Stetoskop
Stetoskop

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Psihijatrija, Dečija psihijatrija

Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”. 

Radno iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1998) Osnovne studije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Članstva

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (668)

?
Pitanje #671416. 6. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana, pojava enkompreze kod devetogodišnjaka (koji pre toga nikada nije imao) svakako zahteva sagledavanje kako taj problem utiče na dećaka i kako dečak utiče na taj problem. Ima čak i simbolike u tome kako ste mu opisali opšte ponašanje i opisa enkompreze (donekle zatvoren, a u suštini otvoren). Paradoks je što teško neko istovremeno može biti zatvoren i komunikativan i veseo. Izgleda da je on prema nekome zatvoren (možda prema jednom ili oba roditelja), a otovoren prema drugima (možda vršnjacima, komšijama, rođacima). Prljanje veša od tako velikog momka zahteva prvo razgovor o značenju takvog ponašanja. Pre psihologa, psihijatra i pedijatra, takav razgovor obavljaju roditelji sa detetom, bez optuživanja i visokih tonova, ali ni bez normalizacije i minimiziranja problema koji može postati ružna navika. Ukoliko u nekom kratkom, zajednički određenom vremenskom roku nema poboljšanja i pokušaja, svakako treba konsultovati i pedijatra i dečjeg psihijatra da bi se dečaku pomoglo da se izbori i ponovo nadjača naviku koja je davno trebala biti pobeđena.
?
Pitanje #668616. 6. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Osobe sa mentalnom retardacijom, generalno, pokazuju veću osetljivost prema psihotropnim lekovima pa je potreban poseban i dodatan oprez, bolje reći titriranje (pažljivo odmeravanje) doza lekova. Kako ste mi opisali znake, a pogotovo činjenicu da otežano hoda, moguće ih je dovesti u vezu sa pojavom pojačanih neželjenih efekata. Ukoliko postoji i ukočenost mišića tela, sa rukama savijenim ili polusavijenim u laktu prilikom hoda, otežana pokretljivost jezika i očnih jabučica, suvoća ustuju, pospanost, verovatnoća se povećava. Sa druge strane, shizofrenija ima mnogo lica i jedno od njih može biti upravo ono koje ste opisali. U svakom slučaju potreban je pregled kod lekara koji je propisao lekove, ali i možda mišljenje još jednog lekara specijaliste da bi se objektivnije sagledalo šta su mogući neželjeni efekti leka a šta bolesti i na koji način se mogu najbezbolnije ublažiti štetni uticaji i jednog i drugog. Pozdrav
?
Pitanje #660713. 6. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite

Poštovani, iz onoga što sam razumeo iz vašeg pisma, pisali ste o žekudačnim smetnjama kod vašeg sina izazvanih bakteriom Helicobacter. Na žalost moje kompetencije kao dečjeg psihijatra u lečenju pomenutih smetnji daleko su manje od kompetencije pedijatra, tako da mislim da vaše pitanje trebate uputiti dr Jeleni Vojinović (oblast Pedijatrija).


?
Pitanje #64339. 6. 2008.

