Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Psihijatrija, Dečija psihijatrija
Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut.
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.
Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine.
Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.
Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”.
Radno iskustvo
Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba
Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.
Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta
Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1998) Osnovne studije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.
Medicinski fakultet u Nišu
(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.
Članstva
Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”
Član.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Razvijanje samopoštovanja kod dece
Svaki roditelj se nada da njegovo dete razvija pozitivan osećaj samopoštovanja. Kako će deca videti sama sebe, najviše zavisi od roditelja, što je za njih velika odgovornost i najveći izazov.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Kada i zašto potražiti dečjeg psihijatra
Prirodno je da su roditelji zabrinuti za telesno i metalno zdravlje i blagostanje svoje dece. Mnogi rodtelji korektno i fleksibilno sagledavaju svoju deci i mlade kao normalne. Ipak, neki drugi roditelji brinu da li njhova beba, dete ili tinejdžer imaju psihički problem.
Mr sci. med. dr Miodrag Stanković
Svi odgovori doktora (668)
Imam 36 godina, u braku sam 18 godina, imam 4 djece. Muž
Žmirkanje ne mora imati nikakve veze sa "psihičkom traumom". Potrebno je pre konsultacije sa psihijatrom da dete pogleda očni lekar i da savet sa svoje strane. Čak i ukoliko je sve u redu sa očima, smatram da je potrebno porodično savetovanje, pre svega u vezi "mnogo previšeg".
Pozdrav.
Da li je bolest to što ti se sviđaju osobe oba pola? Nije bolest ukoliko ti nemaš ništa protiv toga i prihvataš da je to deo tvoje ličnosti, deo tebe. Ostvarivanje emocionalne veze i bliskosti nije povezana striktnost sa polom nego sa uzajamnim prihvatanjem, a ko sa kim ide u krevet je apsolutno privatna stvar ukoliko je to voljna odluka dve punoletne osobe. Tešku situaciju stvaraju drugi ljudi koji ne prihvataju različitosti, koji su kruti netolerantni i inače nezadovoljni svim i svačim, što ćeš vremenom i sama uvideti, ali neka ti to ne bude prepreka u ostvarivanju emocionalnih veza. Potreba za konsultaciju sa nekim psihologom ili psihijatrom može ostojati ako su misli, vizije o odnosu sa ženama za tebe neprihvatljive, nametnute, mučne ili ti se gade, a ne možeš da ih se oslobodiš i puno vremena tokom dana te muče. Od tvoje procene i sklonosti zavisi da li ćeš slobodnije krenuti u ostvarivanje nekog emocionalnog odnosa ili otići kod psihijatra na razgovor. Ukoliko si u Beogradu, preporučujem dr. Draganu Duišin iz instituta za psihijatriju u Pasterovoj.
Pozdrav.
Da bi dete sarađivalo roditelji moraju da imaj autoritet. Ali, žašto se autoritet u našoj sredini pomeša sa pretnjama (uterivanje straha) i batinama (uterivanje discipline) to je tema za debatu a ima veze više sa pećinskim ljudima nego sa modernom civilizacijom. Autoritete je moguće postići upravo civilizovanim ponašanjem prema detetu (čime se ono uči i takvom ponašanju), a za to je potrebno jasno mu se obratiti (za dete razumljivim jezikom), motivisati ga (reći mu šta može da očekuje kada ispunjava svoje obaveze i nikada unapred ne nagrađivati jer se onda nagrađuje detetova moć manipulacije a ne ono što se od njega očekuje) i sprovesti konsekvence dosledno, uvek i bez odlaganja (ali ne batine, viku i dreku i neodmereno ukidanje privilegija i igračaka). I naravno, potrebno je sprečiti druge članove familije da kvare roditeljski autoritet, a sa druge strane treba učiti od uspešnih i raspitati se kako drugi uspešni roditelji uspevaju da discilinuju svoju decu.
Pozdrav.
Od razgovora sa dečjim psihologom će svakako biti koristi ukoliko odmah budu uključile terapijske intervencije koje bi pomgle detetu da se izbori sa strahom od ptice (ili sada već ptica) a koji se može generalizovati i na druge objekte koji mogu biti povezani sa traumatičnim iskustvom. Sa druge strane treba roditeljima dati jasna upustva kako da postupaju, motivišu, šta da pričaju i kako, a šta je beskorisno i štetno. Za početak možete probati trik iz "malog princa" (sećate se da je pilot crtao ovce tako što je crtao kutije a govorio da je u njima predivna ovca). Intervencija se sastoji u tome da dete nacrta, ili mu vi pomozite da nacrta (kako god ono zna i ume) ono što ga plaši, a onda nacrtajte oko toga (zajedno) kavez (kako će se to zvati to mora ona da Vam kaže ili da joj tačno objasnite šta je kavez i čemu služi) gde će biti zarobljena ta "grozna ptica koja nikada više nikome neće ništa moći da učini". Naravno, postoji još hiljadu varijacija na ovu temu kao i mnoge druge intervencije, ali je potrebno napraviti konsultaciju sa psihologom ili psihijatrom, jer se očigledno radi o fobičnom ponašanju koje može proći i spontano jer su deca kreativna bića pa se sama suočavaju sa svojim strahovima, ali u Vašem slučaju savetujem i malu pomoć.
Pozdrav.
Moj otac ima 80 godina, kada se napije dolazi u sukob sa
Bilo je više ovakvih pitanja na koja sam detaljno odgovorio, pa Vas molim da ih potražite u arhivi. Drugo, radi se o ponašanju koje se ne može okarakterisati nikako kao faza u razvoju, jer ako se ne reaguje, ponašanje se može ukoreniti i postati problem za devojčicu i roditelje jer nije socijalno adaptibilno. Ali, da biste pravilno postupili prilikom odvikavanja potrebno je da se korak po korak dogovarate sa stručnim licem (najbolje dečjim psihijatrom), koje će ukoliko proceni da je potrebno zatražiti i konsultaciju i drugih ili zatražiti dodatne preglede.
Pozdrav.
Izvinjavam se, ali Vaše pitanje je meni nerazumljivo. "koliko ja shvatam ovo je sve u redu, ali problem je sledeći". Kako može istovremeno sve biti u redu i imati problem? Kako može biti sve u redu sa detetovim ponašanjem ako su roditelji "ljuti"? Zatim nejasno je: "prvo je bio zaljubljen u mene, doktoricu, učiteljicu iz vrtića. Pa čovjeka na ulici, druga, tatu. Sve po muškarcima". Kako sve po muškarcima kada vi, učiteljica i doktorica niste muškarci? Šta je uopšte sporno što ima simpatije prema nekome koje on naziva zaljubljenošću. Na tom uzrast deca i pojmovno i ne znaju šta je to zaljubljen a razumevanju ljubavi koji ni mnogi odrasli rečima ne mogu da opišu, da ne govorim. Pojasnite rečenice i napišite šta tačno želite da Vam odgovorim.
Pozdrav.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.