
Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Najkraći opis bi bio da je ekg tokom 24 sata u granicama normale. Nema pauza, vrlo malo ekstrasistola, nema tahikardija, nema promena na st segmentu.
Pozdrav
Nitrepin je lek iz grupe antagonista kalcijuma pa bi i zamena mogla da bude sa nekim lekom iz te grupe, a o tome odlučuje vaš kardiolog. Ne znam da li vam je pritisak pod tom terapijom ispod 140/90mmhg, ako nije treba preisspitati terapiju, pogotovu zorcaptil jer on veoma kratko deluje.
Pozdrav
Najbolje je obarati ga lekovima brzog i kratkog delovanja, kao što su kaptopril (25mg) ili nifedipin (10mg) .
Pozdrav
Prvo, 24 do 72 satni holter monitoring ekga da bi se aritmije identifikovale i klinički procenile. Postoje i mali aparati, neka vrsta pejsmejkera koji se mogu ugraditi ispod kože i koji mogu pratiti ekg preko godinu dana. Ekg u napadu tahikardije bi takodje pomogao u identifikaciji aritmije. To je početak.
Pozdrav
Dijagnozu niste nigde napisali, bar ne tu koju želite da razjasnim. Ako je prethodna terapija bila neefikasna pa je zato promenjena, onda je to u redu. Terapija bi bila prejaka ako značajno obara pritisak ili izaziva neke druge nuspojave.
Pozdrav
Eho kaže da imate smanjenu ef (ejekcijsku frakciju) a to je odraz kvaliteta srčanih kontrakcija. Poreklo tog oštećenja kod vas sudeći po ergometriji nije koronarna bolest (test je negativan) već je verovatno nekada preležani miokarditis (upala srčanog mišića) . Posledice su smanjena ef na 40% , normalno je 60 do 70% . Terapija treba biti usmerena na sprečavanje srčane insuficijencije. Redovne kontrole na 3 meseca. Ishrana sa malo soli, umerena fizička aktivnost.
Pozdrav
Farin se uzima doživotno. Aritmija kada se javi jeste neugodna ali ako se kora živeti sa njom, onda je cilj kontrola frekvence. Aritmija se može lečiti na 2 načina: lekovima i ablacijom. Ablacija se radi nakon elektrofiziološkog ispitivanja koje se obavlja u beogradu ili novom >sadu.
Pozdrav
Hipertenzija je najčešće esencijalna tj. Nepoznatog porekla i nije važno odakle, nego je važno lečiti je. Stres utiče na pritisak, to je sigurno, čak postoje i kumulativni efekti i ne mora se odmah pokazati efekat stresa na pritisak. Način života za koji pitate je izbegavanje slanog (do 5grama kuhinjske soli dnevno) , do 1, 5l tečnosti dnevno, uz fizičku aktivnost. Ako se pritisak vrati ispod 140mmhg, onda ne treba terapija. U suprotnom, kod lekara.
Pozdrav
Pritisak varira ali je stalno iznad normale pa morate od vašeg lekara dobiti adekvatnu terapiju za povišen pritisak, koji mora biti ispod 140/90mmhg.
Pozdrav
Odgovoreno pre par dana. Ako slučajno niste primili odgovor ponovite pitanje, jer sam ja dobio 2 ista.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.