Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Poštovani, važna informacija bi bila kolika je bila frekvenca srca u trenutku kada ste Vi imali osećaj da srce radi brže. A po Vašem opisu tegoba i simptoma, mislim da nema razloga za brigu i da tegobe sigurno nisu srčanog porekla. Pokušajte da naveče uzimate male doze sedativa da lakše zaspite a i to samo dok se ne reše problemi koje pominjete.
Na prvo pitanje odgovor je da trnjenje leve ruke posle spavanja nema veze sa predispozicijom za bolest srca. A informacije oko bolesti vena daće Vam vaskularni hirurg
Tegobe koje Vi opisujete nemaju karakter angine pectoris, pre može da bude u pitanju neka forma ezofagitisa (upala jednjaka) pa Vam predlažem da se javite gastroenterologu.
Mislim da nema govora o angini pectoris kod Vas, ni tegobe ni slika kojuopisujete ne odgovara toj dijagnozi. Korigujte anemiju ako to zahtevaju rezultati, dalja kardiološka dijagnostika nije potrebna.
Poštovani Vojislave,
Izrael je topla zemlja sa puno vlage (pamtim moj boravak tamo) i znojenje pri fizičkoj aktivnosti nije neobično. Ne bih mogao da to vežem za lekove koje koristite a mislim da je izbor lekova dobar. Žutilo na vešu je možda uzrokovano nečim u ishrani, možda konsultovati dermatovenerologa (kožno ili polno oboljenje?).
Metoprolol (PRESOLOL zaštićeno ime u Srbiji) se ne sme primenjivati u > trudnoći sem u slučajevima kada je to neophodno(hitna stanja obaranja > pritiska i/ili frekvence srca). Pošto prolazi placentarnu barijeru može > dovesti do usporenja frekvence srca ploda.
Vaše pitanje je za vaskularnog hirurga.
Poštovana Gordana, aorto-koronarni by pass znači da se izvrši premošćenje suženog ili zapušenog dela arterije venom ili arterijom. Kako? Neke srčane arterije se mogu premostiti (bajpasirati, kako mi doktori kažemo) arterijama (a.mamaria, leva ili desna) a neke moraju venama. U tu svrhu se iz noge vadi vena saphena magna, prepariše se, jedan kraj se ušiva na aortu a drugo na koronarnu arteriju ispod suženja (zato je aorto-koronarni by pass).
U Vašem opisu tegoba vidim samo priču o napetoj osobi kojoj treba verovatno više fizičke aktivnosti i ako to lekar odluči, sedativa. Nema potrebe za kardiološkom dijagnostikom.
Vaš pritisak ne bi smeo da bude viši od 140/90, sve preko toga mora da se obara. To znači da se u Vašu terapiju mora dodati bat još jedan lek ili da se doza Presolola poveća. Mislim da Vam je potreban lek iz grupe statina (koji obaraju holesterol).
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.