Stetoskop
Stetoskop

Psiholog Milica Mikić Grčkarac

Milica Mikić Grčkarac

Psiholog Milica Mikić Grčkarac

Psihologija

Milica Mikić Grčkarac, psiholog i akreditovani psihoterapeut iz polja integrativne psihodimanske psihoterapije u Kraljevu. Sa radnim iskustvom koje stiče u oblasti porodičnih i partnerskih odnosa, adolescentnih kriza, bolesti zavisnosti, rešavanja konfliktnih situacija, emocionalnih teškoća.

KraljevoJezici: Srpski

Zakažite pregled

O lekaru

Milica Mikić Grčkarac, master psiholog i akreditovani psihoterapeut sa nacionalnim sertifikatom iz polja integrativne psihodinamske psihoterapije (OLI metod), u Kraljevu. 
Program edukacije je akreditovan od strane UPSKS (Udruženja za Psihoterapiju, Savetovanje i Koučing Srbije) i EAC (Evropske asocijacije za savetovanje).

Radno iskustvo je stekla u osnovnim i srednjim školama u radu sa decom koja redovno pohađaju nastavu kao i sa decom koja pohađaju nastavu po individualnom obrazovnom programu (IOP). U Centru za socijalni rad, stiče iskustva u oblasti porodičnih i partnerskih odnosa, delikventnog ponašanja, adolescentnih kriza, bolesti zavisnosti, prevencija nasilja u porodici, rešavanja konfliktnih situacija. Sarađuje samo sa adolescentnom populacijom (preko 19 godina).

Milica Mikić Grčkarac je osnivač je Udruženja iz oblasti mentalnog zdravlja. Kao psihoterapeut zauzima aktivno učešće u mnogim projektima, istraživanjima i radionicama iz oblasti psihologije.


Psihoterapija može biti od pomoći u tretmanu većine problema mentalnog zdravlja, uključujući:

  • anksiozne poremećaje, kao što su opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD), fobije, panični poremećaj,
  • poremećaji raspoloženja, kao što su depresija ili bipolarni poremećaj,
  • zavisnosti, kao što su alkoholizam, zavisnost od droga ili kompulzivno kockanje,
  • poremećaji u ishrani, kao što su anoreksija ili bulimija,
  • poremećaji ličnosti, kao što je granični poremećaj ličnosti ili poremećaj zavisne ličnosti.

Takođe, psihoterapija je od velikog značaja i u svakodnevnim teškoćama poput: 

  • problema u komunikaciji u partnerskim ili porodičnim odnosima,
  • lična neprilagođenost,
  • strategija prevazilaženja stresa,
  • emocionalnih teškoća: nesigurnost, nisko samopouzdanje,
  • problema odlaganja (upravljanje vremenom) i donošenja odluka,
  • problema sa učenjem -  problemi sa koncentracijom, motivacijom, nedostatkom radnih navika, veštine učenja,
  • razvijanja veština za adekvatno funkcionisanje u različitim sferama života.

Termin kod psihologa Milice Mikić Grčkarac možete zakazati putem Stetoskop.info sajta ili pozivom na 063/687-460.

Ordinacije

Cenovnik

Naziv uslugeCena:Psihoterapijska seansa4.000 RSDPsihoterapijska seansa - online4.000 RSD

Cene su informativnog karaktera i mogu se razlikovati u zavisnosti od složenosti procedure.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Udruženje Psihosfera

(2018) Psihoterapeut.

Srednja stručna škola

Psiholog - stručni saradnik.

Osnovna škola

Psiholog - stručni saradnik.

Centar za socijalni rad

Diplomirani psiholog - voditelj slučaja.

Obrazovanje

Filozofski fakultet Univerzitet u Nišu

(2010–2014) Osnovne studije - Diplomirani psiholog.

Filozofski fakultet Univerzitet u Nišu

(2014–2017) Master akademske studije - Master psiholog.

OLI Edukativni centar

(2018) Integrativna psihodinamska psihoterapija - psihoterapeut.

Članstva

Podaci o članstvima nisu uneti.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (112)

?
Pitanje #16457229. 10. 2019.

Poštovana, trebalo bi da poradiš na svom samopouzdanju, da se upoznaš sa asertivnim pravima, da poradiš na komunikaciji sa drugim ljudima, potom procesom odlučivanja... da se otkrije uzrok odakle to potiče.  Svakako da bi ti prijao razgovor sa psihologom, kako bi lakše prevazišla date teškoće.

