Stetoskop
Stetoskop

Psiholog Milica Mikić Grčkarac

Milica Mikić Grčkarac

Psiholog Milica Mikić Grčkarac

Psihologija

Milica Mikić Grčkarac, psiholog i akreditovani psihoterapeut iz polja integrativne psihodimanske psihoterapije u Kraljevu. Sa radnim iskustvom koje stiče u oblasti porodičnih i partnerskih odnosa, adolescentnih kriza, bolesti zavisnosti, rešavanja konfliktnih situacija, emocionalnih teškoća.

KraljevoJezici: Srpski

Zakažite pregled

O lekaru

Milica Mikić Grčkarac, master psiholog i akreditovani psihoterapeut sa nacionalnim sertifikatom iz polja integrativne psihodinamske psihoterapije (OLI metod), u Kraljevu. 
Program edukacije je akreditovan od strane UPSKS (Udruženja za Psihoterapiju, Savetovanje i Koučing Srbije) i EAC (Evropske asocijacije za savetovanje).

Radno iskustvo je stekla u osnovnim i srednjim školama u radu sa decom koja redovno pohađaju nastavu kao i sa decom koja pohađaju nastavu po individualnom obrazovnom programu (IOP). U Centru za socijalni rad, stiče iskustva u oblasti porodičnih i partnerskih odnosa, delikventnog ponašanja, adolescentnih kriza, bolesti zavisnosti, prevencija nasilja u porodici, rešavanja konfliktnih situacija. Sarađuje samo sa adolescentnom populacijom (preko 19 godina).

Milica Mikić Grčkarac je osnivač je Udruženja iz oblasti mentalnog zdravlja. Kao psihoterapeut zauzima aktivno učešće u mnogim projektima, istraživanjima i radionicama iz oblasti psihologije.


Psihoterapija može biti od pomoći u tretmanu većine problema mentalnog zdravlja, uključujući:

  • anksiozne poremećaje, kao što su opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD), fobije, panični poremećaj,
  • poremećaji raspoloženja, kao što su depresija ili bipolarni poremećaj,
  • zavisnosti, kao što su alkoholizam, zavisnost od droga ili kompulzivno kockanje,
  • poremećaji u ishrani, kao što su anoreksija ili bulimija,
  • poremećaji ličnosti, kao što je granični poremećaj ličnosti ili poremećaj zavisne ličnosti.

Takođe, psihoterapija je od velikog značaja i u svakodnevnim teškoćama poput: 

  • problema u komunikaciji u partnerskim ili porodičnim odnosima,
  • lična neprilagođenost,
  • strategija prevazilaženja stresa,
  • emocionalnih teškoća: nesigurnost, nisko samopouzdanje,
  • problema odlaganja (upravljanje vremenom) i donošenja odluka,
  • problema sa učenjem -  problemi sa koncentracijom, motivacijom, nedostatkom radnih navika, veštine učenja,
  • razvijanja veština za adekvatno funkcionisanje u različitim sferama života.

Termin kod psihologa Milice Mikić Grčkarac možete zakazati putem Stetoskop.info sajta ili pozivom na 063/687-460.

Ordinacije

Cenovnik

Naziv uslugeCena:Psihoterapijska seansa4.000 RSDPsihoterapijska seansa - online4.000 RSD

Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Udruženje Psihosfera

(2018) Psihoterapeut.

Srednja stručna škola

Psiholog - stručni saradnik.

Osnovna škola

Psiholog - stručni saradnik.

Centar za socijalni rad

Diplomirani psiholog - voditelj slučaja.

Obrazovanje

Filozofski fakultet Univerzitet u Nišu

(2010–2014) Osnovne studije - Diplomirani psiholog.

Filozofski fakultet Univerzitet u Nišu

(2014–2017) Master akademske studije - Master psiholog.

OLI Edukativni centar

(2018) Integrativna psihodinamska psihoterapija - psihoterapeut.

Članstva

Podaci o članstvima nisu uneti.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (112)

?
Pitanje #1709571. 7. 2020.

