
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Ispitajte prvo ako je moguće otkud to povišenje transaminaza koje je znak lezije jetre. Svaki lek teorijski može naškoditi jetri tako da ne možete na taj način misliti o leku. Ako vam kombinacijaa koju pominjete reguliše pritisak, onda je to u redu.
Pozdrav
Prosečna srčana frekvenca vam je visoka. To se vidja u veoma napetih i nervoznih i napetih osoba ali i u osoba sa oboljenjem štitaste žlezde. Proverite štitastu žlezdu, uradite holter da se vidi da li i noću postoji ubrzan srčani rad.
Pozdrav
Nalaz na srcu vam je uredan, nema naznaka nikavog oboljenja. Smanjite holesterol i trigliceride dijetom ili ako treba lekovima. Ostale dijagnoze nisu kardiološke.
Pozdrav
Jednom godišnje uradite test opterećenja, ako je on u redu velika je verovatnoća da tegobe koje opisujete nisu srčanog porekla. Nastavite sa lekovima.
Pozdrav
Sadašnje preporuke kažu da plavix (clopidogrel) treba uzimati do godinu dana posle ugradnje stenta i da se onda može prekinuti sa njim. Morate nastaviti sa aspirinom doživotno.
Pozdrav
Mislim da bi se trebali javiti neurologu jer taj bol najviše liči na neku neuralgiju. Ako imate spondilozu, i fizijatar bi mogao pomoći.
Pozdrav
Napišite šta je synetra po sastavu, nema ga u našoj farmakopeji.
Pozdrav
Mislim da su tegobe koje opisujete ekstrasistole i zaista ne bi trebale da budu razlog da budete uplašeni i razmišljate na taj način. Corvitol će uticati da se njihov broj smanji.
Pozdrav
Prvo, višak težine može praviti tahikardiju. Bol u grudima sigurno nije srčanog porekla i ne treba da vas plaši. Povećanje t3 može dati tahikardiju čiji simptom može biti i nedostatak vazduha. Za plućnu arteriju vam ne treba pulmolog već kardiolog koji dobro i na dobrom aparatu gleda eho srca, da ponovo proceni protok kroz plućnu arteriju. Za epidural konsultujte ginekologa. Ako još dojite onda ne smete da uzimate druge lekove a zbog nekih oboljenja koja se mogu razvijati i do 6 meseci posle porodjaja preporučujem k0ontrolu kod kardiologa svaki mesec.
Pozdrav
Dijagnoza nije opasna a kao terapija su najbolji lekovi iz grupe beta blokatora, jer će smanjiti broj ekstrasistola koje zaista mogu biti veoma neprijatne.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.