Stetoskop
Stetoskop

Prof. mr Milorad Jerkan

Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan

Fizikalna medicina

Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

Radno iskustvo

Dispanzer medicine sporta, Niš

Načelnik.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu

Osnovne studije.

Članstva

Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije

Predsednik.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (960)

?
Pitanje #118841. 10. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Ne želim da se izjašnjavam o komercijalnim aparatima, koji nisu uvedeni u zvanične medicinske procese lečenja. Na Vama je da odlučite.
?
Pitanje #1180730. 9. 2008.

Poštovani doktore, Devojčica je na rođenju imala Torticolis l. dex i Pes

Poštovani doktore,
Devojčica je na rođenju imala Torticolis l. dex i Pes talavalgus l. dex. Suprug i ja smo početkom 2007. godine primetili pad leve lopatice, malo kraće levo rame i nepravilan trougao sa leve strane, kao i NIŽE LEVO koleno kod naše devojčice koja je rođena jula 2000. godine. Odveli smo je kod lekara i ovo su podaci od 21.5.2007.: Lorenz trougao: levo 0.5 cm, desno 1 cm translacija u cm: 1.5 cm lat.dex dužina nogu: leva 67.5 cm, desna 68 cm pectus escavatus: blaži asimetrija toraksa (prednja strana): da pedes plani: da inspirijum 64 ekspirijum 59 } 5cm PAD KARLICE 10stepeni lat sin Na RTG se vidi kombinovana skolioza kao slovo \'\'S\'\' (samo ne znam šta je leva, a šta desna strana snimka), i krivine su po 9 stepeni. Dijagnoza doktora od 9.6.2007. glasi: Denivelacija lopatice i ramena desno, dezaksacija, asimetrija trouglova stasa. Početni pectus carinatum levo. Na Banjici je pregled trajao 45 sekundi - DISFUNCTIO POSTURALIS i potvrđena LUMBALNA skolioza od 9 stepeni i vežbe kao terapija, a ovde (KG) u aprilu ove godine nije rađeno novo merenje iako je devojčica porasla 10 cm. Kada radimo test pretklona do kraja kičma je prava, a prilikom savijanja primećujem da su leđa sa jedne strane izbačena. Takođe kada je gledam odozgo čini mi se da joj je U ISTO VREME izbačen BLAGO grudni koš i lopatica sa leve strane. Po ovome što sam pronašla na vašem sajtu, čini mi se da je u pitanju prava skolioza.
Nas interesuje KOJA JE DIJAGNOZA TAČNA, DA LI JE ZAISTA SKOLIOZA NEPREDVIDIVA i: 1. da li je tačno da krivine NE mogu da se isprave, odnosno da je najvažnije zaustaviti dalji deformisanje kičmenog stuba? 2. da li karlica može da se podigne vežbanjem leve -kraće noge? 2A. da li da joj podignemo uložak (IOK- Footpoint Centar) na 1.5 cm (sada nosi mislim 0.5cm)? 3. da li sme ili ne sme da se isteže na vratilu koje imamo na vratima? 4. dete jedino prihvata plivanje zimi ima 4 časa plivanja, a leti svakoga dana, ali ovde ne postoji korektivno plivanje. Da li je to dovoljno? 5. da li sme da pliva prsno i leptir stil? 6. da li sme da radi \'\'most\'\' na fizičkom i uopšte da se izvija unapred? 7. visoka je 139cm, teška oko 31 kg, 8 godina: koliko težak ranac sme da nosi? 8. rečeno nam je da ne sme da podiže teške stvari - šta je \'\'teško\'\' za njenu konstituciju? Imate li još neki savet, TAČAN NAZIV LITERATURE SA VEŽBAMA ISTEZANJA?
Beskrajno HVALA!!!!
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Skolioza je krivina kičmenog stuba koja nastaje u frontalnoj ravni.1) funkcionalne skolioze su reduktabilne, jer nema promene na kičmenom stubu. Strukturalne skoliose su ireverzibilnog (trajnog) karaktera, zbog postojanja promena na koštanim delovima. Po ovome što ste u pitanju opisali, nažalost, radi se o jednoj vrsti strukturalne scoliose i samo upornim vežbanjem se može sprečiti dalje pogoršanje.U praksi smo imali slučajeve da velika upornost i rad donose dobre rezultate. 