Prof. mr Milorad Jerkan

Prof. mr Milorad Jerkan
Fizikalna medicina
Prof. mr Milorad Jerkan je specijalista sportske medicine. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Prof. dr Milorad Jerkan rođen je 09.08.1955. godine u Nišu. Specijalizaciju iz sportske medicine završio je 1989. godine. u Nišu. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Načelnik je Dispanzera za medicinu sporta u Nišu i stručni saradnik Medicinskog fakulteta. Koordinator je praktične nastave specijalizacije sportske medicine, kao i član Komisije za ispitivanje specijalističkog ispita na Medicinskom fakultetu u Nišu. Trenutno je predsednik Srpskog lekarskog društva specijalista sportske medicine Srbije.
Radno iskustvo
Dispanzer medicine sporta, Niš
Načelnik.
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
Stručni saradnik i koordinator praktične nastave specijalizacije sportske medicine.
Obrazovanje
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu
Osnovne studije.
Članstva
Srpsko lekarsko društvo specijalista sportske medicine Srbije
Predsednik.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Povrede vrata
Povrede vrata najčešće srećemo u sledećim sportovima: boksu, karateu, rvanju, džudou, veslanju, dizanju tegova. Povrede nastaju usled direknih udaraca i javljaju se kontuzione povrede, jaka kontrakcija mišića vrata protiv otpora izaziva distenzione povrede, snažno dejstvo mišićne kontrakcije izaziva rascep mišića ili potpuni prekid (rupturu) i to u delu pripoja ili polazišta.
Prof. mr Milorad Jerkan

Specifične povrede sportista
Niske i visoke temperature direktno učestvuju u povređivanju sportista. Razređeni vazduh na visinama, ili povišeni pritisak u podvodnim dubinama, ako nisu adekvatno dozirani, mogu da izazovu traume i odvajanje od sportskih takmičenja. Trovanje hranom, ujedi insekata i zmija, takođe mogu sportistu da odvoje od sportskih aktivnosti. Indikovana terapija je apsolutno poštovanje saveta lekara, kao i uzimanje propisane terapije.
Prof. mr Milorad Jerkan
Svi odgovori doktora (960)
Uradite mri (magnetnu rezonancu) kolena. Sa nalazima se javite specijalisti sportske medicine i specijalisti ortopedije na pregled. .
Pozdrav
Koliko unosite ugljene hidrate količinski? Da li srazmerno unosite i belančevine i masti? Odnos ugljenih hidrata, masti i belančevina kod sportista je 6: 1: 1, a kod rekreativaca 4: 1: 1. Postoji mogućnost da ugljeni hidrati “sagore”, a da ne proizvedu energiju ako nema belančevina u odnosu koji sam naveo. Zbog toga se javljaju simptomi koje ste naveli. Takođe, disbalans između natrijuma i kalijuma (poremećen elektrolitni status) i nedovoljne koncentracije kalcijuma i magnezijuma u organizmu (odnos kalcijum magnezijum je 2: 1 konkretno kod vas 600mg kalcijuma i 300mg magnezijuma) mogu biti uzrok navedenih simptoma. Ako na rekreaciju odlazite umorni (posle napornih dnevnih obaveza) česte su gore navedene manifestacije.
Pozdrav
Osnovno je da se javite specijalisti sportske medicine koji će vas pregledati (test opterećenja kojim će odrediti vaše aerobne sposobnosti i ujedno konstatovati stanje kardiovaskularnog sistema) i ako na osnovu pregleda smatra da možete da nastavite sa fizičkim aktivnostima daće preporuke. Ukoliko na osnovu pregleda konstatuje neke promene uputiće vas kod kardiologa na pregled.
Pozdrav
ponovite pregled kod doktora. Na osnovu dijagnoze, a bez pregleda, teško je konstatovati da li treba još da nosite gips. U mojoj praksi šest nedelja je dovoljan period da se sanira problem koji ste imali i da se započne sa fizikalnim tretmanom. Ako u vašem mestu imate specijalistu sportske medicine obavezno mu se javite na pregled.
