Stetoskop
Stetoskop

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Psihijatrija, Dečija psihijatrija

Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”. 

Radno iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1998) Osnovne studije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Članstva

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (668)

?
Pitanje #3155414. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
odvajanje od sigurnog mesta i sigurnih ljudi, očekivanje prijemnog ispita i adaptacije na nove okolnosti, nisu okolnosti za koje smo spremni bez pripreme, a prolazna i kratkotrajna psihička kriza je češće pravilo nego izuzetak. Kako je odjednom došla, tako će odjednom i nestati čim se prođu okolnosti koje su je izazvale, a ti uvidiš da je odvajanje sastavni i potreban deo životnog ciklusa.
Pozdrav
?
Pitanje #3154414. 6. 2009.

Poštovani, imam 19 godina i problem koji se postepeno razvija već godinama,

Poštovani,
imam 19 godina i problem koji se postepeno razvija već godinama, a koji preti da svojom kulminacijom potpuno poremeti moj psihički život. Naime, još od dečjeg doba imam veliku ljubav prema medicini i oduvek sam imao ogromnu želju da postanem lekar, govorio sam kako ću najpre završiti srednju medicinsku, zatim medicinski fakultet i tako dalje. Ta moja ljubav nije se odražavala samo kroz doživljaj lekara kao za društvo vrlo važnog delatnika, već kroz interesovanja i vanserijske rezultate postignute prvenstveno iz biologije i hemije.
Međutim, kada je došlo do izbora srednje škole, pod pritiskom okruženja, jer su oni, jelte, stariji, iskusniji, znaju šta je najbolje za mene i moju budućnost, upisao sam ekonomsku školu. Mislio sam da će se s vremenom, pod pritiskom uskostručnog gradiva koje se uči u ekonomskoj školi, moja interesovanja i stavovi izmeniti, ali stvari su postajale sve gore. Suvoparno i, blago rečeno, besmisleno gradivo koje nije odgovaralo mojim afinitetima podstaklo me je na neku vrstu odbrambene reakcije, pa sam počeo da čitam stručne medicinske publikacije na internetu, da se bavim prevodom medicinskih članaka i tekstova, da kupujem manje i više (Gajton) stručnu literaturu, što je dovelo do toga da, iako sam odličan učenik (većinu stručnog gradiva učio sam napamet) , moje znanje vezano za struku bude poražavajuće, pa nisam u stanju da odgovorim koji je predmet izučavanja poslovne ekonomije, a znam, recimo, delovanje cd8+t limfocita na tumorske antigene. Odabir fakulteta (prijemni polažem za 10-tak dana) dodatno je pogoršao situaciju, jer zbog strukture gradiva koje se uči u ekonomskoj školi, posle nje nije moguće upisati medicinu, pa sam primoran da studiram nešto što me ni najmanje ne zanima i ne podstiče na rad i stvaralaštvo. Prosto, ubeđen sam da samo kao lekar imam priliku da ispoljim svoj pun maksimum i da je to jedini posao koji mogu obavljati sa ljubavlju i interesovanjem. Kako se treba boriti sa ovim konfliktom?
Hvala
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
odvajanje od sigurnog mesta i sigurnih ljudi, očekivanje prijemnog ispita i adaptacije na nove okolnosti, nisu okolnosti za koje smo spremni bez pripreme, a prolazna i kratkotrajna psihička kriza je češće pravilo nego izuzetak. Kako je odjednom došlo, tako će odjednom i nestati čim se prođu okolnosti koje su je izazvale, a ti uvidiš da je odvajanje sastavni i potreban deo životnog ciklusa.
Pozdrav
?
Pitanje #3150314. 6. 2009.