2) Opterećenje koje se vrši na lumbalni deo kičme (kao što je kod Vašeg deteta) izaziva skraćenje mišića i ligamenata lumbosacralnog dela tela. Važno je pokušti da se kroz korektivne vežbe ove promene vrate u prvobitni položaj (ojačati intravertebralne i paravertebralne mišiće). Uložak koji sada nosi apsolutno je dobar, savetujem Vam da za različitu obuću (cipela, patika) uložak bude poseban. Iskustva su pokazala veoma dobre rezultate. 3) Poželjno je koristiti ribstol (vratilo). Ima nekoliko vežbi koje su korisne za jačanje lumbalnih, karličnih i butnih mišića. 4 i 5) Korektivno plivanje je veoma važno u jednoj od faza lečenja. Bitno je da dete pliva u cilju ispravljanja deformiteta (leptir stil i prsni stil su apsolutno odgovarajući). 6) Dozirano i obazrivo treba raditi na času fizičkog vaspitanja, a vežbe koje ste pomenuli nisu kontraidikovane, ali je obavezno prisustvo stručnog lica (provesora fizičkog). 7) Savetujem Vam da ranac ne nosi na leđa. Težina ranca ne sme da bude veća od 10-15% telesne mase deteta. 8) U ovoj fazi rasta i sa ovom dijagnozom na osnovu iskustva teret ne sme biti veći od 10 do 15% telesne mase deteta. Savetujem Vam uporan rad pod stručnim nadzorom, koji ponekad traje i više godina, ali daje i pozitivne rezultate. Od literature preporučujem vam knigu «Korektivna gimnastika» od Dr. Ljubiše Kooturović i Desanke Jeričević.
Nadam se da sam Vam makar malo pojasnio problematiku, a Vašem detetu želim uspešan dalji razvoj.
?
Pitanje #1167828. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Osnovno je da Vam odrede maksimalni puls. Formula za izračunavanje maksimalne frekvencije srca je:a) 220-godine starosti, b): 215-godine starosti, c) prema Bruceu: maksimalna frekvencija pulsa 210-0,662 x godine starosti. Na osnovu maksimalnog pulsa izračunavamo submaksimalni puls. Kod osoba koje se rekreativno bave sportom Svetska zdravstvena organizacija preporučuje submaksimalne vrednosti pulsa u trenažnom procesu.(80% od maksimalne vrednosti pulsa) za godine starosti: 20god.-29god.=170 otkucaja u minutu, 30god-39god=160 otkucaja u minutu, 40god-49god.=150 otkucaja u minutu, 50god-59god=140 otkucaja u minutu, od 60 godina na dalje 130 otkucaja u minutu. Savetujem Vam, ako je lekar konstatovao dobro zdravstveno stanje, da od gore navedenih vrednosti submaksimalnog pulsa koristite u prvoj fazi treninga do 60%, a sa kontinuitetom treninga podignete puls u jednom delu treninga između 70-80%.
?
Pitanje #1166428. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Najverovatnije se radi ili o rupturi (potpunom) naprsnuću mišića muskulusa tricepsa sure, ili parcijalnoj rupturi (delimičnom) naprsnuću troglavog mišića, koga čine m.gastrocnemius, m.plantari i m.soleus. Ako nema izraženog hematoma (uradite obavezno ehosonografski pregled) i velikog otoka i ako ste od samog povređivanja pravilno preduzeli mere lečenja (krioterapija-hlađenje, uzimanje lekova za resorpciju otoka, kao i adekvatne antireumatske masti),treba uključiti fizikalni tretman sa laserom, magnetnim impulsnim poljem i vaccusom, a kasnije i ultrazvuk. Oporavak je individualna stvar (nekad traje tri nedelje,a nekad duže, pravila apsolutno nema). Želim Vam brz oporavak.
?
Pitanje #1165428. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Vaterpolo i trčanje u istom danu se ne preporučuje sportistima. Voda relaksantno deluje na muskulaturu i intenzivno trčanje posle vaterpolo treninga može da izazove neku neželjenu povredu. Savetujem Vam da uvek prvo trčite, a kasnije, ako se dobro fizički osećate, idete na vaterpolo. Mišljenja sam da kada imate vaterpolo trening (treninzi su veoma naporni) ne trčite, kada nemate vaterpolo trening onda možete da trčite. Jer, u istom danu raditi jedno i drugo više je štetno nego korisno.
?