Pozdrav
Morate da ojačate trbušne mišiće, a posebno “držač prepone” muskulus iliopsoas. Vežbe za istezanje i jačanje stomaka su: a) “most”: lezite na leđa skupljenih kolena i spojenih stopala. Poatavite peškir uvijen u rolnu (ili manji jastuk) između kolena. Podignite lopatice od poda i zadržite položaj tokom 5 sekundi. Podignite ruke i zabacite ih iznad glave. Zadržite taj položaj pet sekundi. Varijacija vežbi: ovim vežbama možete jačati trbušne i nožne mišiće dizanjem jedne noge sa ispruženim kolenom zadržati pet sekundi, a zatim ponovo drugom nogom ponoviti deset puta. B) “mačka”: početni položaj - kleknite u položaj na “sve četri noge”. Polako udahnite vazduh i istegnite leđa naviše, a glavu držite povijenu prema dole. Položaj zadržite pet sekundi. Izdahnite vazduh i savijte leđa na dole uz maksimalno izbacivanje stomaka, a glavu podignite naviše. Osetite istezanje stomaka i grudi. Vratite se u početni položaj i iz njega pokušajte da lagano sednete na svoje potkolenice, ruke držite ispružene u laktovima i pripijene za podlogu, glava je čelom naslonjena na pod. Osetićete istezanje u leđima. C) “istezanje stomaka”: lezite na stomak licem ka podu. Ruke su priljubljene uz telo, dlanovi su na podlozi. Oslanjajući se na dlanove ispružite ruke u laktovima, gurajući trup prema nazad i naviše. Tokom vežbe karlica ostaje čvrsto pripijena uz podlogu. Vežbu izvedite deset puta, svako ponavljanje traje pet sekundi. Vežbu možete raditi više puta dnevno. D) stanite opušteno stavite dlanove na bokove, dok laktove iza leđa probajte da što više približite jedan drugom. Napravite iskorak jednom nogom, glavu zabacite prema nazad, ramena savite unazad, a dlanovima gurajte krsta prema napred dok ne osetite zatezanje prednjeg trbušnog zida i grudi.
koristite masti bogate kamforom i javite se na pregled svom specijalisti sportske medicine.
Pozdrav
Poastoji mogućnost oštećenja ligamenata kolena (pasivni stabilizatori kolena) . Javite se lekaru koji je radio intervenciju na konsultaciju. Uradite obavezno i mri kolena.
Pozdrav
Poastoji mogućnost oštećenja ligamenata kolena (pasivni stabilizatori kolena) . Javite se lekaru koji je već radio intervenciju na konsultaciju. Uradite obavezno i mri kolena.
Pozdrav
Poastoji mogućnost oštećenja ligamenata kolena (pasivni stabilizatori kolena) . Javite se lekaru koji je radio intervenciju na konsultaciju. Uradite obavezno i mri kolena.
Pozdrav
Apsolutno ste u pravu što se zalažete da se u adolescentnom periodu prirodnim putem poveća telesna masa. Imajući u vidu da se radi o perspektivnom sportisti predlažem da dnevni unos ugljenih hidrata bude 10 gr na kg/tm, ili 820 gr dnevno podeljeno u 5 obroka, belančevina 2 gr na kg/tm, ili 164 gr podeljeno u pet obroka, i masti 1, 6 gr na kg/tm ili 140 gr podeljeno na 5 obroka. Pročitajte moj članak u stetoskopu “ishrana sportista”, mislim da će vam pomoći.
Pozdrav
Promene koje ste vi opisali predstavljaju. Slabost trbušnih mišića, posebno “držača prepone”, muskulusa iliopsoasa. Do povrede je došlo zbog nedozirane fizičke aktivnosti. Sportska takmičenja i rekreacija zahtevaju kontinuitet treninga i onda su povrede svedene na minimum. Radite vežbe za jačanje trbšnih mišića kako vremenom ne bi došlo do povrede preponskog dela, ili do pojave kile.
vežbe za istezanje i jačanje stomaka su: a) “most”: lezite na leđa skupljenih kolena i spojenih stopala. Poatavite peškir uvijen u rolnu (ili manji jastuk) između kolena. Podignite lopatice od poda i zadržite položaj tokom 5 sekundi. Podignite ruke i zabacite ih iznad glave. Zadržite taj položaj pet sekundi. Varijacija vežbi: ovim vežbama možete jačati trbušne i nožne mišiće dizanjem jedne noge sa ispruženim kolenom zadržati pet sekundi, a zatim ponovo drugom nogom ponoviti deset puta. B) “mačka”: početni položaj - kleknite u položaj na “sve četri noge”. Polako udahnite vazduh i istegnite leđa naviše, a glavu držite povijenu prema dole. Položaj zadržite pet sekundi. Izdahnite vazduh i savijte leđa na dole uz maksimalno izbacivanje stomaka, a glavu podignite naviše. Osetite istezanje stomaka i grudi. Vratite se u početni položaj i iz njega pokušajte da lagano sednete na svoje potkolenice, ruke držite ispružene u laktovima i pripijene za podlogu, glava je čelom naslonjena na pod. Osetićete istezanje u leđima. C) “istezanje stomaka”: lezite na stomak licem ka podu. Ruke su priljubljene uz telo, dlanovi su na podlozi. Oslanjajući se na dlanove ispružite ruke u laktovima, gurajući trup prema nazad i naviše. Tokom vežbe karlica ostaje čvrsto pripijena uz podlogu. Vežbu izvedite deset puta, svako ponavljanje traje pet sekundi. Vežbu možete raditi više puta dnevno. D) stanite opušteno stavite dlanove na bokove, dok laktove iza leđa probajte da što više približite jedan drugom. Napravite iskorak jednom nogom, glavu zabacite prema nazad, ramena savite unazad, a dlanovima gurajte krsta prema napred dok ne osetite zatezanje prednjeg trbušnog zida i grudi.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.