
Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Mislim da sam Vas danas (31.07.2009. god) pregledao. Ako kojim slučajem niste to vi bili dođite 01.09.2009. god popodne u dispanzer za sportsku medicinu. Rado ću pokušati da Vam pomognem.
Pozdrav
Aplikovanje injekcije direktno u zglob lakta neće Vam sigurno pomoći. Lečenje epicondilitisa lateralisa (“teniski lakat”) je povreda koja se dugo leči. Nastavite sa istom fizikalnom terapijom još najmanje dve nedelje. Pored toga, koristite masti koje u svom sastavu kao dominantnu komponetu imaju kamfor, a od lekova nesteroidne antireumatike. Mirujte, štedite lakat koji Vas boli u svojoj praksi susretao sam se često sa povredom koju vi imate i oporavak (izlečenje) traje dva do tri meseca. Možete da uradite magnetnu rezonancu kao potvrdu dijagnoze koju ste opisali.
Pozdrav
Prekinite izvesno vreme rad u teretani. Uključite fizikalnu terapiju. Kada rameni zglob bude izlečen dozirajte opterećenje kako Vam se povreda ne bi ponovo vratila. Ona je nastala usled predoziranosti u trenažnom procesu u teretani.
Pozdrav
Kolena najbolje možete da zaštitite ako ojačate aktivne stavilizatore, a to su mišići butine. Pasivne stabilizatore čine ligamenti koji se nalaze u samom kolenu. Vežbe za jačanje butnih mišića su: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena). Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
Pozdrav
Najverovatnije je došlo do predoziranosti u trenažnom procesu. Da bi se ojačali mišići (muskulus iliopsoas “držač prepona”) neophodno je jačati abdominalne mišiće, pa Vam predlažem sledeće vežbe: a) “most”: lezite na leđa skupljenih kolena i spojenih stopala. Poatavite peškir uvijen u rolnu (ili manji jastuk) između kolena. Podignite lopatice od poda i zadržite položaj tokom pet sekundi. Podignite ruke i zabacite ih iznad glave. Zadržite taj položaj pet sekundi. Varijacija vežbi: ovim vežbama možete jačati trbušne i nožne mišiće dizanjem jedne noge sa ispruženim kolenom zadržati pet sekundi, a zatim ponovo drugom nogom ponoviti deset puta. B) “mačka” početni položaj - kleknite u položaj na “sve četri noge”. Polako udahnite vazduh i istegnite leđa naviše, a glavu držite povijenu prema dole. Položaj zadržite pet sekundi. Izdahnite vazduh i savijte leđa na dole uz maksimalno izbacivanje stomaka, a glavu podignite naviše. Osetite istezanje stomaka i grudi. Vratite se u početni položaj i iz njega pokušajte da lagano sednete na svoje potkolenice, ruke držite ispružene u laktovima i pripijene za podlogu, glava je čelom naslonjena na pod. Osetićete istezanje u leđima. C) “istezanje stomaka”: lezite na stomak licem ka podu. Ruke su priljubljene uz telo, dlanovi su na podlozi. Oslanjajući se na dlanove ispružite ruke u laktovima, gurajući trup prema nazad i naviše. Tokom vežbe karlica ostaje čvrsto pripijena uz podlogu. Vežbu izvedite deset puta, svako ponavljanje traje pet sekundi. Vežbu možete raditi više puta dnevno. D) stanite opušteno stavite dlanove na bokove, dok laktove iza leđa probajte da što više približite jedan drugom. Napravite iskorak jednom nogom, glavu zabacite prema nazad, ramena savite unazad, a dlanovima gurajte krsta prema napred dok ne osetite zatezanje prednjeg trbušnog zida i grudi.
Ove vežbe početi sa radom kada prestanu simptomi koji ste naveli. Od lekova može se dati antireumatik, ili neki miorelaksant. Koristite bazen - opušta mišićnu muskulaturu. Relaksirana muskulatura stomaka omogućiće da počnete sa vežbama. Puno pozdrava i hvala na poverenju.
Pozdrav
Uradite magnetnu rezonancu kako bi se postavila dijagnoza. Nakon toga, početi sa fizikalnim tretmanom i kineziterapijom za jačanje aktivnih stabilizatora kolena - mišići butine. Ako magnetnom rezonancom nije utvrđena teža povreda kolena početi sa vežbama. Vežbe su: 1. Lezite na ravnu i čvrstu podlogu, ispod kolena postavite nekoliko manjih, čvrstih jastučića. Podižite potkolenicu, sa stopalom savijenim prema sebi. Zadržite taj položaj 6 sekundi, uz maksimalno stegnute mišiće natkolenice (butine-aktivne stabilizatore kolena). Koleno treba da je neprestano u kontaktu sa čvrstim jastučićima ispod. Kod opterećenja može se dodati kesa peska presavijena poput bisaga i prebačena preko gornjeg dela skočnog zgloba. Vežbu ponoviti 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a eventualno dodatno opterećenje na nogu je do 2kg.
2. Ista vežba može da se uradi i na stolici. Sedite na čvrstu podlogu (sto ili visoka stolica) , dok vam potkolenice opušteno vise preko ivice stolice. Zatim ispravite koleno i zadržite krajni položaj 6 sekundi. Možete koristiti opterećenje do 3kg.
3. Sa stegnutim mišićima natkolenice, nogu ispravljenu u kolenu podignite prema gore i zadržite tako 6 sekundi. Potrebno je uraditi tri serije, po 10 ponavljanja, sa pauzom od jednog minuta između serija. Ukoliko imate tegobe u vidu bolova u krstima, nemojte podizati nogu više od 30- 40 cm, a drugu nogu držite savijenu u kolenu.