Pitanje #1165328. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Hondromalacija je bazalna degeneracija hrskavice. Postoje četri stadijuma patoanatomskih promena artikularne hrskavice. Četvrti stepen koji Vi imate predstavlja stadijum koji se često naziva artrozom i karakteriše se erozivnim promenama, kao i promenama na subhondralnoj kosti. Savetujem Vam operativni zahvat gde će se odstraniti patološka promena zglobne hrskavice, a cilj je stimulacija i regeneracija postojećih slobodnih tela u zglobu. Ujedno će se smanjiti i kompresija u patelofemoralnom zglobu.
?
Pitanje #1157826. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Sacroccocigealna kost (trtična kost) je zakržljala kost koja se anatomski nalazi na završetku kičmenog stuba, tako da je sedenje jako otežano i bolno. Fizikalni tretman treba da nastavite, ali bih predložio da se laser radi 20-30min skenirajuće u impulsnom režimu, a da frekvenca bude analgetička od 10-60 Hz.Pored toga, uključiti i ultrazvuk koji baš kod ovakvih povreda i vremena koje je prošlo od povređivanja ima apsolutnu indikaciju. Nastaviti sa magnetnim impulsnim poljem, kao i interferentnim strujama. Ja se lično ne slažem sa blokadama, jer u praksi one se nisu pokazale kao delotvorne na ovom delu tela. Savetujem Vam da pored mog predloga o terapiji konsultujete i ortopeda oko operativnog zahvata.
?
Pitanje #1155526. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Najverovatnije da je došlo i do oštećenja dela plexusa brachialisa (polazi iz vratnog predela) koji se spušta preko ramena, lakta, sve do prstiju, a često se manifestuje i refleksnim bolom ispod leve sise, pa često pacijent to povezuje sa srčanim tegobama. Savetujem Vam da u terapiju uključite laser, magnetno impulsno polje, ultrazvuk i eventualno, ako se bol širi duž ruke i interferentne struje. Obavezno radite vežbe za vratni predeo i idite na plivanje . Rezultat će biti sigurno dobar.
?
Pitanje #1155026. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Najverovatnije ste oštetili mišićna vlakna (miofibrile) leđnih mišića (musculus dorssalis) i zbog toga imate bol koji je prisutan. Do povrede je došlo usled predoziranosti vežbi koje Vaši leđni mišići nisu mogli da izdže. Savetujem Vam fizikalni tretman (laser, magnetno impulsno polje u prvih pet dana, a kasnije uključiti i ultrazvuk i eventualno vaccus terapiju). Posle dve nedelje fizikalnog tretmana pokušajte da relaksacionim vežbama za gornje ekstremitete, kao i plivanjem (ne jakog intenziteta) dođete u stanje saniranosti povrede. Kada se to desi, potražite savet od specijaliste sportske medicine i profesora fizičke kulture kako i koliko trebate da vežbate u teretani (vreme trajanja, minimalne i maksimalne težine sa kojima ćete raditi u teretani, a koje se određuju prema Vašoj konstituciji). Savetujem Vam da za početak radite vežbe definicije koje su najprikladnije za početnike.
?
Pitanje #1145024. 9. 2008.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Rana prevencija u toku rasta može imati pun efekat. Osnovni cilj je da se spreči progresij, ili pak spreči dalja evolucija scolioze i da se uradi maksimalna korekcija. Scoliozu treba pratiti individualno i u zavisnosti od evolucije i progresije tretirati kombinovano: korektivnim vežbama, plivanjem, fizikalnom terapijom, korektivnim gipsevima, miderima i u najtežim slučajevima operativnim zahvatom. Savetujem Vam da dete vežba pod stručnim nadzorom u zdravstvenoj ustanovi koja je za to specijalizovana. Vežbe nekad traju i više godina, a svakih šest meseci (nekada i ranije) proveravati skoliotičnu krivinu, na osnovu čega može da se konstatuje napredovanje u lečenju ili pogoršanje (indikacija za operaciju).

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460