
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Kod ovog lekara trenutno nije moguće zakazati pregled online. Pozovite nas i pomoći ćemo Vam da pronađete termin.
063/687-460O lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Presolol je kardioselektivni beta blokator i ja lično ga veoma često dajem pacijentima. Ako vam pomaže, trebate ga uzimati i dalje.
Pozdrav
Uradite holter da bi se identifikovalo koji je poremećaj ritma u pitanju, a onda se može dati i adekvatna terapija. Ako se uhvate na standardnom ekgu još bolje.
Pozdrav
Da vas podsetim, pitanje je bilo samo jedan red a 9 redova su bili nalaza. Ali, da se ispravim. Š i dam vam opširniji odgovor.
kako sam ja načelnik angio sala do sada sam imao prilike da steknem svoje mišljenje o msct koronarnih arterija i zaključio da je upotrebljiviji kada isključuje bolest nego kada je potvrdjuje, a poklapanje msct i koronarografije kod mene je svega desetak procenata. Holter nam ne može pomoći u proceni dali je zaista bilo infarkta, pomogao bi ultrazvuk koji bi pokazao ispade u pokretljivosti zidova srca (slabije se kreće zid koji je imao infarkt) . Non q znači da infarkt nije probio ceo zid što bi prognostički trebalo biti bolje. Uz prisutno porodično opterećenje i anamnezu ostaje potreba za klasičnom koronarografijom.
p. S. Lekovi za jednom dokazanu bolest se uzimaju doživotno.
Pozdrav
Moj savet je da ne uzimate amiodaron a presolol je u redu. Ima tragova ranije infekcije koksaki virusom ali je to u regresiji.
Pozdrav
Možete uraditi testove i ako je virus prošao, ostaće povišeni titri. Nema mesta za strah i niste rizični za aktuelne viruse. Uzimajte beta blokatore češće i imaćete manje tegoba. -
Pozdrav
Tegobe koje opisujete meni zaista ne liče na kardiološke, a mozak je taj koji može napraviti gomilu neugodnosti koje ćemo pripisati drugom organu. Ako su vam svi dosadašnji pregledi i nalazi bili u redu, to bi vas trebalo rasteretiti u brizi da li ste bolesni ili ne.
Pozdrav
Sam termin sport možda nije adekvatan, ali povećana fizička aktivnost koja je primerena vašim godinama je nešto što će vas lišiti mnogih tegoba koje sada opisujete. Boravak za kompjuterom je bolest savremenog doba i u tom radu treba praviti pauze, razgibavati se ako je ikako moguće. Stres, napetost i slično se ne moraju odmah pokazati, već se mogu i akumulirati.
Pozdrav
Ako je preko 90 u minuti da uz konsultaciju sa kardiologom uzme lek koji će je usporiti.
Pozdrav
Fenolip se ne koristi za obaranje holesterola već triglicerida. Vama za sniženje holesterola treba lek iz grupe statina, a njega vam treba propisati vaš kardiolog.
što se tiče bradikardija, ako su praćene nesvesticom ili čak gubitkom svesti to je onda razlog za ugradnju pejsmejkera. To se dešava kada je frekvenca niža od 40 u minuti ili kada srce pravi pauze veće od 3, 5 sekundi. Da bi se to objektiviziralo treba da uradite holter. Ostali nalazi deluju u redu.
Pozdrav
Vi i sami dajete najveći deo odgovora u svom pitanju. U dobi u kojoj jeste nema govora da simptomi koje imate mogu predstavljati znak srčane bolesti. Srce je, pogotovu u mladjoj dobi, samo reaktor na sve ono što nam se svakodnevno dešava i siguran sam da nemate nikakvih razloga za brigu.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.