
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Sa 2 stenta ste zdraviji nego pre njih.
Pozdrav
Ako su sve pretrage koje ste uradili dobre, onda se vaše tegobe ne mogu vezati za srčanu bolest. Ubrzan rad srca moće izazvati tegobe aa i sam može biti posledica srčane bolesti. Ali, kako su kod vas uradjene dijagnostičke pretrage u redu, možda treba razmisliti o reumatskim smetnjama.
Pozdrav
Minsetil vam ne bi ni pomogao u lečenju aritmije koju opisujete već treba razmisliti o drugoj terapiji (beta blokatori, amiodaron, ablacija, defibrilator)
Pozdrav
Podignut želudac, kako vi kažete, zaista može da dovede do aritmija i to se dešava nakon obroka, pogotovu ako je obilniji. Ovaj problem je u domenu lečenja gastroenterologa.
Pozdrav
Zaista ne verujem da sa 35 godina imate zapušene krvne sudove a interpretacija testa opterećenja se ne može vršiti izolovano. Soko pritiska tokom testa možda označava slabiju kondiciju a vidja se i kod gojaznih osoba. Atoris dobijate da obori holesterol. Varijacije pritiska su tipične za labilne osobe koje burnije emotivno reaguju.
Pozdrav
Hiperkinetski sindrom označava stanje u kome je srce na neki način ubrzano, pre svega zbog emotivnog statusa pacijenta. Propranolol bi trebao da uspori frekvencu srca ali ja mislim da će u dozi koju ste dobili uticati i na vaš pritisak. . Suština vašeg nalaza je da je sve u redu sa srčanim mišićem i da nemate razloga za zabrinutost. Ostali lekovi koje ste dobili su veoma blagi i manje bitni.
Pozdrav
Što se tiče ishrane treba da imate 5 obroka dnevno, voće i povrće u ishrani, riba 2 puta nedeljno, fizička aktivnost primerena vašim godinama, najbolje hodanje 3 do 5 kilometra dnevno. Ne preterijre sa slanim niti sa gaziranim pićima. Lekovi svakodnevno, najvažniji je farin (ili ekvivalent) zbog veštačke valvule.
Pozdrav
Mislim da sam odgovorio ali ponoviću odgovor.
preskoci koje opisujete su ekstrasistole, tj. Prevremeni srčani udari. Mogu biti komorski i pretkomorski. Mogu biti odraz bolesti ali se mogu javiti i usled stresa, premora, previše alkohola i nikotina, dehidratacije i drugih razloga. S obzirom da su učinjene pretrage dok vas u redu ostaje kao verovatna pretpostavka neka od navedenih. Smete da se bavite sportom, čak se i preporučuje. Trčanje je dobar izbor.
Pozdrav
Nemate nikakva ograničenja, slobodno putujte.
Pozdrav
To je uobičajeni odgovor u vašim godinama na stres, aktivnost itd. Zdravi ste i nemaate nikakav razlog za dalje pretrage ili analize.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.