4. Dok ležite na boku, podižete sa strane nogu ispruženu u kolenu, do visine od 30-40 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija, a dodatno opterećenje na nogu iznosi do 1kg.
5. Pri ležanju na stomak, podignite nogu ispruženu u kolenu, do visine od 10-15 cm. Vežbe ponovite 10 puta u jednoj seriji.
6. Izvedite “polučučanj” u slobodnom prostoru, ili uz pridržavanje za okolne čvrste predmete, ukoliko su vam kolena nestabilna. Pravite spore pokrete, malim amplitudama, da ne izazovete bol. Koleno je savijeno pod uglom od 15stepeni, maksimalno do 30 stepeni. Vežbu ponovite 10 puta u jednoj seriji. Potrebno je uraditi tri serije, sa pauzom od jednog minuta između serija.
7. Držite se, ili naslonite, na neki čvrsti predmet ispred vas i savijajte od nazad nogu u kolenu.
Pozdrav
Najčešće povrede ramena na osnovu opisa koji ste dali mogu biti:
Akutne povrede mišića ramena – ovo su muskulotendinozne povrede ramena sportista i tu spadaju prvenstveno povrede m. Deltoideusa, m. Trapezius-a tetive, m. Tricepsa i m. Pecctoralisa majora. Etiologija povreda je najčešće od direktnog udarca, ili od ekscesivnog pokreta pri mehanizmu bacanja. Ove povrede su češće kod sportista sa posturalnim deformitetom. Statički položaj tela izaziva veliko trošenje mišića i ligamenata i tako vremenom nastaju povrede.
Akutne povrede deltoidnog mišića – spoljašnji mišić ramena svojim mišićima ublažava koštani reljef i daje mu oblinu. Sastoji se od tri snopa: prednjeg, srednjeg i zadnjeg koji se međusobno razlikuju po pripoju, pravcu prostiranja vlakana i po svom dejstvu. Široko ga okružuje acromion, korakoid i velika kvrga humerusa, pa se tu dešava veliki broj povreda, posebno kod sportista na šuterskim treninzima. Lokalizaciju povreda lezije možemo podeliti na tri grupe:
- povrede prednjih snopova m. Deltoideusa – karakteristične su za kraj retropulzije inicijalne faze ubrzanja. Rezultat je suprostavljanju protivničkog igrača snažnoj antepulziji i abdukciji ruke koja baca loptu. Radi se direktno o hvatanju za ruku šutera, dok se lakat još uvek nalazi iza ramena. Simptomi se odmah javljaju; bolovi se pojačavaju, a pun intenzitet postižu 10 sati posle povrede. Kliničkom slikom dominira otok u prednjoj trećini deltoidnog mišića koji je vidljiv, nemoć, abdukcija u prednjoj ravni i jasno ograničena osetljivost njegove prednje trećine. Lečenje se bazira na klasičnim metodama sportske traumatologije.
- povrede srednjih snopova m. Deltoideusa – retko se dešava, a suština povrede je abdukcija ramena protiv otpora u lateralnom planu. Početak je lagan, a klinički se manifestuje osetljivošću u srednjoj trećini deltoidnog mišića, pojavom bola i slabom abdukcijom u lateralnom planu. Lečenje je identično povredama prednjeg snopa.
- povrede zadnjih snopova deltoideusa – dešava se pri krajnjoj antepulziji ruke. Mišić je potpuno rastegnut vulnerabilan. Ova povreda se javlja kod sportista koji nisu izvršili pravilnu pripremu za pucački trening tkz. „pucačka ruka“. Lečenje je identično prethodnim, sa dodatkom laseroterapije, impulsnog magnetnog polja i kombinacijom raznih struja, a posle tri do pet dana uključivanjem ultrazvuka.
akutni “grč” u ramenu javlja se kod bacača, a suštinski se radi muskulotendinoznoj povredi m. Trapeziusa usled naglog istezanja aktivno zgrčenog mišića sa rascepom manjeg broja vlakana ovog mišića na uglu vrata.
Akutna povreda m. Tricepsa – najčešća povreda tetive duge glave ovog mišića, gde dolazi do nagle deceleracije ruke na kraja bacanja. Kod naglog pokreta dolazi do avulzije njegovog scapularnog pripoja. Bol se prostire u posteriornom pazušnom naboru. Pri svakom bacanju bol se povećava. Princip lečenja bazična terapija. Nadam se da će te moći sebe da nađete u odgovoru koji sam Vam dao.
Pozdrav
Nema potrebe, otok kod povrede skočnog zgloba nekad je prisutan i dva do tri meseca. Bitno je da pokretnost zgloba zadovoljava potrebe pri trenažnom procesu i utakmicama.
Pozdrav.
Ne bih savetovao da vežbate na ovoj spravi. Karakteristika ovakvog načina vežbanja je zatezanje postojeće mišićne muskulature. Kako kod Vas muskulatura nije na onom nivou koji bi sprava koju pominjete dala konkretne rezultate predlažem Vam: “ fitnes” (konsultujte stručno lice za program “fitnesa” uz obavezno odobrenje neurologa), vežbe sa postepenim povećanjem ponavljanja, intenziteta i dužine trajanja vežbanja kako bi se vremenom formirali mišići na ekstremitetima, a samim tim i fizičke aktivnosti će biti veoma lako izvodljive.
Pozdrav.
Rad u teretani neće uticati na Vaš rast. Intenzivan rast kod muškaraca se završava oko 16-te godine. Eventualno, do 20-te godine povećanje rasta se kreće po 1cm godišnje, ali pravila ne postoje.
Pozdrav.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.