Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Inderal je u redu za tegobe koje opisujete. Ako vam masažom želuca prodju tegobe, možda ih onda želudac i pravi. Možda bi sedativ dobro došao pa konsultujte neuropsihijatra o tome.
Pozdrav
S obzirom da imate višak težine, a to može biti razlog za uvećanje pritiska, prvo poradite na tome da skinete bar 5 kilograma. Što se tiče hipertenzije, ja mislim da se na osnovu jednog-dva merenja ne može postaviti dijagnoza i dati terapija pa vam predlažem da tokom 10-15 dana merite pritisak 2-3 puta dnevno, (najbolje da vam to radi neko drugi) , da stavite to na papir i sa tim kod doktora. Hipertenzija je sve preko 140/90mmhg, hlp je hiperlipoproteinemija tj visoki holesterol i trigliceridi u krvi.
Pozdrav
Predlažem vam novu koronarografiju da se utvrdi da li su tegobe koronarnog porekla.
Pozdrav
Preskakanja koja opisujete nisu alarmantna i vrlo su tipičan nalaz u poremećaju koji opisujete. Ultrazvuk je dosta subjektivna metoda i nekada neslaganja mogu biti i dosta velika. U vašem slučaju od prolapsa do življeg kuspisa razlika je klinički i funkcionalno beznačajna pa nema potrebe da pridajete značaj ovoj razlici u interpretaciji.
Pozdrav
Mislim da posle 3 godine stent nije problem za magnet kukova i donbjeg dela kičme, može se raditi bez problema. Samo je prvi mesec problematičan.
Pozdrav
Postavite pitanje na obom sajtu, u ovom tekstu nema pitanja.
Pozdrav
Ako je dijagnoza mioperikarditisa kod vas tačna (to je upala srčane maramice i srčanog mišića, kao posledica virusne infekcije) , u pitanju je ozbiljno oboljenje. Sa druge strane ultrazvuk srca vam je gotovo normalan. Dobijate terapiju koja ima za cilj da podigne opšti imunitet i to je u redu. Mirovanje se preporučuje ali u periodu kada se smatra da je miokarditis aktivan. Što se tiče novih pregleda, možda samo kontrolni ultrazvuk srca.
Pozdrav
Tegobe koje opisujete najviše liče na reumatske, probajte da naveče uzmete neki antireumatik poput brufena.
Pozdrav
Ako nije stigao odgovor (čini mi se da ste napisali da ste napisali pogrečan mail pa ste ponovili pitanje) , ponovite pitanje i ja ću vam odgovoriti.
Pozdrav
Bolovi koje opisujete zaista ne liče na tegobe srčanog porekla, više liče na neku neuralgiju ili mišićni bol. Ako su vam rezultati pretraga srca u redu, kao što ste napisali, nema razloga za daljim kardiološkim pretragama.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.