Stetoskop
Stetoskop

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Psihijatrija, Dečija psihijatrija

Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”. 

Radno iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1998) Osnovne studije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Članstva

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (668)

?
Pitanje #3218823. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani, opisano ponašanje kod dece u tom uzrastu je uobičajeno prolazno i to u situacijama kada se želi odlaganje ulaska u neprijstnu situaciju (npr. Ulazak u zajedničku prostoriju u vrtiću pa se tada brinu da li je sve zakopčano, zavezano, zatvoreno, da li su poljubili mamu ili tatu itd.) međutim, imajući u vidu da ste napisali da je ritualno ponašanje počelo da utiče na njen društveni život, predlažem da potražite pregled dečjeg psihijatra koji bi uzeo više podataka o opisanom ponašanju, pregledao dete, sagledao porodično funkcionisanje (pogotovo je važno da li u vaspitnim pristupima roditelja posotoje bitna neslaganja, ali ne samo po pitanju aljkavosti ili pedanterije) i eventualno predložio neke dodatne konsultacije. Pozdrav
?
Pitanje #3207621. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
prilaz deteta drugoj deci je spontana reakcija deteta koje se normalno razvija, pa nema nikakve potrebe da ga ohrabrujete. Ukoliko je nezainteresovanost upornog karaktera, a to će vam svakako signalizirati stručno osoblje vrtića treba dete odvesti stručnom licu radi procene biološkog, psihološkog i socijalnog razvoja deteta.
Pozdrav
?
Pitanje #3207321. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani, izgleda da je mladić naučio da je vreme za ishranu = vreme za zabavu, a kada se zabavljate nemate vremena da gledate u tanjir i kašiku, jer to ni u bioskopu niko ne radi. Dakle vreme za jelo je vreme za jelo i ne traje dok se predstava ne završi. Drugi, veći problem je ako se obostrano glupirate, ucenjujete, ubeđujete, a onda ga (zbog straha da ne ostane gladan!?) nahranite i sve što ste rekli pogazite kao osoba koja ono što govori ustvari i ne misli. Ako je išta odo svega ovoga tačno, potrebno je da prestane, da se bitka oko ishrane ne bi prenela na neke druge aspekte ponašanja (ako već i nije) . Ima puno mogućnosti kako da ponovo uspostavite ravnotežu u hijerarhiji, da mu pomognete da nauči novo ponašanje a da e ošteti samopouzdanje. Moj predlog je da ga motivišete. Dakle, recite mu da ako ga vi hranite hranite ("što se radi bebama, a što se ne radi velikim dečacima") vi ćete se i u drugim situacijama ponašati prema njemu kao da je beba. Ako pristane nastavite da ga hranite. A ako se bude ponašao kao veliki dečak onda će dobiti ono što veliki dečaci smeju (a onda mu kažete da ćete ga voditi npr. U park da se igra sa nekom njegovom omiljenom igrom koja za velike dečake) . I tako, pustite mašti na volji što se tiče motivacionih signala, i na kraju, morate i da uradite to što obećate. Pozdrav
?
Pitanje #3177117. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani, odlazak u jaslice sa godinu dana je uvek nužnost a ne normalna sredina! Oni koji imaju mogućnosti da decu odgajaju do druge godine uz pomoć jedne stalne osobe pored majke ne trebaju da žure sa "socijalizacijom" deteta tamo gde se deca bore da emocionalno (ponekad i fizički) prežive. Na visok nivo stresa ne može ostati netaknut ni imuni sistem koji bronhitisima možda signalizira da budete odlučniji u pravljenju pauze. Nije samo to potrebno njemu, već verovatno i osobolju vrtića i detetu jer se zbog premora odnos može svesti na međusobno neverbalno odbacivanje i zadovoljstvo kada nisu zajedno. Naravno, potrebno je i pedijatrijski sagledati uzroke bronhitisa i uopšte osetljivosti deteta (pogotovo na sastojke hrane i opšte alergene) koji takođe mogu imati efekte i na ponašanje koliko i na disanje. Pozdrav
?
Pitanje #3169216. 6. 2009.

