Stetoskop
Stetoskop

Prof. dr Zoran Perišić

Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić

Kardiologija

Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.

NišJezici: Srpski, Engleski

Zakažite pregled

Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.

Zatražite termin online

O lekaru

Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx). 

U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.

Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training". 

Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.

Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.


U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.

0+godina iskustva

Radno iskustvo

Medicinski fakultet u Nišu

(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.

Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš

(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.

Klinika za Kardiologiju, KC Niš

(1990)

Obrazovanje

Medicinski fakultet u Nišu

(1982)

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1992) Magistarski rad iz endokrionologije

Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu

(1998) Doktorat iz kardiologije

Članstva

Nukleus grupa za interventnu kardiologiju

Evropsko udruženje kardiologa

Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.

Ocene i iskustva

Još uvek nema ocena.

Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Učitaj još

Svi odgovori doktora (2205)

?
Pitanje #602853. 5. 2010.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani,
S obzirom da imate višak težine, a to može biti razlog za uvećanje pritiska, prvo poradite na tome da skinete bar 5 kilograma. Što se tiče hipertenzije, ja mislim da se na osnovu jednog-dva merenja ne može postaviti dijagnoza i dati terapija pa vam predlažem da tokom 10-15 dana merite pritisak 2-3 puta dnevno, (najbolje da vam to radi neko drugi) , da stavite to na papir i sa tim kod doktora. Hipertenzija je sve preko 140/90mmhg, hlp je hiperlipoproteinemija tj visoki holesterol i trigliceridi u krvi.
Pozdrav
?
Pitanje #602642. 5. 2010.
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovani,
Preskakanja koja opisujete nisu alarmantna i vrlo su tipičan nalaz u poremećaju koji opisujete. Ultrazvuk je dosta subjektivna metoda i nekada neslaganja mogu biti i dosta velika. U vašem slučaju od prolapsa do življeg kuspisa razlika je klinički i funkcionalno beznačajna pa nema potrebe da pridajete značaj ovoj razlici u interpretaciji.
Pozdrav
?
Pitanje #602211. 5. 2010.

Poštovani, moje tegobe su počele tokom novembra 2009. Godine sa simpomima respiratorne

Poštovani, moje tegobe su počele tokom novembra 2009. Godine sa simpomima respiratorne infekcije, koji su ubrzo prestali, ali me posle toga ostala svakodnevna povišena temperatura, odnosno temperatura mi je u jutarnjim časovima oko 36, 4c da bi u popodnevnim satima došla do 37, 5c, a u kasnim večernjim satima spušta se na oko 37, 0c. (napomenula bih da nisam sklona povišenim temperaturama i da mislim da sam u životu svega jednom ili dva puta imala teperaturu preko 38, oc.) u to vreme počelo mi je i često lupanje srca, čak i u periodima mirovanja, a počela sam i neverovatno da se zamaram i gubim dah i pri najmanjem naporu (nameštanje kreveta, peglanje jedva jednog komada odeće, hodanje stotinak metara, a pri penjanju na treći sprat po 2-3 minuta ne mogu da dođem do daha i progovorim kao da sam trčala) , povremeni bol u grudima sa leve strane i česte vrtoglavice. . . Napominjem da nikada nisam imala ranije nikakvih srčanih problema, a sve navedene tegobe traju i dalje. Urađeni su pregledi na orl, a išla sam i na atd, a rađen mi je i ultrazvuk štitne žlezde, kao i hormoni t3, tsh i ft4, gde su mi nalazi bili uredni. Tokom janura sam bila na infektivnoj klinici, gde su mi obavljene analize krvi, koje su koliko sam shvatila sve bile u granicama, dok je jedino analiza na koksaki viruse b grupe, koja je rađena na torlaku, pokazala sledeće rezultate: cb1 <1: 16, cb2 <1: 16, cb3 1: 128, cb4 1: 512, cb5 1: 256. Ponovljeni nalaz krvi u martu je pokazao identične rezultate. Dijagnoza koja mi je napisana posle prve serologije je myopericarditis, coxsaci virosis, dok je prilikom naredna dva odlaska kao dijagnoza napisana šifra i51. 4 i rečeno mi je da oni nikakvo lečenje ne mogu da preduzmu, već da sva lečenja obavlja internista, a da će tegobe trajati vrlo dugo, čak možda i preko godinu dana i da tačnu prognozu niko zaista ne može reći. Tokom januara mi je urađen i eho srca na kome je napisan sledeći zaključak: "aorta normalnog promera a u korenu triveralna, uredne separacije kuspusa i protoka. Mitralni kuspusi delimično fibrozno izmenjeni, više pmk koji diskretno vrhom propada u sistoli uz trag mr. Leva pretkomora normalne veličine. Leva komora normalne veličine, bez segmentnih ispada u kinetici dobre sistolne funkcije. Desna komora normalne veličine trag tr. Perikard izrazito zadebljana, hiperhogen, prazan uz parcijalne priraslice na lateralnom zidu leve komore. " poslednji ekg je rađen pre nekoliko dana sa sledećim vrednostima: p/pq: 102 ms/123 ms, qrs: 85 ms, qt/qtc/qtd: 342 ms/416 ms/ -, p/qrs/t axis: 72°/75°/-3°, heartrate: 102 bpm. Možda bih trebalo da napomenem i da mi je jedan od lekara posle sedenja od oko 1h merio puls 110, a i u popodnevnim časovima mi puls u stanju mirovanja često prelazi vrednost 100. Od februara sam na terapiji: 2 meseca trental 3x400mg, a tri meseca selen 2x50mg, magnezijum 1x250mg vitamin c 1g, a ehinacea 1 kapsula dnevno godunu dana svakog drugog meseca i savetovano mi je mirovanje. Lekarska komisija mi je u međuvremenu dva puta zatvarala bolovanje, suprotno mišljenju interniste. Lekari iz lekarske komisije, a i pojedini lekari opšte prakse su sada počeli da mi ubacuju neke čudne ideje kao što su od onoga da bih trebalo da legnem u bolnicu, do onoga da mi nije ništa i da ove tegobe nikako ne bi smele da traju toliko dugo. Zamolila bih za savet u kom pravcu bi trebalo da nastavim lečenje i koje bih još dodatne analize i preglede trebalo da uradim ili da ponovim neke. Takođe bih zamolila i odgovor na pitanje da li prestanak mirovanje, pored toga što mi predstavlja vrlo veliki napor i sam odlazak i dolazak sa posla, a naravnio i rad, može da proizvede kasnije i neka trajnija oštećenja? Unapred hvala
Zoran Perišić
Zoran PerišićProfesor doktor Specijalista kardiologije
Zakažite
Poštovana,
Ako je dijagnoza mioperikarditisa kod vas tačna (to je upala srčane maramice i srčanog mišića, kao posledica virusne infekcije) , u pitanju je ozbiljno oboljenje. Sa druge strane ultrazvuk srca vam je gotovo normalan. Dobijate terapiju koja ima za cilj da podigne opšti imunitet i to je u redu. Mirovanje se preporučuje ali u periodu kada se smatra da je miokarditis aktivan. Što se tiče novih pregleda, možda samo kontrolni ultrazvuk srca.
Pozdrav

Pitajte doktora

Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Dozvoljeni formati: JPG, PNG, WebP, PDF, DOC, DOCX. Maks. 10MB po fajlu.

Na ovu email adresu ćemo vam poslati odgovor i uputstvo za praćenje statusa.

Stetoskop Gazette

Prijavite se na Stetoskop Gazette

Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.

Pozovite nas i zakažite pregled

063 / 687 - 460