
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Idemo redom, tegobe koje ste osetili ne liče na srčane tegobe i sa te strane zaista možete biti mirni. Bol nema karakteristike srčanog. Preskakanje, probadanje jesu najčešće tegobe koje daje prolaps mitralne valvule. Kontrole se mogu raditi jednom godišnje, češće samo po potrebi. Concor je dobar izbor kada tegobe budu učestale, a biće atkvih perioda.
Pozdrav
Kako izlečiti proširenje leve pretkomore i komore?
Zaista nemate nijedan razlog za brigu i strah sa 19 godina. Niti potrebu da mislite o bolestima srca. Vaše tegobe nemaju karakter srčanih tegoba. A 85 je daleko od granice ubrzanog srčanog rada.
Pozdrav
Morate naći lekove i dozu koja smanjuje pritisak do prihvatljivih 140/90mmhg a do sada su kod vas isprobane male doze samo 2 leka. Znači, veće doze vasotala, ili kombinacija sa presololom, 3 grupe lekova nisu ni korišćene kod vas. Takodje, mala količina soli i manje tečnosti.
Pozdrav
Zaista ne znam kako bi se borili protiv pospanosti. Ako je uzrokovana hipotenzijom onda je rešenje smanjenje doze lekova ili uzimanje tečnosti. Budite fizički aktivni kada vam se prispava, ne znam šta bih vam drugo savetovao.
Pozdrav
Postoji naravno, to su najčešće nitrati i beta blokatori, ali lekove mora propisati kardiolog vašeg oca. Ako koristi nitroglicerin, verovatno bi mu trebali nitrati u 2 dnevne doze.
Pozdrav
Druga klasa: metalni stentovi
Bolovi i tegobe koje opisujete zaista ne liče na tegobe koje su srčanog porekla. Aritmije se trebaju snimiti na ekgu i lekar treba da odluči o vrsti terapije.
alternativne metode nisu predmet mog interesovanja.
Pozdrav
Ako vam lekovi koje uzimate drže pritisak ispod 140/90mmhg onda su lekovi u redu i ne trebate ih menjati. Za želudac pitajte gastrologa.
Pozdrav
Krv se vraća iz leve komore u levu pretkomoru (to je mitralna insuficijencija) i to je dovelo do uvećanja leve pretkomore. To je situacija koja pogoduje nastanku pretkomorskih aritmija. Postoji mogućnost i za razvoj srčane slabosti pa se morate redovno kontrolisati. Ako srčana mana nastavi da napreduje može biti potrebna i ugradnja veštačkog srčanog zaliska.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.