Poštovani doktore, moj sin ima 23 meseca, zdrav-prav dečak! Krenuo je u

Poštovani doktore, moj sin ima 23 meseca, zdrav-prav dečak! Krenuo je u jaslice sa 14 meseci, privikavanje je u prvih nedelju dana bilo teško sa dosta plakanja ali se postepeno to sredilo. Onda je usledila zima pa njegovi česti bronhitisi, te zbog ustanovljene astme i čestih prehlada nije išao u vrtić od novembra do kraja februara. Onda počinje teže navikavanje nego ono prethodno, jere kako kažu vaspitačice napravljena je velika pauza a kako je stariji to je privikavanje teže. Sada redovno ide u jaslice, retko kad odsustvuje i to nije duže od pet dana. Medjutim iako je prošlo dosta vremena on se još nije navikao. Tamo uvek lepo spava i jede. Postoje dani, pa i nedelje, kako mirno udje unutra malo kenka ali bude generalno ok. Onda odjednom počinje da plače već kući, pa i tamo nastavi. Taj rastanak mu je gotovo uvek težak. Često kad udje traži odmah da ide u krevet i da spava, iako je ustao pre sta vremena. Zaključili smo da je to neki njegov odbranbeni mehanizam. Ali mene to brine? Da li je to normalo? Da li može zbog toga što ide u vrtić, a pri tom ne voli da ide tamo, da ima neke traume i sad i kasnije u životu? Sa druge strane, često spominje svoje vaspitačice u vrtiću (sa osmehom) , priča kako se igra sa njima, pokaže nam kad ga nauče nešto novo, spominje durgare i tome slično. . . I sad na kraju, mene zanima šta da mi roditelji činimo, da li to sve treba da me brine, obzirom da nikako da se navikne, ili je to neka faza u kojoj se on nalazi, pa će se to srediti vremenom? Da li to što se tako dugo nije navikao, znači da treba da taržimo neku stručnu pomoć u vidu terapija ili. . . . Puno hvala.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani, naravno da je faza. Pogoršanja su najčešća početkom nedelje posle vikenda sa roditeljima i bakama i dekama koji maze i paze, dok u vrtiću takve bliskosti nema jer ima puno dece. Vi se raspitajte kod vaspitačice i drugih roditelja kako su druga deca prevazišla taj period i navikavanje i šta je bilo najefikasnije. Pozdrav
?
Pitanje #3168416. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
postoji vic o bokseru kog mlati drugi bokser. Onaj mlaćeni moli boga da mu pomgne da nokautira ovog drugog i pita se zašto mu bog nimalo ne pomaže nastavljajući da ponavlja molitve sve dok bogu nije dosadilo cimanje pa mu odgovori: "pa ako bi ti makar jednom zamahnuo ja bih sve ostalo i mogao da uradim! ". Kakve to veze ima sa vašim pitanjem i činjenicom da svaki sadista ima svog mazohistu i obrnuto? Pa ako biste vi makar jednom odbili da učestvujete u igrama koje vam ne prijaju i u tome bili istrajni, verujem da bi ste se i vi uverili da vaš suprug može drugačije da se ponaša, i to ne uz božju pomoć. Da li on vređanjem projektuje svoj doživljaj sebe na vas braneći se od nepodnošljivih osećanja ili ste ga naućili da je to predigra za sado-mazo seksualne igre i kakvu funciju za vas ima istrajajavanje u takvom odnosu (da li žrtvovanjem vi osećate nadmoć i gradite samopouzdanje?), to jeste tema kojom će se pozabaviti stručnjak kome ćete se obratiti, ali tek nakon što podvčete granicu između uživanja i mučanja. Najbolje je obratiti se psihijatru i psihoterapeutu (najbolje ako je to jedna osoba) .
Pozdrav
?
Pitanje #3166916. 6. 2009.

Poštovani, juče sam razgovarala sa svojom dobrom drugaricom (24 godine) o njenom

Poštovani,
juče sam razgovarala sa svojom dobrom drugaricom (24 godine) o njenom problemu a to je opsednutost hranom. Kada smo se pre 6 godina upoznale ona je bila i zuzetno mršava, trčala je, bavila se sportom, pazila na ishranu. U međuvremenu se znatno ugojila što mi je bilo čudno znajući koliko voli da bude mršava. Pre nekoliko meseci je bila kod nutricionistkinje koja joj je dala plan ishrane koji joj je pomogao da uz vežbanje izgubi na težini. Međutim, juče mi je pričala kako ima strašne napade proždrljivosti koji traju danima kada unosi ogromne količine hrane. Posle prežderavanja naravno mrzi sebe a priznala mi je da ponekad čak izaziva povraćanje i uzima laksative. Kaže da je već išla kod psihologa koji joj je rekao da "mora sama da se izbori sa problemom. Ona inače ima specifičnu porodičnu situaciju pošto su joj roditelji razvedeni od njene druge godine, pripala je ocu pošto je majka, kako kaže, nije želela. Otac i tetka joj pružaju svu moguću ljubav i razumevanje ovog sveta, međutim kao da joj to nije dovoljno. Već nekoliko godina ona i majka ne komuniciraju zbog čega je i počela da ide kod psihologa. Razumem je jer imam sličan problem sa prekomernim uzimanjem hrane kao " kompenzacijom za emotivnu prazninu" kako mi to zovemo. Ja lično mislim za sebe da patim od manjka samopouzdanja a viška samokriticizma isto kao i moja drugarica. Moje pitanje je: ima li izlaza iz tog vrzinog kola i kako same da se izborimo sa problemom (koji nije mali) kako je njoj rekao psiholog. Svesne smo da je problem u glavi ali ne znamo odakle da počnemo u njegovim rešavanju.
Unapred zahvalna na odgovoru.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
o problemu koji se zove bulimija nervoza ( bulimia nervosa) možete se upoznati preko kvalitetnih internet stranica ukoliko ukucate ključne reči. Kako mnogi savremeni stručnjaci gledaju na bulimiju kao bolest zavisnosti (slično pušenju, alkoholizmu, narkomaniji)  samoizlečenja su retka bez pomoći stručnjaka koji znaju da se bore sa podmuklim neprijateljem. Dakle, potrebno je potražiti takvog stručnjaka. Dobra vest je da je izlečenje verovatno kada postoji motivacija za lečenjem kao i pomoć stručnjaka a pre svih prijatelja i porodice.
Pozdrav
?
Pitanje #3161515. 6. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
poremećaj ponašanja i adha su dva odvojena poremećaja koja se mogu pojaviti i udruženo, ali o njima možete čitati preko interneta upravo na sajtu stetoskop u odeljku "zdravlje dece"
Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460