Imam veliki problem sa učenjem! Imam motivaciju i želju ali već dugo

Imam veliki problem sa učenjem! Imam motivaciju i želju ali već dugo vremena imam i veliki problem koji je ovih dana kulminirao! Imam 25 godina i još 3 ispita do kraja fakulteta (studiram novinarstvo) i shvatio sam da ja jednostavno ne znam učiti! Evo u čemu je problem. Radi se o samom procesu učenja. Mnoge ljude ovih dana pitam kako oni uče, a izgleda da svako ima neke svoje metode koje su totalno različite od čovjeka do čovjeka. Ja imam problem što previše ponavljam lekciju koju učim i to mi oduzima jako puno vremena i frustrira me!
Npr. Učim lekciju koja ima 3 stranice. Moj proces učenja je sljedeći! 1. Pročitam lekciju 3-4 puta da mi uđe u glavu 2. Ponovim lekciju dva puta 3. Ponovo pročitam lekciju 3 puta da vidim gdje sam zapinjao i u slučaju da sam nešto preskočio 4. Ponovo sve ponovim 3 puta da napravljene greške ispravim i finalno sve ponovim 5. Pročitam lekciju za kraj još 2 puta sve ovo mi oduzima jako puno vremena, energije i živaca! Za jednu lekciju mi trebaju u prosjeku dva sata! Pokušao sam sam sebe odgovoriti od ovoga ali jednostavno navikao sam na ovaj sistem učenja i stekao sigurnost u to ali mi to ipak oduzima mnogo vremena! Radi se o tome i da imam naviku i da sam nekako nesiguran u sebe ako smanjim broj ponavljanja!
S druge strane, kada pred ispit prelazim opet cijelu knjigu mnogo mi se lakše sjetiti svega jer sam prvi put ponovo više puta! Moj problem je očit, previše ponavljam i previše vremena mi treba da naučim jednu lekciju dok moji frendovi svi nekako brže nauče i spreme ispit i to me dodatno frustrira! Možete li mi pomoći? Zanima me kako treba učiti? Da li je dovoljno npr. pročitati lekciju 2/3 puta i ponoviti je dva puta i da ja tad smatram da je lekcija naučena. Jednostavno se bojim ako smanjim broj ponavljanja da ću slabije znati lekciju ili da ću je loše zapamtiti!
Hvala vam puno unaprijed!
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
teško je reći da pred kraj fakulteta neko ne zna da uči. Jednostavno za to nema dokaza. Naprotiv. Naučeni strah od greške može stvoriti prisilu besomučnog ili preterenog ponavljanja neke aktivnosti čime se dobija psihološko olakšanje, što u konačnom zbiru nije neznanje učenja nego prisilno ponašanje. Pre nego potražite psihijatrijsku pomoć zbog straha i prislnog ponavljanja, predlažem da pokušate da učite sa nekim od kolega i ustanovite koja je to prava mera u efikasnom učenju koje omogućava i znanje i vreme za druge aktivnosti koje su važne za dvadesetpetogodišnjaka.
Pozdrav
?
Pitanje #3132211. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
sve što se nabroali ukazuje da imate posttraumatsko stresno reagovanje (ili ranije nazivana "traumatska neuroza") čemu možete čitati i na internetu ukoliko ukucate ptsd, a pojava prolaznih crvenila po kožu ukazuje na inače veliku osetljivost vas kao ličnosti. Srećom sve je više stručnjaka koji znaju kvalifikovano da se efikasno izbora sa ovim problemom (ptsd), pre svega specifičnim bihejvioralnim tehnikama (emdr - desenzitizacija pokretima očiju) zbog čega je i potrebno da potražite takvog stručnjaka (psihologa ili psihijatra). Ukoliko takvog stručnjaka nema u vašoj okolini posavetuje se sa onima koji su uključeni u pružanje psiholiške i psihijatrijske pomoći o drugim vidovma terapije, a prvenstveno je važno regulisati spavanje. Važno je ne prepustiti da "vreme zaleči rane".
Pozdrav
?
Pitanje #3121010. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
ne znam šta ti podrazumevaš pod "mantanjem"? Tu reč starije osobe često nejasno koriste da bi opisale blagu omaglicu, konfuznost i nestabilnost držanja, ali u tvom slučaju zaista ne mogu da nagađam niti da ti na osnovu nagađanja dajem bilo kakav savet, osim da proveriš krvnu sliku i odeš kod neurologa na pregled. Posle toga se javi ponovo ali se potrudi da ono što osećaš opišeš sa malo više preciznosti a manje upotrebom žargonskih reči.
Pozdrav
?
Pitanje #3113610. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
čiji je problem noćno mokrenje? Ćerkin i vaš ili samo njen? Ukoliko je samo njen vaš način sagledavanja vašeg odnosa u kome vi (vas dve) imate porblem sugeriše da psihološka separacija na dve individue nije napravljen. Vi za sebe kao osobu koja možda ima neki ginekološki problem ne govorite da "mi" (mislim na vas radmila i vašu ćerku) imate taj problem, ali kada vaša ćerka ima problem, onada ona nije osoba koja ima problem nego ga imate obe i govorite "mi" imamo problem. Ako nema dobre psihološke separacije i osamostaljivanja i simptomi koji se javljaju biće adekvatni uzrastu u kome se osoba i psihološki zaglavi. Da ste kod mene u ordinaciji pitao bih i da li spavate zajedno. Treće, ona nije više ni devojčica već adolescent kojoj noćno mokrenje, pogotovo na ekskurzijama može predstavljati prvorazredni stres. Minirin je koristan, ali dok se ne sagledaju individualni uzroci, bilo telesni (kod nefrologa), bilo psihološki i porodični, ne predlažem nikakvu terapiju već konsultaciju nefrologa i adolescentnog psihijatra. Pozdrav
?
Pitanje #310699. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
pa iz vašeg pisma ne vidim problem sa ishranom već konflikt sa sedmogodišnjom devojčicom od koga vi ne odustajete, a ni ona, pa makar i po cenu da zbog toga i slabije napreduje.
Pozdrav
?
Pitanje #310238. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Draga moja,
odgovor je ne ukoliko hrana ne predstavlja tvoj instrument borbe za samokontrolu, nezavisnost, čuvanje porodice od raspada uz pomoć štrajka glađu i ukoliko ti zbog toga nije prestao menstrualni ciklus. Sa druge strane, tvoj bodi mas indeks (body mass index bmi) ukazuje na neuhranjenost kojom ozbiljno možeš narušiti svoje zdravstveno stanje, zbog čega savetujm da zatražiš pregled lekara pedijatra i dečjeg psihijatra. Samo hrabro!
Pozdrav
?
Pitanje #308997. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Naravno da možeš. Postoji pravilo da panični napad ne možeš dopiti ukoliko zatvoriš usta i dišeš isključivo na nos. Još je bolje zaustaviti disanje ili disati u papirnu kesu dok se iznenadni strah od katastrofe, gubitka kontrole, smrti i ludila ne povuku.
Pozdrav.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460