Stetoskop
Stetoskop

Dr Marija Vukelić

Dr Marija Vukelić

Biohemija

Dr Marija Vukelić je genetičar, zaposlena na Medicinskom fakultetu u Nišu u zvanju asistenta. Član je Srpskog lekarskog drustva.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Marija Vukelić rođena je 1977. godine u Nišu. 

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Nišu 2004.god. Završila je obavezan lekarski staž i položila Stručni ispit. Odslušala je doktorske studije iz oblasti Genetika na Biološkom fakultetu u Beogradu. 

Zaposlena je na Medicinskom fakultetu u Nišu u zvanju asistenta na predmetima Molekularna i humana genetika, Medicinska genetika i Biologija sa humanom genetikom. Član je Srpskog lekarskog drustva.

Radno iskustvo

Medicinski fakultet Niš

Asistent na predmetima Molekularna i humana genetika, Medicinska genetika i Biologija sa humanom genetikom.

Obrazovanje

Podaci o obrazovanju nisu uneti.

Članstva

Podaci o članstvima nisu uneti.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Svi odgovori doktora (96)

?
Pitanje #309718. 6. 2009.
Poštovani,
za sada najpouzdaniji način da utvrdite da li je plod nosilac hromozomskih aberacija je prenatalna dijagnostika (horiocenteza, amniocenteza i kordocenteza). Jedina mogućnost da se vidi da li će budući plod biti nosilac ili ne hromozomskih aberacija je preimplantaciona dijagnostika. Metoda se izvodi samo u sklopu vantelesne oplodnje kada se na stadijumu embrionalnog razvoja od nekoliko ćelija uzme jedna ćelija i ona povrgne testiranju. U Srbiji (koliko sam informisana) se ta vrsta testiranja ne izvodi.
Pozdrav
?
Pitanje #308427. 6. 2009.

Poštovani, imam 40 godina, i imam jedan neobičan problem s kojim živim

Poštovani,
imam 40 godina, i imam jedan neobičan problem s kojim živim veći dio svog života. Jedna strana tijela (desna) mi je manja od druge (lijeve); noga, ruka, šaka, stopalo, uho, lice, prsti, grudni koš i sve ostalo. Po mojoj procjeni razlika u veličini organa desne i lijeve strane moga tijela je oko 5%. To sam prvi put primjetio u svojoj 10-toj godini života. Nemam nekih većih problema zbog toga, najizraženije je ipak u nozi koja je, samim tim što je manja, ujedno i kraća za nekih 15mm, te sasvim malo (skoro neprimjetno) šepam. Što se tiče ostalih organa problem je uglavnom estetski, (mada se postojeća asimetrija teško i primjećuje). Nekoliko puta u svom životu sam taj svoj problem (poremećaj) usputno (boraveći kod doktora iz drugih razloga) pomenuo doktorima, ali oni su uvijek preko toga prelazili kao da je to neka uobičajna svakodnevna pojava i nimalo se za taj moj problem nisu interesovali niti su se na njemu zadržavali. Ja poznajem dosta ljudi koji imaju kraću nogu (butnu kost), neke ljude koji imaju kraću ruku ili neki drugi organ, ali da im je čitava jedna strana tijela manja ili veća od druge, takve ne poznajem. Molio bih vas ako bi mi vi mogli nešto reći o toj pojavi. Koja je tačna dijagnoza? Šta bi mogao biti uzrok, i koliko je to česta pojava? I što mi je najbitnije da li ima veze sa genetikom i može li se očekivati nešto slično kod mojih potomaka?
Unaprijed zahvalan
Poštovani,
asimetrija leve i desne strane tela je normalna pojava. Kod nekih ljudi je to više ili manje izraženo pa se i ne primećuje. Na simetriju utiču mnogi faktori kao što su tok porođaja, povrede, preležane bolesti, prinudni položaj u periodu rasta i razvoja, životne navike, vrsta fizičke aktivnosti. 
Pozdrav
?
Pitanje #307706. 6. 2009.
Poštovani,
nauka do danas nije utvrdila pravi uzrok nastanka šizofrenije. Smatra se da je veći broj gena i faktora spoljašnje sredine uključeno u njen nastanak. Genetski testovi kada je u pitanju šizofrenija se ne rade.
Pozdrav
?
Pitanje #305633. 6. 2009.
Poštovani,
niste naveli nalaz spermograma. Ako je u ejakulatu ustanovljeno prisustvo spermatozoida, možete pokušati veštačkom oplodnjom da ostanete u drugom stanju. Ako u ejakulatu nije dokazano postojanje spermatozoida, može se putem biopsije testisa ustanoviti eventualno postojanje spermatozoida u tkivu testisa. Ako se u tkivu testisa nađu spermatozoidi sposobni za oplodnju, oni se mogu kriokonzervirati i po potrebi koristiti za oplodnju jajne ćelije putem icsi metode (jednog od načina veštačke oplodnje) . Ako se u tkivu testisa ne nađu spermatozoidi, ako budete želeli, možete pokušati veštačku oplodnju spermom drugog davaoca. U svakom slučaju, trebalo bi da se konsultujete sa stručnjacima koji se bave veštačkom oplodnjom.
Pozdrav
?
Pitanje #304202. 6. 2009.
Poštovani,
postoji šansa da i vaši potomci naslede kalmanov sindrom. Nisam upućena da li neka od laboratorija u Srbiji ili u okolnim zemljama radi prenatalnu dijagnostiku ovog sindroma. Kada budete ostali u drugom stanju možete se obratiti genetskom savetovalištu u Institutu za majku i dete na Novom Beogradu. Oni imaju izvrstan tim stručnjaka i izuzetno dobro su informisani. Pozdrav
?
Pitanje #3012329. 5. 2009.
Poštovani,
kod abo sistema krvnih grupa, jedan gen sa tri moguće varijante (alela) određuje tip krvne grupe. To su aleli a, b i o. Svaka osoba je nosilac dva od ova tri alela i njihova međusobna kombinacija (genotip) određuje krvnu grupu. Osobe genotipa aa i ao imaju krvnu grupu a, osobe bb i bo genotipa b krvnu grupu, osobe ab genotipa ab krvnu grupu i osobe oo genotipa o (nultu) krvnu grupu. U toku formiranja polnih ćelija, svaka jedinka gametima može da preda jedan od dva alela za abo sistem koje nosi. Krvne grupe potomaka određuju aleli koje su dobili i od jednog i od drugog roditelja. Pr. Ako je osoba ab krvne grupe (ab genotipa) formirala gamet koji nosi alel a i on se spojio sa gametom koji nosi alel o (a formirala ga je osoba b krvne grupe, genotipa bo), novonastala jedinka će biti a krvne grupe u čijoj osnovi je genotip ao. Kao što vidite, osobe ab i b krvne grupe su dobili dete a krvne grupe. Znači, deca ne nasleđuju krvne grupe roditelja, već nasleđuju i od jednog i od drugog varijante gena čija međusobna kombinacija određuje tip krvne grupe.
Pozdrav
?
Pitanje #3003528. 5. 2009.
Poštovani,
postavlja se pitanje, da li vaš suprug, vaš svekar i njegov otac svi boluju od tip 1 diabetes mellitusa ili boluju od tipa 2 a na terapiji su insulinom? Udeo naslednih faktora u nastanku tipa 1 nije još uvek dovoljno rasvetljen. Za tip 2 je karakteristično poligensko nasleđivanje što znači da su za nastanak bolesti bitni i nasledni, ali i faktori kakvi su životne navike, način ishrane, fizička aktivnost. . .
Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460