
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Da budem iskren ja ne volim takve bombaste izjave tipa ko vas je do sada lečio pogrešno i tako dalje. Grickanje isosorba je glupost i to ne postoji nigde. Isosorb se pije ujutru i posle ručka, nikako uveče. Nifelat retard ne obara naglo pritisak, jer ima taj deo u sebi za sporo oslobadjanje supstance, a treba ga dati kod ljudi kojima srce radi sporije jer izaziva refleksnu tahikardiju, tj ubrzanje rada srca. Čajevi nisu u opisu onoga šđto ja znam i tu vam ne mogu pomoći. Mislim da nekritično koristite nitroglicerin.
Pozdrav
Naravno da skok može da bude na nervnoj bazi a ako se to dešava uvek u isto vreme neka par sati pre toga uzme sedativ i eventualno lek za pritisak koji kratko deluje.
Pozdrav
Sinusni ritam (normalno) od 99 u minuti, što je lako ubrzano, srednja osovina srca (normalno) q zubac ukazuje na preležani infarkt donjeg zida (po ekgu) , što se može proveriti ultrazvukom.
Pozdrav
Marija, sa 20 godina i bolom u grudima za jedno 30 godina treba da pomislite da li ima veze sa srcem. Sada naravno nema, niti liči, niti može da bude. Aktivirajte se fizički, izbacite problem srca iz glave jer ga nemate.
Pozdrav
Ako se vrtoglavice javljaju zbog niskog pritiska, a do čega može dovesti nebilet, onda možete razmisliti o smanjenju doze. Ako je pritisak normalan onda su vrtoglavice neurološkog porekla, najverovatnije.
Pozdrav
Ako bi birao izmedju statina i q10 izabrao bi statin, ako je potreban mom pacijentu. Linus pauling je umro pre 15 godina i otvorio je neke vidike nepojmljive za ono vreme. Ne razumem u kom kontekstu ga pominjete. Savremena kardiologija je odavno prevazišla 20 vek.
Pozdrav
Po opisu ne liči na srčane smetnje i bez obzira što stvara osećaj neprijatnosti, mislim da nije strašno. Ako tegobe izaziva fizički napor, onda se može posumnjati na anginu.
Pozdrav
Taj bol najviše liči na anginu pectoris. Ako se blok leve grane javio u bolu, onda je to i potvrda da je angina u pitanju. Pregledi: stres eho, koronarografija. Lekovi imaju ipak ograničenu sposobnost pa ako se tegobe pogoršavaju, kao što je kod vas slučaj, moja preporuka je da uradite koronarografiju što pre. Postoji i porodična sklonost ka aterosklerozi krvnih sudova.
Pozdrav
Puls i krvni pritisak nisu u linearnoj korelaciji i nizak pritisak ne znači i nizak puls. Kod porasta pritiska ne moraju oba pritiska ra rastu, jedan može porasti više. Kod mladjih osoba donji pritisak lakše poraste.
Pozdrav
Na žalost ne postoji ni jedna druga metoda osim operacije kojom bi se zamenio taj deo uvećane aorte. Da je neki drugi deo aorte u pitanju mogla bi biti alternativna procedura ali u tom delu ne.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.