Stetoskop
Stetoskop

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Psihijatrija, Dečija psihijatrija

Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”. 

Radno iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1998) Osnovne studije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Članstva

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (668)

?
Pitanje #2719721. 4. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
 u Beogradu u KBC "Dragiša Mišović" radi tim lekara i psihologa koji se bavi poremećajima ishrane kod adolescenata, pa se možete njima javiti (dr Voja Ćurčić, dr Marija Đurović).
 Srdačno
?
Pitanje #2713920. 4. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Radi se o epizodama "noćnog straha" koji nemaju veze sa snovima (osim ako vam i sama nije rekla da je sanjala nešto ružno) . Ne radi se o konitinuiranoj pojavi, već o retkim epizodama koje su više pravilo da se javljaju u njenom uzrastu, nego znak poremećaja. Nema potrebe da zbog toga dete vodite lekaru, več i sami možete da se informišete kako da reagujete. Prvo, provetriti prostoriju u kojoj dete spava (ima razloga o kojima nema prostora za pisanje ovde) . Drugo, ne buditi je niti propitivati šta joj je, jer deca tada još uvek najčešće spavaju već samo prigrliti i vratiti je na spavanje kada se umiri.
 Srdačno
?
Pitanje #2698418. 4. 2009.

Poštovani, Molim vas za vaše stručno mišljenje i da mi što pre

Poštovani,
Molim vas za vaše stručno mišljenje i da mi što pre odgovorite. Nadam se da nećete  ignorisati moje pitanje. Šta bih trebala da preuzmem. Ja sam bez pomoći psihologa i psihijatra i ostalih. Imam 21 godinu pokušaću da objasnim moju situaciju. Kada sam u velikom društvu i kada mi neko postavi pitanje i ja treba da odgovorim, a svi obrate pažnju na mene izgubim se od straha. Kada neko pokuša da flertuje sa mnom a meni se on sviđa izgubim se od straha. Kada treba da imam neku prezentaciju pred svim kolegama na faksu, nije mi teško da postojeće gradivo savladam, ali danima se borim sa sobom i sebe hrabrim da neće niašta da se desi, ali ne vredi čim izađem da pričam ne mogu da se koncetrišem na gradivo već samo očekujem kada  ću početi da drhtim i naravno to se i dogodi. Ima perioda kada osećam divovsku snagu, i mislim sve je rešivo a ponekad skroz suprotno osećam da ako me ljudi bolje upoznaju da će da kažu da nisam normalna. Znam da je brak između mojih roditelja čist interes. Mama je pokušavala više puta da ostavi tatu, ali on je jasno stavio do znanja da ako ona ode od njega, ne želi da daje novac. Finasijski smo zavisni od njega. Znam da mu teško pada moje školovanje. Pokušavala sam da dobijem stipendiju, i dobijam 9 i 10 a onda kada nedostaje još malo i vidim da to mogu da ostvarim skočim se od straha, ne mogu uopšte da mislim, funkcioni šem glava hoće da eksplodira, osećam da će  sve kolege da me rastrgnu sa svojim učestalim pitanjima za pomoć, ako ih odbijem mislim da će da kažu da sam uobražena, bojim se da ne budem prihvaćena pokušavala sam da nađem posao i u kafiću, pekari, u knjižari nigde mi nisu primili, zbog toga se osećam malo nesposobno, i manje vrednom. Sada hoću opet da pokušam da nađem posao ali sam ukočena od straha. Ponekad se čudim kad neko uopšte priča sa mnom.
Molim vas za iskren odgovor šta fali meni, i kakav sam ja tip ličnosti?
Unapred hvala
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
 sami možete mnogo, mada sam ja pobornik i hipoteza da moć lekara i psihoterapeuta ustvari zavisi od njihovog uticaja na pacijente, a da promena u terapiji nastaje isključivo zaslugom pacijenta. Tako je i kada je u pitanju najobičnija prehlada a kamo li različita izmenjena psihička stanja. Dakle, vi trebate prvo da se dobro informišete o svom problemu koji nije nimalo redak među ljudima. Ustvari, predstavlja najčešće ispoljen anksiozni problem koji zahteva da se dovede od kontrolu (ne upotrebljavam reči kao što su neuroza, poremećaj, lečenje jer naprosto nisam u stanju da ovim putem postavljam vama dijagnoze i slično) . Ipak, ključne reči koje ćete tražiti preko interneta su socijalna anksioznost, socijalna fobija (eng. Social anxiety, social phobia) , drugo, potrebno je da s neko vreme pozabavite mislima koje vam se javljaju u situacijama kada se izgubite od straha (jer se vi uplašite od sopstvenih misli o situaciji, a ne od realne opasnosti koja vam zaista preti jer ste sebi 100 puta već dokazali da se crne slutnje nisu obistinile. On koje možda i jesu, samo dokazuju da nije moguće sve isplanirati i pripremiti u životu jer da je tako ponašali bismo se kao roboti bez radosti koja nam priređuju iznenađenja) . Treće, potrebno je da se informišete o tehnikama relaksacije koje ćete primenjivati u situacijama kada strah preti da nadjača razum. Na kraju, svoje strašljive misli (koje ćete utvrditi zapisivanjem) , a koje se stereotipno ponavljaju ćete zameniti realnijim i pozitivnijim koje treba unapred smisliti. Što se tiče porodične situacije, ona je samo model za nesigurnost u odnosima sa ljudima, ali vi sa 21 godinom možete i sami to da "provalite", ali izbor da tako žive je izbor vaših roditelja, što ne mora da bude i vaš.
Srdačno
?
Pitanje #2697717. 4. 2009.

