Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Imam 53 god,unazad 10 god zbog povisenog pritiska pijem prinorm 1\4 ujutru
Imam 53 god,unazad 10 god zbog povisenog pritiska pijem prinorm 1\4 ujutru i od pre dva meseca polovinu prilazita plus.Ultrazvuk srca bez znacajnih pokazatelja,ali sam
negde citala da dugotrajna upotreba prinorma izaziva poremecaj na plucima i ,moze da dovede do dijabetesa?Ima li potrebe da menjam terapiju,povremeno imam nagle skokove tenzije,a povremeno i padove,nisam sigurna sta ih uzrokuje.Povremeno posecujem lekara opste prakse u DZdravlja,zbog guzve cesce sama kupujem lekove.Povecan mi je holesterol 8,5 jos nisam pocela da uzimam preporuceni lek..
našeg emotivnog statusa i, naravno, lekova koje uzimamo.
Ventrikularni septalni defekt (VSD) je najčešća urođena srčana mana. VSD predstavlja defekt na međukomorskoj pregradi i može biti na bilo kom nivou ove pregrade. Znači, postoji komunikacija između leve i desne komore. Kako je pritisak u levoj komori veći, krv bogata kiseonikom ne ide u sistemsku cirkulaciju već se vraća u desnu komoru i ide u plućnu cirkulaciju. Ukoliko je VSD veliki onda je i količina krvi koja se preliva u desnu komoru velika i VSD se mora zatvoriti. VSD se često operiše u detinjstvu upravo da bi se sprečio razvoj komplikacija koje bi bile neminovne već u drugoj i trećoj deceniji života. Sama operacija se izvodi hirurškim prešivanjem defekta ili stavljanjem "zakrpe" od specijalnih materijala ili od srčane maramice. Ukoliko u trenutku operacije nije bilo znakova oštećenja srca a sama operacija je uspela i nakon nje nema više prelivanja krvi iz leve u desnu komoru, onda pacijent ima najnormalniji život sa minimalnim ili nikakvim ograničenjima. Da bi imali dozvolu za bavljenje sportom (verovatno se misli na rekreativni a ne na takmičarski sport) potrebno je da uradite EHO pregled srca, EKG i da Vas pregleda kardiolog koji će Vam to verovatno i dozvoliti. Navešću primer poznatog fudbalera Arsenala, mislim da se zove Ndvanko Kanu, koji je imao urođenu aortnu stenozu koja je otkrivena pri neuspelom transferu u Milan. Operisan je, dobio je čak veštačku valvulu i nastavio profesionalno da igra fudbal.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.