
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Kalcifikacija mitralnog ringa znači promene na zalisku izmedju leve komore i leve pretkomore što može biti i posledica starosti ali i nekog oboljenja. Hipertrofija je zadebljanje mišića leve komore najčešće zbog loše lečenog ili nelečenog povišenog pritiska. Lečenje bolesti zavisi od porekla i težine slike i vaš lekar odlučuje o načinu lečenja.
Pozdrav
Sortis pijete doživotno kao i cardiopirin. Garanije za čošćenje naravno nema, treba držati nivo holesterola oko 4 mmol/l. Što se tiče aktivnosti, možete odmah nastaviti sa tim, jer ste sada zdraviji nego pre ugradnje stentova.
Pozdrav
Testu opterećenja se ne može bezrezervno verovati kada je u pitanju angina pectoris ili njeni ekvivalenti. Po mom mišljenju uvek je važna klinička slika. Ako imate bolove pri naporu, to je simptom koji vredi pratiti. Ako su testovi neinformativni, postoje druge metode pregleda koje možete uraditi.
Pozdrav
Želudačna kila može izazvati aritmije i tipično je da se javljaju posle obilnijih obroka. Zato se preporučuju manji obroci i veće uzglavlje pri spavanju.
Pozdrav
Preskoci su verovatno ekstrasistole a po terapiji koju ste dobili pretpostavljam da su u pitanju komorske ekstrasistole. To da li su opasne ili nisu zavisi pre svega od njihove učestalosti i u kakvom se odnosu javljaju u odnosu na normalan rad srca. Trebate uraditi holter da bi se videlokoliko ih je a onda videti da li zaslužuju terapiju ili ne.
Pozdrav
Preskoci su verovatno ekstrasistole a po terapiji koju ste dobili pretpostavljam da su u pitanju komorske ekstrasistole. To da li su opasne ili nisu zavisi pre svega od njihove učestalosti i u kakvom se odnosu javljaju u odnosu na normalan rad srca. Trebate uraditi holter da bi se videlokoliko ih je a onda videti da li zaslužuju terapiju ili ne.
Pozdrav
24 časovni holter monitoring i eventualno neurokardiološke probe (head up tilt table test) zbog procene statusa vegetativnog nervnog sistema.
Pozdrav
Žao mi je ali nema informacija u pitanju za odgovor iz oblasti kardiologije.
Pozdrav
80 otkucaja u minuti je normalna srčana frekvenca i nemate razloga za brigu sa tom frekvencom. Snažni srčani otkucaji ne predstavljaju znak bolesti.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.