Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Opisane promene nisu hemodinamski značajne (jer nijedna ne prelazi 60% ) i zato ne treba raditi standardnu koronarografiju. Terapiju odredjuje lekar koji pregleda pacijenta.
Pozdrav
Kako vi kažete sa godinama pritisak je rastao, to znači da je postala jedna fiksirana hipertenzija a u tom slučaju je potrebno naći stabilnu kombinaciju lekova, sa dobrim vremenom uzimanja lekova da bi se postigla stabilna tenzija. Ako ste nervozni, sedativ je obavezan deo terapije. Bol u potiljku je najčešći simptom povišenog krvnog pritiska.
Pozdrav
Žao mi je, ne znam cene na privatnim klinikama, svaka iole opremljenija kardiološka ustanova imatee. U nišu se čeka do mesec dana, što nije mnogo. Po važećem propisu, ako čekate duže od mesec dana imate pravo da uradite u privatnoj ambulanti i da dobijete povraćaj sredstava. Raspitajte se u filijali fonda.
Pozdrav
U pitanju je količina tečnosti, znači do 2 litra tečnosti dnevno a izbegavajte mineralne vode, pogotovu bogate mineralima.
Pozdrav
Samo po sebi ne znači ništa, r zubac ekga je visok u dva odvoda, ne predstavlja znak bolesti.
Pozdrav
Ako operacija uspe, periproceduralni rizik se najčešće svodi na to da li će se oštetiti sprovodni sistem što se rešava stalnim pejsmejkerom. Nakon operacije (kao i posle svake operacije na otvorenom srcu) može se javiti perikardni izliv. Ako budu izražene postoperativne priraslice, mogu se javiti ekstrasistole i aritmija.
Pozdrav
Pokušajte sa dijetom koja ima mali postotak holesterola. Takodje možete pod nadzorom lekara uzimati male doze nekog statina (crestor, recimo) i pratiti status jetre. I omega 3 masne kiseline mogu sniziti holesterol.
Pozdrav
Pritisak se treba dovesti do nivoa da bude ispod 140/90mmhg. Kako imate večernji pritisak, to znači da treba pojačati ili uvesti podnevnu-popodnevnu dozu leka, enalapril traje previše kratko da bi jutarnja tableta regulisala večern ji pritisak. Konsultujte vašeg doktora a moj savet je dva puta dnevno presolol, dva puta dnevno enalapril, po potrebi sedativ (napisali ste da ste pod stresom, što je i normalno!!! Otac male devojčice!!! Čestitam) . Probadanje koje opisujete ne liči na srčane tegobe. Germanium ne spada u lekove klasične medicine pa nemam mišljenje o njemu.
Pozdrav
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.