Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Pulmonalna regurgitacija označava da se krv vraća iz arterije pulmonalis u desnu komoru i u uzrastu od 15 godina vrlo verovatno ne predstavlja znak bolesti. Uraditi kontrolni EHO srca za 6 meseci.
Kod Ebštajnove anomalije trikuspidna valvula (koja se nalazi između desne pretkomore i desne komore) je pozicionirana mnogo dublje u desnoj komori nego što je normalno i često se nalazi udružena sa drugim malformacijama srca. Zbog toga klinički nalaz može varirati od beznačajnog do veoma ozbiljnog. Nekada se mogu javljati sa napadima lupanja srca. S obzirom da imate dvoje dece, znači podneli ste uspešno dve trudnoće, ta mana kod Vas nije toliko ozbiljna da bi se razmatrala hirurška perspektiva. Kontrolišite se kod lekara redovno, mislim da nemate ozbiljnih ograničenja.
Najčešći uzrok je tromboza dubokih vena a njihova lokalizacija može biti vene karlice ili donjih ekstremiteta. Stanja posle povreda ili sa dugotrajnim ležanjem pogoduju stvaranju tromba koji odu do pluća, zapuše neku od plućnih arterija i zavisno od veličine suda koji je zapušen, naprave određenu simptomatologiju. Embolija se može napraviti i drugim vrstama materijala: masna embolija, vazdušna embolija... ali je tromboza dubokih vena najčešća i najvažnija.
Sa 22 godine tegobe koje imate sigurno ne pripadaju srcu i bol koji opisujete nema karakteristike koronarnog bola, tim pre što se može vezati za udisanje punim plućima.
Ako nema vidljivih posledica verovatno će se krvni sudovi kompletno oporaviti a lečenje je u domenu vaskularnog hirurga.
Neinvazivna koronarografija je verovatno pregled MSCT (multi slice kompjuterizovana tomografija) i ona se izvodi na Institutu za radiologiju Kliničkog centra u Nišu gde se morate javiti za ovaj pregled.
Morate poslati tačnu dijagnozu. Ako je dijagnoza Ductus Botalli persistens, radi se o kanalu između aorte i pulmonalne arterije, koji najčešće u odraslom dobu mora da se podveže a sada postoje i načini da se zatvori perkutano, poput stavljanja stenta. Uz Vašeg opisa mislim da se radi o VSD-u, otvoru između leve i desne komore. Kako je pritisak u levoj komori > veći, krv se preliva iz leve u desnu komoru što opterećuje plućnu cirkulaciju. I ova mana se uglavnom mora operisati a od veličine mane zavisi u kom vremenskom periodu.
Imam probleme sa vidom, vrtoglavice, varijacije u pritsku u toku dana od
Imam probleme sa vidom, vrtoglavice, varijacije u pritsku u toku dana od 70/50 do 130/90, kao i u broju otkucaja od 50 do 105. Interesuje me šta bi moglo biti uzrok ovome?
Pošaljite više informacija o tome koliko imate godina, da li pijete lekove, nivo fizičke aktivnosti, da li ste nervozni ili ne.
Marivarin je antikoagulans i ne utiče na ritam srca tj. fibrilaciju pretkomora. Njegova uloga je da spreči stvaranje tromba u levoj pretkomori koji se mogu rasejavati po arterijskom stablu. S obzirom da fibrilacija traje duže vreme, pogotovu ako je pretkomora veća od 40mm, fibrilacija će kod Vas ostati stalno.
Ako su rezultati svih pretraga u redu, verovatno da je potrebno malo vremena da se vratite u stanje prethodne kondicije. Možda sada obraćate više pažnje na srce nego ranije. Ja lično mislim da ste imali viremiju (virusnu infekciju) i da je ona kao što najčešće i biva, prošla bez komplikacija.
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.