
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Ovakve oscilacije krvnog pritiska je najteže lečiti jer je nepredvidivo kada će pritisak skočiti. Preporučuju se lekovi koji deluju brzo i kratko i naravno sedativi, jer su ovakvi skokovi pritiska tipični za emocionalne osobe.
Pozdrav
Za vas bi beta blokator bio idealan lek jer bi usporio srčanu frekvencu a i regulisao krvni pritisak. To treba da uradi vaš kardiolog.
Pozdrav
U najvećem brroju slučajeva (preko 99% ) povišen pritisak je nepoznatog porekla (esencijalna ili primarna hipertenzija) . Zato mislim da nije potrebno tragati za uzrokom hipertenzije, već da je treba lečiti. Lekovima trebate dovesti pritisak na vrednosti ispod 140/90mmhg, sve preko toga je neprihvatljivo. Ako je potrebno sedativa uzmite ih, obavezno smanjen unos soli i tečnosti (do 1, 5l dnevno) . Lekovi svakodnevno, do normalizacije pritiska. Ako uspete da mali smanjite težinu, dobro je. Ako ne, lečite hipertenziju što kvalitetnije.
Pozdrav
Vi imate povišen rvni pritisak i lekovima se mora dovesti na nivo ispod 140/90mmhg. Sve preko toga je hipertenzija i utiče na vaše stanje. Znači, veće doze postojećih lekova ili promena terapije.
Pozdrav
Nemirno srce kao dijagnoza ne postoji, možda je lekar mislio na ekstrasistole. Što se tiče parametara krvne slike tu će vam pomoći hematolog.
Pozdrav
Interesuje me koliko dugo mogu piti zocor 10mg? Pijem ga već 5
Ako želite da se uradi ablacija plućnih vena onda to povlači i neke preduslove. Formacija na elektrodi je nejasna i lekarima i zbog mogućeg otkidanja od elektrode i odlaska u plućnu cirkulaciju (a postoji i foramen ovale) lekari ispravno razmišljaju o njenom uklanjanju. Kako će pristupiti operaciji zavisi od vašeg stanja ali bi u principu trebali da se dogovorite jer se ovakve operacije izuzetno retko vrše u opštoj anestezziji.
Pozdrav
Nemojte prestajati sa presololom jer vam taj lek pomaže!!! Ako prestanete, verovatno će se deo tegoba ponoviti. Uz presolol možete uzimati kafu i male doze lkohola.
Pozdrav
Vaše tegobe zaista ne liče na srčane pa mislim da sa te strane nemate razloga za brigu. Sa 31 godinom sigurno da ne trebate da razmišljate o angini pectoris.
Pozdrav
U relaciji sa pomenutim oboljenjima smete.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.