Stetoskop
Stetoskop

Prof. mr Milorad Jerkan

Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan

Fizikalna medicina

Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

NišJezici: Srpski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.

Radno iskustvo

Dispanzer medicine sporta, Niš

Načelnik.

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.

Obrazovanje

Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu

Osnovne studije.

Članstva

Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije

Predsednik.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (960)

?
Pitanje #209923. 2. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Sport koji trenirate(vežbe u vodi) indiretno Vam pomaže da uz jačanje mišića butine i lista izbegnete teže povređivanje. Dozirajte trening prema Vašim mogućnostima, a ne prema trenažnom procesu tima. Postoji mogućnost da je zbog preopterećenosti došlo do bolova u kolenu.
?
Pitanje #208351. 2. 2009.

Poštovani, imam 30 godina, ranije sam se bavio sportom, trčanje, dizanje tegova,

Poštovani,
imam 30 godina, ranije sam se bavio sportom, trčanje, dizanje tegova, džudo. U poslednjih 6-7 meseci, imam poteškoća sa srcem (bar ja mislim da je ono razlog, nadam se da grešim). Misleći da je problem pretreniranost, vežbanje sam polako smanjivao (sada trčim 1-2 puta nedeljno i jako retko radim malo sklekova). Nikada ranije nisam imao problema sa venama u teretani, pre nekih 8-9 meseci, počele su u toku treninga da mi se pojavljuju vene po rukama i da osećam da su jako zategnute, toliko da više ne mogu da vežbam, takodje srce počne jako brzo da udara/počnem da osećam slabost/vrtoglavicu/pritisak u glavi. Nakon vežbanja mi je srce jako dugo udaralo jako brzo, tek posle 2-3 sata sam uspevao da se smirim. (kada je sve ovo počelo bio sam prilicno utreniran, i počeo sam da obaram ritam treninga dok nisam potpuno stao sa tegovima pre 2-3meseca). Kako je vreme prolazilo, preko dana sam jako često osećao i još uvek osećam nelagodnost u grudima, čak se desi da osetim, nešto kao udarac manji u predelu srca. Takodje, jako često uveče/pre spavanja osetim dosta jako lupanje srca, takodje nerevnomerni rad, recimo primetim da je srce krenulo da udara dosta jače nego normalno, kuca tako nekih 30-40sekundi, nakon toga zastane na sekundu, pa udari jače, i tako u krug (najčešće se smirim tada, zaspim i izjutra je sve u redu). Kada trčim, desi se jako često da osetim malaksalost, takodje jako često se desi da vene ponovo iskoče i da moram da prestanem sa trčanjem (čudno je to da izjutra kada trčim nemam problema, ali uveče recimo posle 19-20h ovo se dešava, inače i u teretanu sam ranije išao uvek posle 18h). Što se tiče lekara, radio sam EKG i kažu da je u redu (pre mesec dana).
Hvala puno unapred
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Konsultujte kardiologa - uradite stres-ergo test i eho srca. Ako on konstatuje da je kardiovaskularni sistem u redu, javite se specijalisti sportske medicine da Vam na osnovu testova odredi funkcionalno aerobno-anaerobni status. Odnosno, da vam dozira fizičke aktivnosti, jer postoji mogućnost da je kod Vas prisutan sindrom pretreniranosti, nastao usled preforsiranosti treninga za Vaše funkcionalne sposobnosti.
?
Pitanje #208311. 2. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Obavezno jačajte aktivne stabilizatore kolena (butne mišiće). Od vežbi vam predlažem: 1.Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena). Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg. 2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica), dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg. 3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu. 4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg. 5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. 6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija. 7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
?
Pitanje #2062430. 1. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Prema istraživanjima koja su rađena kod nas i u svetu visina sistolnog pritiska kod sportista pri trenažnom procesu od 80% od maksimalnog HR kreće se između 150 i 180 (imamo slučajeve da se vrednosti kreću i do 200, a reakcija kardiovaskularnog sistema nije ugrožena), a dijastolni pritisak ostaje isti ili pada za 5 do 10%. (nekad i još niže). Tolerantni pritisak je 180/60-70 pri naporu. Za procenu, najvažnije je za koje se vreme taj pritisak vraća na normalne vrednosti. Ako se krvni pritisak u periodu od 5 do 10 minuta po završetka treninga vraća na vrednosti pre treninga, ukazuje na normalnu reakciju kardiovaskularnog sistema.
?
Pitanje #2039627. 1. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Prekinite za početak sa uzimanjem whey proteina i kreatina. Uradite kompletne biohemijske analize krvi. Ako imate mogućnost javite se specijalisti sportske medicine da Vam uradi test opterećenja (ergo-test) i da odredi vaše aerobno-anaerobne sposobnosti. Za vreme testiranja pratiće rad srca i krvni pristisak i proceniti da li je potrebna neka dopunska dijagnostika (ehosonografski pregled srca), ili lekovi koji će regulisati krvni pritisak, ili su vam lekovi nepotrebni. Postoji mogućnost da ste u teretanu ušli umorni i da je posle zagrevanja došlo do pada koncetracije šećera u krvi, pa tegobe koje ste imali mogu da budu i jedan od razloga Vašeg stanja. Ipak uradite sve što sam predložio. Nakon toga, lekar koji Vas je pregledao daće mišljenje o Vašim budućim sportskim aktivnostima. Mogu samo da Vam kažem da sam u svojoj praksi imao preko petsto ovakvih anamneza (simptome koje opisujete) i praksa je pokazala da su se skoro svi vratili sportskim aktivnostima.
?
Pitanje #2027526. 1. 2009.
Milorad Jerkan
Milorad JerkanSpecijalista sportske medicine
Zakažite
Oba oboljenja su kontraindikovana za povećane fizičke aktivnosti. Umerene šetnje i konsultacija reumatologa i specijaliste sportske medicine može Vam pomoći da objektivno dozirate fizičke aktivnosti koje će delovati opuštajuće na Vašu muskulaturu. Fizičke aktivnosti koje ste do sada imali prekinite jer mogu da Vam pogoršaju postojeća oboljenja.

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460