postovani Dr Stankovicu, Nas Marko od 2 godine i 8 meseci nas

postovani Dr Stankovicu, Nas Marko od 2 godine i 8 meseci nas mnogo zabrinjava sa svojim ponasanjem. Cekamo da napuni 3 godine da bi mu operisali sva tri krajnika i imao je usne upale jos od svoje 1.godine, kao mali imao je kolik i trajalo je cela tri meseca zatim su mu zubi izbijali i tako da je plakao stalno otkako se rodio...stalno je imao bolove. Sad se ponasa kao hiper aktivno dete bar tako nas doktor kaze..kao kod ostalih roditelja sto su napisali isto tako se baca,agresivno se ponasa, udara mene i supruga ..ali najvise me plasi sto on toliko sebe povredjuje u glavu. nocu se sa vristanjem probudi,spava i place i tako da to traje oko 30 min i onda kad stvar se ne smiruje mi ga spakujemo i odvezemo u hitnu ali kad stignemo do hitne on se smiri dali od lekova za bolove sto mu damo . vristi i toliko upotrebljava snagu da se izmigolji iz narucja i da padne sa kreveta. da ga ne drzimo pao bi i udarao bi glavom od zid. Pitanje je kako da ga ignorisemo u takvom stanju posto ste napisali da treba sve sto nevalja ignorisati? Kako da znam da je to samo sila njegova ili dete ima stvarno neke bolove.Dali je moguce da mu kutnjaci izlaze jer grize svoje prstice i mene za obraz? To se desilo nocas a sutra ujutro smo ga vodili kod lekara i krv mu je u redu, osim sto su mu usi i grlo malo crveni i doktor kaze da to nemoze toliko da ga boli sto bi opravdalo takvo ponasanje. ponekad se uplasim takve njegove reakcije da placem po ceo dan...naravno kad je dete odsutno da me ne vidi. Inace sa drugom decom kad se igra uvek trazi mene da prisustvujem ako neko dete ne radi onako kako on zeli. I onda se opet baca i udara glavom od pod. Mi inace zivimo u Norveskoj i nas Marko treba da krene u vrtic od avgusta sto nas zabrinjava kako ce sve proteci. Procitala sam svu vasu teoriju i opet nevidm sta da radim. Dali mozete da mi date neki odgovor malo jasniji....leti idemo na odmor u Vranje sto nije daleko od Nisa i volela bi da nase dete pregleda doktor kao vi a ne norvezanin koji nisu poznati kao dobri strucnjaci.Nas sin Marko inace nije uvek takav da se baca i ljuti..mi mislimo da kad ga nemuce bolovi on je dete za primer...ali dali ih ima ili nema kako da znamo kad ne prica... nas doktor kaze da je sve u redu i da dete mozda ima autisticnu bolest ..jos uvek neprica bas nista, ponekad izgovori mama i to je sve....dali je i to normalno sto jos nije progovorio..on stalno nesto prica ali na bebi jeziku. dali mu se pomesalo dva jezika? Mnogo smo zabrinuti...to nam je prvo dete i mi ga mnogo volimo...ali sta da radimo? Molimo vas za savet... Sneza i Zoran
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani Snežana i Zorane, tačno je da sam napisao da neprimereno ponašanje treba ignosrisati. Međutim u tekstovima o disciplinovanj dece piše još ponešto. Prvo, treba ulagati u dete pažnju, negu, ljubav, saradničku igru, poštovanje itd. onda kada dete pokazuje primereno ponašanje. Drugo, treba sa detetompraviti neku vrstu ugovora srazmerno uzrastu, to i to možeš raditi, to i to ne možeš raditi i objasniti mu konsekvence (jednostavnim i razumljivim za dete rečniko ili crtežom šta će se dogoditi pozitivno ili negativno ukoliko se pridržava ili ne pridržava dogovora. Treće, ignorisati da, ali ne po svaku cenu, jer ne možete ignorisati udaranje, grebanje, ujedanje i izlaganje deteta opasnosti. Tu je potrebna kontrola kretanja, ali ignorisanje kontakta, pažnje, smirivanja, bilo kakve komunikacije sa detetom dok se samo ne smiri. Samo smirivanje treba nagraditi pažnjom i pohvalom, a ne izlive besa. U prvom slučaju detetu dajete poruku da ste dostupni kada se samo smiri, a u drugio kada ima izliv besa. Savetujm da detaljnije pročitate tekstove. Pominjanje autizma, hiperkinetskog poremećaja (od strane lekara), postojanje bolova i nerazvijenost govora u bilingvalnom kontekstu odvajaju vaše dete od dece koja nemaju pomenute karakteristike, a pokazuju neadekvatno ponašanje. Dobar pregled, gledanje eventualnog video snimka o ponašanju deteta tokom dana I NOĆI, može pomoći da se napravi jasna razlika šta je poremećaj (ako postoji), a šta je naučeno ponašanje koje će se promeniti drugačijim postupanjem roditelja. Tokom avgusta ću raditi na Klinici, i vrlo rado obaviti pregled ukoliko i vi budete u prilici da dođete. U Norveškoj, Oslu, Trondheimu, Bergenu ima vrhunskih dečjih psihijatara. Šaljem vam adresu predsednika udruženja dečje i adolescentne psihijatrije Norveške, koji vam može preporučiti kod lekara možete potražiti u regiji u kojoj živite: dr. Jon Longe Eventyrveien 26 0851 Oslo, Norway 20, tel +47-22 36 25 [email protected]

