Stetoskop
Stetoskop

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Miodrag Stanković

Mr sci. med. dr Miodrag Stanković

Psihijatrija, Dečija psihijatrija

Mr sci. dr Miodrag Stanković, je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Miodrag Stanković je specijalista dečije i adolescentne psihijatrije i porodični psihoterapeut. 

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu Klinike za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba Kliničkog centra u Nišu. 

Medicinski fakultet je završio u Nišu 1998. godine, a specijalizirao na temu dečije i adolescentne psihijatrije 2006. godine. 

Završio bazičnu edukaciju iz bihejvioralno-kognitivne terapije. Kao edukator pod supervizijom uključen je edukaciju iz sistemske porodične psihoterapije pod okriljem Asocijacije porodičnih terapeuta, a istovremeno je predavač i na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije u okviru Srpske asocijacije bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta u oblasti bihejvioralno-kognitivne terapije dece i adolescenata.

Član je redakcije naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”. 

Radno iskustvo

Klinički centar u Nišu, Klinika za zaštitu mentalnog zdravlja i neuropsihijatrijurazvojnog doba

Radi u Dnevnoj bolnici za decu i omladinu.

Srpska asocijacija bihejvioralnih i kognitivnih terapeuta

Predavač na četvorogodišnjoj edukaciji iz bihejvioralno-kognitivne terapije.

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1998) Osnovne studije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2006) Specijalizacija iz dečije i adolescentne psihijatrije.

Medicinski fakultet u Nišu

(2002) Magistrirao psihijatriju u oblasti adolescentne seksualnosti.

Članstva

Redakcija naučno-popularnog časopisa “Psihologija Danas”

Član.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (668)

?
Pitanje #3933014. 9. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Izgleda da je vaš sin vaspitao vas a ne vi njega. Redosled nagrađivanja i kažnjavanja je vrlo jednostavan. Nagrada se daje nakon obavljene obaveze, po dogovoru (očekivana) ili kao iznenađenje (potkrepljenje radi podsticanja na željeno ponašanje) . Primena izostavljanja nagrade, se primenjuje kada se obaveza ne ispuni kao i kazna (konsekvenca) ukoliko je ponašanje štetno za dete ili porodicu (to može biti uskraćivanje zadovoljstva pa i privremeno (sa merom) oduzimanje stvari i privilegija) ,
Pozdrav
?
Pitanje #3922913. 9. 2009.

Moj sin ima 8 godina, zdravo je dete i zivi u porodici

Moj sin ima 8 godina, zdravo je dete i zivi u porodici u kojoj vladaju harmonicni odnosi. Problem je u tome sto nocu ima strasne more i suprug i ja ne znamo kako da se ponasamo u takvim situacijama jer ne mozemo da ga smirimo to traje po 5 minuta pokusavamo da ga tihim tonom smirimo, ali bezuspesno, onda ga malo prodrmamo da se razbudi ili ga odvedemo u kupatilo da ga umijemo ili ga pronosamo. Na primer pocne da place i uglavnom ne razumno govori, ponekad razumemo kao da se svadja sa drugovima sa kojima se svakodnevno igra, ponekad vice mama, mama ili nekog drugog zove od clanova porodice, osecam da je pun nekog straha i neretko se desava da kada se smiri i razbudi ide u wc da mokri i nikada se ne seca sta je sanjao. To se ponekada svakodnevno desava, a ponekad prodje i nekoliko nedelja da nista ne sanja. Ne znam u cemu je problem u skoli je jako prihvacen, ima jako dobru uciteljicu koja je jako dobar pedagog tako da ne smatram da ima neki problem kad nije pod mojom kontrolom jer sam ja non stop sa njim van skole, tako da bih primetila da ima strah od necega ili nekoga. Dosta je hiperaktivan, i nema nigde mira, moram da dodam i da je jedinac i da je mazen i pazen u porodici. Jedino sto je problem kod njega sto voli dosta da jede ima 43 kg i stalno ga opominjem za slatkise, i odredjujem mu kolicinu hrane. Mozda je glupo sto to pominjem ali zaista ne znam sta bi moglo da bude razlog takvih nocnih mori, jer smatram da ima zdravo detinjstvo. Molim vas pokusajte da mi objasnite u cemu je problem, da li je to cesta pojava kod dece, i kako da reagujemo u takvim situacijama, jer to traje vec duzi period ne znam tacno koliko preko dve godine? Unapred hvala!!!!!
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Ne radi se o noćnim morama (košmarnim snovima) već o noćnom strahu. Da je ovo prvo sećao bi se sna koji ga je uplašio i uopšte drugačije bi se ponašao. Pošto se radi o noćnim strahova, dakle nasumičnoj aktivaciji moždanih centara koji proizvode snažne emocionalne a i motorne reakcije, potrebno je pre bilo kakvog terapijskog delovanja uraditi eeg snimanje u toku budnosg stanja ispavanja. Drugi podatak da dečak ima višak kilograma (niste mi napisali koliko je visok pa ne mogu proceniti koliki je bmi) , kao i da j "hiperaktiva" uz pojačano uzimanje slatkiša ("kalorijske bombe") je svakako veoma bitan i potrebno je takvo ponašanje svakako promeniti i omogućiti dečaku drugačiji izbor hrane. O noćnim strahovima (pavor nocturnus) možete se dodatno informisati putem interneta

