Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Proverite mokraćnu kiselinu u serumu jer tegobe koje opisujete liče na giht (urični artritis) . Konsultujte reumatologa.
Pozdrav
Tegobe koje opisujete najviše liče na giht (urični artritis) pa zato odredite mokraćnu kiselinu u serumu. Konsultujte reumatologa.
Pozdrav
Ne, to je obično rendgensko zračenje koje se koristi i pri ugradnji pejsmejkera. Zabranjen je magnet (nmr) .
Pozdrav
Do sada već imate i nove informacije o svojoj bolesti, ali generalno, pacijent koji ima dijagnozu nestabilne angine pectoris treba da uradi koronarografiju. Terapija je adekvatna za tegobe i dijagnoze koje imate. Strah je uvek loš drug, ako je potrebno konsultujte psihijatra da vam uvede neki anksiolitik u terapiju.
Pozdrav
Neurosis cordis ne znači ništa, ako se sećate to je dijagnoza baneta bubmara iz serije "grlom u jagode", prevod bi bio nervozno srce. Uradite 24h holter da se vidi da li je frekvenca ubrzana i noću dok spavate. Ako se srce noću smiri, pomoći će sedativi.
Pozdrav
Neurosis cordis ne znači ništa, ako se sećate to je dijagnoza baneta bubmara iz serije "grlom u jagode", prevod bi bio nervozno srce. Uradite 24h holter da se vidi da li je frekvenca ubrzana i noću dok spavate. Ako se srce noću smiri, pomoći će sedativi.
Pozdrav
Fenomen koji opisujete se zove ekstrasistole tj. Prevremene srčane kontrakcije. Mogu poticati iz komora ili pretkomora. Tipično je da se može javiti u zdravih osoba posle stresnih situacija kada se izluči mnogo adrenalina. Tegobe će se sa smirivanjem situacije povući, i u tom slučaju se ne trebate javljati lekaru.
Pozdrav
Zorcaptil je kratkodelujući ace inhibitor i ja bih uvek dap prednost monoprilu koji je dugodelujući i može se uzimati jednom dnevno. Concor i milenol spadaju u istu grupu lekova, ne postoji ubedljiv razlog da se da prednost jednom od njih. Isosorb je koronarni dilatator. Ako verujete lekaru koji vas leči, prihvatite njegovu terapijju.
Pozdrav
U čemu je razlika između permanentne i perzistentne atrijalne fibrilacije?
Permanentna je definitivno stalna i ne traži se kontrola ritma već kontrola frekvence.
Test opterećenja ne pokazuje znake ishemije srčanog mišića i javlja se samo hipertenzivna reakcija. Imate višak težine koji bi trebalo regulisati. Lekovi poput bisoprolola se uzimaju svakodnevno, i može se modifikovati doza po danima, zavisno od vrednosti pritiska. Aktivirajte se slobodno. Dijetu daje nutricionista.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.