako će deca videti sama sebe, najviše zavisi od roditelja, što je za njih velika odgovornost i najveći izazov.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Kada i zašto potražiti dečjeg psihijatra
Prirodno je da su roditelji zabrinuti za telesno i metalno zdravlje i blagostanje svoje dece. Mnogi rodtelji korektno i fleksibilno sagledavaju svoju deci i mlade kao normalne. Ipak, neki drugi roditelji brinu da li njhova beba, dete ili tinejdžer imaju psihički problem.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Svi odgovori doktora (668)
Srdačan pozdrav
To je latinski termin za glavobolju. Leči se shodno uzroku koji izaziva glavobolju zbog ega se opisuje i više tipova gavobočja. Terapija je usmerena ka otklanjanju uzroka koji provociraju glavobolju. Glavobolje kojima se bave psihijatri su tzv. psihogene glavobolje, kada ne postoji detektabilan telesni uzrok, ali postoji jak unutrašnji emoionalni konflikt ili kada glavobolja ima funkciju regulatora nekog interpersonalnog odnosa.
Psihoze spadaju u grupu razvojno nesprecihičnih duševnih poremećaja, što znači da se mogu pojaviti u svim uzrasnim dobima, pa i dečjem. Ranije su autizam i poremećaji iz autističnog spektra bili posmatrani kao infantilna psihoza, ali se danas taj naziv više ne koristi, već u psihotične poremećaje dečjeg uzrasta spadaju svi oni psihotični poremećaji koji se javljaju i kod odraslih, ali sa karakterističnom ispoljavanjem i sadržajima svojstvenim dečjem uzrastu. Vreme javljanja, tok, dužina trajanja psihotične epizode, efikasnost terapije, svakako određuju i ishod bolesti, ali se nikako ne može tvrditi da pojava psihoze u dečjem uzrastu po pravilu ima hroničan tok i lošu prognozu, odnosno trajan ishod. Upravo je u dečjem uzrastu tzv. terapijski "prozor" širom otvoren, pa je i razloga za optimizam mnogo više nego kada su u pitanju odrasle osobe.
Poštovani, preparat koji vas interesuje spada više u grupu dijetetskih dodataka (suplemenata) neko klasičnih lekova. U svakom slučaju naziva se nootropnim preparatom, dakle onim "koji deluje na um".
Deluje povećanjem protoka krvi u mozgu i iskorišćevanjem kiseonika, poboljšava funkciju neurotransmitera acetilholina zbog čega se kod dece koriste za stimulaciju sazrevanja nervnih ćelija, uglavnom kod dece sa usporenim psihomotornim razvojem , pervazivnim poremećajima razvoja ili zastojem u razvoju govora i usvajanja školskih veština (pre svih disleksije). Kod odraslih se koristi u sprečavanju kognitvnih oštećenja kod različitih stanja hipoksije mozga (starenje, alkoholizam, Alchajmerov demencija, ishemijski inzult itd).
Nije zabeležena toksičnost, ali se savetuje opreznost u kombinaciji sa drugim lekovima, pogotovo psihostimulansima (Concerta). Obično roditelji ne primećuju nikakve efekte sve dok se ne primene visoke doze, ali su istraživanja pokazala da niže doze na duži rok imaju istovetne efekte kao i visoke doze.
Preporučuje se u obliku sirupa, kapsula i tableta 2-3 puta dnevno uz određivanje doze od strane lekara.
Poštovani, već je bilo nekoliko pitanja sličnih vašem pa vas molim da pogledate meni sa odgovorima iz dečje psihijatrije. Kombinacija motornih i glasovnog tika je uvek stanje koje zahteva pregled stručnjaka iz oblasti dečje psihijatrije, jer takva kombinacija visoko koincidira sa stanjem koje se naziva Gill de la Tourette sindrom (možete potražiti na internetu) i koji zahteva aktivan terapijski pristup. Takođe, potrebno je uraditi i dopunska ispitivanja i psihoedukaciju roditelja koja ne podrazumeva puko ignosrisanje ponašanja deteta, već i aktivnu pomoć u interakciji, ali i prilagođavanju okruženja (familijarnog, komšijskog, vršnjačkog, školskog itd.) na ponašanje dečaka. Srdačno
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.