?
Pitanje #63858. 6. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana, resocijalizacija je moguća onda kada je prvo bio socijalizovan, ali je te veštine izgubio ili oštetio. U suprotnom socijalizacija nikada nije ni postignuta. Ponašanje koje ste opisali kod dečaka, svakako ima karakteristike poremećaja socijalnog funkcionisanja, bez elemenata mentalne retadrdacije zbog čega verovatno i nije kategorisan za specijalnu školu. Da bi se napravila diferencijacija između lošeg okolinskog uticaja i ozbiljnijih smetnji (autistični spektar, specifične smetnje učenja) potreban je psihijatrijski pregled. Učenje socijalnih veština moguće je kada se tačno sagleda sa kakvim se problemom dete suočava i da li se samo sa tim može izboriti. Pozdrav

?
Pitanje #63356. 6. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Predlažem da na ¨Stetoskopu¨ potražite moje tekstove: ¨Ujedanje, Grebanje...¨; ¨Kako izaći na kraj sa detetovom ljutnjom¨; ¨Tajm aut...¨.
Takođe, iz ovog kratkog pisma koje ste napisali, vidim da se radi o naučenom ponašanju (pokušavate da ga ignorišete, on je još gori, pa ga grlite, on se smiri, što je sistem što gore ponašanje to veća bliskost sa mamom), koje može ugroziti i emocionalnu bliskost sa vama i doživljaj sigurnosti u odnosu sa drugima. Dakle, tekstovi i hitna konsultacija sa dečjim psihologom ili psihijatrom sa kojim ćete napraviti strategiju ojačavanja unutrašnje inhibicije nekontrolisanog ponašanja i učvršćivanjem vašeg autoriteta (koji se izgubio) i strategije učenja kontrole adaptivnih obrazaca ponašanja od spolja (kako reagovati kada dete ispolji nedolično i ugrožavajuće ponašanje).
?
Pitanje #62343. 6. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Da bi dete ilao socijalno poželjno ponašanje potrebno ga je tome naučiti. Kako dete nema razvijene unutrašnje inhibitore ponašanja, potrebna je pomoć od spolja. Dakle, ako ne želite da vam se deca ponašaju tako kako se ponašaju, potrebno je da ih tome naučite. To podrazumevanje znanje o tome šta treba činiti kada se takvo ponašanje pojavi (šta ignorisati, a na šta reagovati i kakve su konsekvence za pozitivno a kakve za negativno ponašanje) O tome možete čitati u više tekstova na ovom sajtu u meniju Moje zdravlje-zdravlje dece, kao i u prethodnim odgovorima. Mesečarenje svakako zahteva konsultaciju sa stručnjakom i EEG pregled tokom budnosg stanja i spavanja, kao i savetovanje šta činiti i u tim slučajevima. Srdačno.
?
Pitanje #62123. 6. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana, opisane tegobe predstavljaju samo prenaglašene i prolazne simptome fiziološkog procesa. Naravno, protisak farmaceutske industrije čini da se od mnogih fizioloških stanja (u širim granicama) napravi teren za primenu lekova, koji se po definiciji daju kod bioloških poremećaja. Dakle, ako je nešto fiziološka (očekivana i uobičajena) smetnja, onda to nije istovremeno i poremećaj. Naravno, ima protivnika ovakvom mišljenju koji tvrde da se ta granica ne vidi i da je to individualna pojava. Svakako da ometanje opšte funkcionalnosti i remećenje kvaliteta života ne sme biti minimizirano i da je potrebno reagovati da bi se nekome umanjile patnje, ali ja sigurno nisam lekar koji će vam odmah savetovati da uzmete lekove, pre nego što se angažuju uspavane ili zanemarene unutrašnje snage. Savetujem vam da prvo potražite savetodavnu pomoć, pre svega nekog bihejvioralno kognitivnog psihoterapeuta uz čiju pomoć ćete napraviti drugačiju strategiju funkcionisanja bez izbegavanja života. Samo izbegavanje a pogotovo uverenje da ste druga osoba, još više učvršćuje strah od "onih dana".