Poštovana,

Malo je informacija da bi moglo nešto da se zaključi. Potrebno je da se zna da li postoji neki okidajući faktor za to razmišljanje ili imate utisak da je odjednom krenulo, kakav je apetit, spavanje, da li možete da spavate ili ne, da li se budite rano itd. Zatim kada se ispitaju misli, uverenja prelazimo na sadasnji zivot. Sta sada nije u redu ili da li se plasite necega u buducnosti? Često se vracamo u proslost kada nas muci sadasnjost ili buducnost. Moze da bude neki oblik depresivnosti, ali zavisi kog su intenziteta simptomi. Moze biti prolazna faza a moze i da prepraste u poremecaj. Potrebno je na vreme da ispitate. 

?
Pitanje #17079224. 6. 2020.

Poštovana, deca su izasla iz jedne rutine i to ih je poremetilo kao i nas odrasle. Ne javlja se samo kod nje ta reakcija, nemojte da se bojite, vecina dece reaguje slicno. Bili su sa roditeljima, tako se osecaju sigurno a sada se ponovo razdvajaju. Pri odvajanju se normalno javlja strah, anksioznost kod dece, samo je pitanje intenziteta straha. Tu ste vi kao roditelji  da je utesite, date podrsku. Bitno je da ona ne oseti da se ste vi u dilemi, da razmisljate da li da je posaljete u vrtic. Postavite se kao da je to jedina opcija, da je to dobro za nju, razgovarajte o vrticu na saljiv nacin. Bitno je da ne oseti nervozu i nesigurnoat kod vas. Recite joj da cete doci po nju, da mama i tata rade, ali kad zavrse sa poslom bicete zajedno i igrati se. Dobar roditelj je onaj koji neguje ali i "frustrira" dete u odredjenom stepenu, kako bi naucila da nesto treba da podnese. Jer kasnije bi mogla da pravi problem pri odlasku u skolu. Potrebno je da je pustite, koliko i vama bilo tesko. 

?
Pitanje #17078023. 6. 2020.

Poštovana,

lekovi nisu jedini nacin da se izborite sa ansioznim mislima, zapravo to je lošija opcija. Upravo kroz lični rad se bolje adaptiramo na zivotne okolnosti. Do sada ste na probleme reagovali na jedan disfunkcionalan nacin, i taj nacin razmisljanja i reagovanja treba promeniti. Kada uzimamo lekove mi ulazimo u jednu pasivnu poziciju i time nista ne resavamo, samo olaksavamo napetost, uznemirenost, strah, neprijatnost, dakle ublazavamo simptome. Ali sve ono, zbog cega smo dospeli u sadasnje stanje, i dalje ostaje nepromenjeno. A pri tome, postajemo zavisni od lekova, jer sami ne mozemo sa tim da se izborimo, i to nije dobro. Kroz licni rad upoznajemo sebe, otkrivamo mehanizme funkcionisanja, i menjamo ono sto nam ne koristi. 

?
Pitanje #1702835. 6. 2020.

Razgovor sa psihologom, psihoterapeutom. Anksioznost se razgovorom razresava najbolje, lekovi se ukljucuju ako su simptomi veoma intenzivni.  

Polazi se od toga sta je to sto Vam trenutno smeta pa se anksioznost bas u ovom trenutku javila ili intenzivirala?! Potrebno je da se otkrije nesvesna dinamika anksioznosti. Pored toga identifikovati misli koje Vam pokrecu napetost. Anksioznost se javlja kao otpor odrastanju, sazrevanju. Uverenjima "da nesto ne mogu, ne znam kako cu, kako cu sama". 

?
Pitanje #17005528. 5. 2020.

Poštovana, da moguće je, opsesivnim mislima pogoduje napetost, strepnja. Tada postaju intenzivnije, učestalije. Da li imate neko izbegavajuće ponašanje kojim smanjujete napetost, koja teži da Vas preplavi, u trenucima kada se javljaju opsesivne misli? Trebalo bi da porazgovarate za stručnim licem ( psiholog, psihoterapeut) zbog agresivnosti usmerene ka sebi, da se utvrdi u kom obliku se ispoljava. Dobro je na vreme početi sa tretmanom opsesivnih misli, kako se one ne bi dalje razvijale. 

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460