Pozdrav
?
Pitanje #3897110. 9. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Kao prvo predlažem da se obratite dečjem psihijatru koji će sagledati o kakvom se tiku radi (verovatno kombinovanom motornom i vokalnom) što zahteva stručno praćenje i pomoć i davanje saveta kojim vežbama to prevazići. Takva deca su voma emocionalno osetljiva, ali i najčešće senzorno nadražljiva (reaguju na mnoštvo spoljašnjih draži) pa su im potrebne umirujuće a ne uzbudljive aktivnosti i sportovi. Kao drugo, veoma su muzikalni (to treba proveriti u slučaju vašeg sina) i možda mu omogućiti da na taj način kanališe napetost.
Pozdrav
?
Pitanje #388949. 9. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Neposlušnost, rotivljenje i prkos nisu isto što i kiperaktivnost. Od dvogodišnjeg deteta može se očekivati ponašanje koje nije otvoren negativizam već istraživanje šta je dozvoljenoa šta ne, i šta se nagrađuje a šta ne. Ovo prvo retko kada može da se nauči isključivo pričanjem detetu, već deca na tom uzrastu mnogo lakše i brže usvajaju drugi put učenja, odnosno kakve konsekvence njihovo ponašanje proizvodi u okolini. Ako je histerisanje prouzrokovalo češće po dete pozitivne konsekvence ono će takvo ponašanje sve češće i ponavljati. Samo je potrebno sagledati šta prethodi takvom ponašanju, šta čini dete, šta čine roditelji i ko je "pobedio". Ako se žele promene u ponašanju deteta moraju se promeniti i elementi jednačine, odnosno ponašanje pre svega okoline i konsekvence. Pročitatjte tekstove u meniju zdravlje dece koji se tiču vaspitanbja deteta.
Pozdrav
?
Pitanje #387357. 9. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Spavanje je biološki regulisana pojava, tako da i kada se ne shvati ozbiljno ona se događa. Po pitanju noćnog mokrenja, u njenom uzrastu bi svakako prvo trebalo povesti računa o koliini vode koja se pije u toku večernjih sati i pražnjenju bešike pre spavanja. Trening mokraćne bešike je moguć ali pre toga probajte prvo sa smanjenjem (nikako ukidanjem) uzimanja većih količina tečnosti pre spavanja i ranijim pranjem zuba (deca obično posle toga piju dosta vode- javite se ukoliko u toku sledećih dana ne bude bitnijih promena
Pozdrav
?
Pitanje #386186. 9. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovani,
Baravno da mogu. Panični napadi ometaju funkcionalnost u kratkom vremenskom periodu a uz par trikova se mogu u potpunosti dovesti pod kontrolu i bez lekova. Ukoliko se paničnim napadima pridružuje i strah od napuštanja sigurnih mesta i sigurnih ljudi onda je potrebna pomoć u kraćem vremenskom periodu.
Pozdrav
?
Pitanje #385635. 9. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Ukoliko dete nema problema u razvoju (zaostajanje, disharmoničnost) , ono u najvećem broju slučajeva do četvrte ovlada kontrolom pražnjnja i stvori osnovne navike o higijeni. U vašem sluaju mislim da upravo vaš strah pomažete da se navike ne steknu odnosno da se održavaju. Kao prvo, nemate jasnu strategiju kako da obučite dete (to pokazuje nedoslednost u pristupu) . Raspitajte se kako su drugi roditelji rešili probleme sa svojom decom. Zatim, ukoliko stavljate dete na nošu i ono na to pristaje, trebate znati da je najbolje vreme za to dvadesetak minuta nakon obroka jer se tada javlja refleks pražnjenja. Ako već čitate pričice, pročitajte joj pričicu "miško ukakanko", koja ima edukativni smisao (kreativni centar) . Na kraju, odlučite se dokle vaše dete treba da nosi pampersice koje asociraju na značajno mlađi uzrast. Kada ih u kući više ne bude, onda ih više nećete ni stavljati niti će ona računati na njih.

Pozdrav
?
Pitanje #385335. 9. 2009.
Miodrag Stanković
Miodrag StankovićSpecijalista dečije i adolescentske psihijatrije
Zakažite
Poštovana,
Nije svaka neuobičajenost u ponašanju odmah znak i nenormalnosti, kao što nije ni svaka neupodljivost siguran znak normalnosti. Danas adolescenti komuniciraju sa svojim vršnjacima koristeči pretežno kompjuter kao glavnog posrednika. To im umnogome olakšava stvari jer u isto vreme mogu biti u kontaktu sa mnogo osoba itd. Zabrinjavajuće može biti ako je povlačenje praćeno i drugim promenama u ponašanju, ali i razvijanje nekog oblika zavisnosti nije zanemarljivo (mislim na video igrice i sl.)
Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460