Poštovani, Moje pitanje je u vezi moga sina. Gabriel je 3 godine

Poštovani,
Moje pitanje je u vezi moga sina. Gabriel je 3 godine i 8 mjeseci i jako slabo priča, prije par sedmica smo ga uključili u predškolsko i danas mu je već dvije sedmice od kada je krenuo u predškolsko. Gabriel je jako sposoban za razliku od njegovih vršnjaka, jako je visok a i mi smo sami visoki to naslijedio od mame i tate, on već izgleda kao da je 5 ali ipak se ponaša kao dijete od 3 godine. Sa 9.5 mjeseci je počeo da hoda, sa 1 godinu je već samostalno jeo i uvijek se trudi da sve sam radi, oblači se, čak je sada počeo i mlđega brata da hrani i oblači :), zna alpahbeth, brojeve i čak spelovanje, sada je počeo i da crta, i voli da čita samo što je to sve nerazumljivo ili ponekada kaže po koju rečenicu. A isto tako mi živimo u Americi svi s njim pričamo na hrvatskom jeziku, i sve što je naučio engleskoga to je preko televizije. Par sedmica prije upisa u školu ja sam ga vodila kod Speech Therapy jer sam bila zabrinuta za njegov govor, međutim u 15 minuta je ispalo da moj Gabriel ima psihičkih problema, prvi razlog je zato što nema dobar kontakt sa očima (o tome sam jako puno čitala i to je jedan od brojeva za koje se može reći da ima autizam). I isto tako ima običaj da ponavlja stvari naprimjer ako mu kažeš: "what is your name? " ili "moje ime je dijana" on će to samo ponoviti, on zna da je Gabriel ali ako ga pitamo kako se zove on to samo ponovi, imam osjećaj da je jako zbunjen između dva jezika i stvarno se bojim da ima nekih psihičkih problema, ali onda kada gledam sa druge tačke gledišta vidim da je sasvim normlano dijete. Možda ponekada malo tvrdoglav, jer u školi kažu da je super, da sluša, prati direkcije, igra se sa drugom djecom i to obožava, ali isto tako radi sve što i druga djeca, uvijek se igra sa različitim igrackama, jedini problem je što ponavlja kada mu nešto kažeš, ne znam da li je to zato što ne razumije ili je nešto drugo u pitanju? Čitala sam puno o autizmu i ne vidim puno sličnosti sa mojim sinom, moje pitanje je zašto se tako ponaša, zašto ponavlja rečenice umjesto da nam da odgovor? Ako je ovo previše komplikovano pitanje uredu je ako ne dobijem odgovor.
Unaprijed hvala... Zabrinuta mama Dijana
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Autizam i autizmu slični poremećaji imaju hiljadu lica, ali sa druge strane nije svaki slab kontakt očima i bilingvizam učenja dva jezika automatski i autizam. Potrebno je da dete pregleda dečji psihijatar koji će napraviti razliku između govornog poremećaja (i slušnog poremećaja), poremećaja iz autističnog spektra, adhd i bilingvizma.
Srdačno
?
Pitanje #2677115. 4. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
čestitam na uzdržanosti od ishitrenog i impulsivnog reagovanja i nadam se da moj odogovor nije stigao prekasno. Postoji hiljadu načina da reagujete, ali je pitanje šta u ovom trenutku želete. Obično je ono što se želi suprotno od onoga što je najbolje jer se najčešće reaguje iz ljutnje, poniženosti, želje za osvetom. Savetujem am da dobro proverite informacije pre nego počnete sa "optuživanjem", a još bolje je da otvoreno razgovarate sa suprugom i iznesete mu vaša osećanja i utiske o proteklom periodu, vaše sumnje i saslušate njegove odgovore. Ukoliko oboje želite da sačuvate brak, potrebno je to i pokazati postupcima (a ne svađanjem) , prekinuti sa dvostrukim životom i potražiti pomoć stručnjaka (bračnom terapeutu) u preispitivanju odnosa koji je doveo da takvog sleda okolnosti. Za sve druge aranžmane, koji uključuju razvod ili trpnju, potrebni su drugi stručnjaci.
Srdačno
?
Pitanje #2651411. 4. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
reakcija Vašeg deteta je protest zbog nedostupnosti sigurne osobe (Vas) u okruženju u kojem se ne oseća sigurno i zaštićeno. Ovakva reakcija je negativna, jer u tom uzrastu dete je najčešće motorno veoma vešto i počinje radoznalo da istražuje svet oko sebe ali stalno vodeći računa o prisustvu sigurne i bliske osobe kojoj se vraća kada se god oseti nezaštićeno. Ako je dete i po svom temperamentu osetljivo (dete "orhideja", onda postoji rizik upravo od ovakvih reakcija. Predlažem da se posavetujete i sa psihologom iz vrtića koji može i da vidi reakcije deteta. Moj savet (koji ne mora biti najispravniji) je da trebate odložiti dalje odlaske deteta u vrtić, već da angažujete neku osobu koja bi se u prvo vreme sa vama zajedno brinula o detetu, a onda i u vašem odsustvu. O privrženosti (ključne reči: attachment, bowlby) možete čitati i preko interneta.
Srdačno
?
Pitanje #2645610. 4. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Nažalost ne. Takve informacije možete dobiti preko PTT sajta, telefonskog imenika ili službe 988.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460