Srdačan pozdrav
?
Pitanje #608230. 5. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana, razlika između autizma i disfazije je i kvalitativna i kvantitativana i po pitanju govora i ponašanja. Klinička slika, lečenje i prognoza su različiti. Međutim, dijagnozu je potrebno da postavi lekar, a ne logoped. Na Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora radi dr Milijana Selaković čije stručno mišljenje veoma uvažavam, stoga i njene terapijske preporuke. Takođe, pregled deteta se može obaviti na Institutu za mentalno zdravlje u Palmotićevoj, dr Nenad Rudić u Dnevnoj bolnici za decu se posebno bavi decom sa pomenutim razvojnim porermećajima. Na Klinici za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu u dr Subotića 6, roditelji se mogu obratiti prof.dr Aneti Lakić. Srdačno
?
Pitanje #595328. 5. 2008.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana, iz vašeg pisma naslućujem da živite sami sa decom, a ukoliko nije tako, stičem utisak da ste porodično tako organizovani. Tata se nigde ne pominje. Ponašanje koje ste ukratko opisali ne spada u duševne (psihijatrijske) poremećaje, već se može posmatrati naučenim ponašanjem. Uslovi u kojima se ono uči mogu biti podstaknuti unutrašnjim karakteristikama (postojanje poremećaja pažnje i hiperaktivnosti ("mnogo zna, nema vremena...", ne može da se svrti), a još češće kompleksnim uticajima od spolja. Niste napisali kako kažnjavate neprimereno ponašanje. Kombinaciju grickaja noktiju, besomučno češanje, bunjenje, gunđanje često viđam kod dece koja su izložena čestim zabranama i zahtevima za kontrolom kretanja, koji se nedosledno održavaju, a konsekvensce se sprovode nasumično. Zabrane trebaju biti odmorene, da imaju cilj da dete nečemu nauče a ne da kazne. Ukoliko se i kažnjava, to treba više da bude uskraćivanje koje će motivisati dete da promeni ponašanje, a ne da mu se nanese patnja. Sa druge strane, ukoliko se detetu zabrane i kazne uvedu, u njima treba biti dosledan. Nedosledost čini detetu više štete, od strogogo sprovođenje. Prvo, dete ne nauči šta sme, a šta ne. Drugo, ne uči da postoje granice i da NE postoji. Treće, stvara se kod deteta konflikt lojalnosti prema roditelju koji brani i onom koji dozvoljava. Na kraju, roditelj koji je nedosledan gubi autoritet, koji je neophodan da bi se dete učilo, a ne plašilo i čudno ponašalo. Posebno je osetljivo pitanje pomoći oko mlađeg brata, gde me zabrinjava vaš stav da može da pomogne ko želi, ali da vi ne insistirate. Tu može ležati i razlog promenljivosti emocija u vezi njega, koje inače nisu učvršćene. Detetu treba jasno staviti do znanja šta može i treba da vam pomogne, a koje stvari deca ne rade sa drugom decom (npr. deca ne nose decu, deca ne guraju mališane itd.). Polazak u školu je sigurno period kada se u život deteta uvode nova i čvršća pravila, kao i novi zahtevi. Vaša porodica sa školarcem i malim detetom će biti pred novim iskušenjima koja možete prevazići ulaganjem dodatnog truda ali i traženjem pomoći od drugih članova porodice, familije, komšilukai i stručnih osoba. Samo hrabro

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460