?
Pitanje #16454128. 10. 2019.

pitanje

Patim od depresije i anksioznosti , veoma sam stidljiv kad nisam u dobrom poznatom drustvu i probao sam da to prevazidjem ali prosto kada se pojavi neko pred kim nisam opusten, glas krene da drhti i mumlam tako da me niko ne razume pa nekad ni sam sebe . Osim toga zbog zdravstvenih problema za koje nemam petlju da odem kod doktora , osećam se loše psihički i izgubio sam volju za životom . Porodica mi je nudila odlazak kod psihijatra ali nikako ne bih mogao uživo a i verujem da psihijatar ne može ništa da pomogne . Kada me drugari zovu na primer u tržni centar odbijam da idem jer bih mogao da sretnem nekog kog poznajem a to mi stvara neprijatnost i moglo bi se reći i da se stidim sam sebe . Sa društvom se vidjam uglavnom u kafiću ili na nekom ugovorenom basketu ili šetnji ali samo kad sam siguran da nikog poznatog neću sresti u blizini . Osim svega navedenog , završio sam gimnaziju i nisam ni probao da upisem fakultet zato što prosto mi nijedan ne odgovara ,a osim svega ne znam čime bih se bavio a verovali ili ne, ne znam ni šta volim ni šta ne . U poslednje 3 god desi mi se čak da na mesec dana (nekad manje nekad više) promenim klub za koji navijam ne zbog rezultata već prosto mi tako naidje haj da kažem osećaj i isti se ugasi iz čista mira nakon nekog vremena. Da se zaposlim takodje ne želim jer mi jako teško pada ta komunikacija s ljudima a i uobrazavam da i zbog zdravlja ne bih mogao . Treba napomenuti da sam pre jedno 3 godine pao sa šipke za zgibove na potiljak ali nisam imao mučnine ni ništa ali i za to sam čak uobrazio da je uzrok nestanka mojih emocija . Vrlo često se desi da bi trebalo da budem srećan i da možda i jesam , ali nikako da se tad nasmejem . Pre par meseci umrla mi je baka koju sam mnogo voleo , nisam plakao , kao da mi nije došlo do mozga sve to...Da li sam psihopata ludak ili šta već i ima li spasa

Poštovani, treba da porazgovaraš sa psihologom ili psihoterapeutom da razjasniš ono što te muči, kao i da pronadješ adekvatan način kako bi se oslobodio stida i svih ostalih strahova, stega. Odlazak kod psihologa ne znači da nešto sa tobom nije u redu, već da dosadašnji način funkcionisanja nije adekvatan.  Ako ti je neugodno uživo, za početak možeš da probaš online seanse koje se sada već uveliko rade. 

?
Pitanje #16452026. 10. 2019.

Ono što možete sami je da pokušate da se prisetite situacije kada ste bila sigurni u sebe, to vam može dati snage za nove izazove. Taj osećaj sigurnosti, snage iskoristite u situaciji kada znate da možete biti nervozni i napeti. Napravite plan kako možete ohrabriti sebe u toj situaciji. Koje su to rečenice koje vas pokreću. Nemoj analizirati misli koje vas sputavaju, samo ih pustite da prodju, posmatrajte ih sa distance. 

?
Pitanje #16446723. 10. 2019.

Poštovana, 

Istraživanja su oprečna po tom pitanju, uglavnom se navodi da je shizofrenija nasledna. Ali presudnu ulogu u nastanku shizofrenije su faktri sredine koji mogu inicirati dispoziciju i otpornost tačnije snaga osobe. 

Ako ne živite u istoj kuci onda dete nema taj model ponašanja koji bi mogao da iskopira. Sa druge strane radite na jačanju strukture ličnosti deteta kako bi moglo da savladava različite životne prepreke, kada ovlada time nećete imati razloga za brigu.  

?
Pitanje #16438618. 10. 2019.

Poštovana, 

Nakon porodjaja normalno je da se dešavaju promene raspoloženja zbog disbalansa hormona. Svakako da se možete oporaviti ako imate želju i želite da radite na tome, to je stanje a ne nepovratna promena. 

Nemojte uzimati lekove na svoju ruku bez konsultacije sa lekarom. Kod ginekologa i endokrinologa se konsultujte radi provere nivoa hormona i fizičkog zdravlja. Ako Vam psiholog, psihoterapeut ili psihijatar ne odgovaraju u redu je da ga promenite. Bilo bi dobro da imate readovne seanse, a ne da odete samo po terapiju.

?
Pitanje #16436116. 10. 2019.

Poštovani,

Niste adekvatno prošli kroz proces tugovanja nakon raskida. Tugovanje ima svoje faze i traje odredjeni vremenski period u zavisnosti od osobe, životnih okolnosti itd., ali ne toliko dugo.  Najbolje je da porazgovarate sa psihologom, psihoterapeutom jer nije jednostavno da Vam mogu ovim putem pojasniti. 

?
Pitanje #16434615. 10. 2019.

Uzroci prejedanja mogu biti različiti. Ako traje neki duži vremenski period, uglavnom se radi o nekoj nezadovoljenoj bazičnoj potrebi koja se na taj način 'zatrpava' (hranom ili na neki drugi način) i trenutno postižeš osećaj zadovoljstva, koji kasnije može biti praćen osećajem krivice ili stidom. Kakav odnos ste imali sa roditeljima? Jedna od oblasti koje treba analizirati.

Trebalo bi da se posavetujete sa nutricionistom i psihoterapeutom o daljem postupanju. 

 

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460