Prof. dr Zoran Perišić

Prof. dr Zoran Perišić
Kardiologija
Dr Zoran Perišić je kardiolog koji iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera itd.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Perišić je doktor koji je na Klinici prvi uradio mnoge intervencije kao što su; ugradnja prvog frekventno adaptibilnog sistema, prva elektronska kontrola pejsmejkera, prvi dvokomorski sistem (VDD i DDD), prvi regulator atrijalnog ritma (AT500-DDDRP), prva kateterizacija levog i desnog srca, prvi PTCA i implantacija stenta. 2005. godine ugradio je prvi Loop recorder (Medtronic 9526) i prvi ICD (Medtronic GEM 7231Cx).
U KC Srbije kao i u insotranim centrima je držao edukacije iz oblasti elektrostimulacije.
Na Institutu Dedinje je imao edukaciju iz oblasti invazivne i interventne kardiologije, kao i na PCR u Parizu 2003. i na JIM u Rimu 2004.godine, PCR 2005.godine. Medtronic kurseve "How to approach complex arrhythmias" i "ICD therapy in the 21st century - Basic training".
Dr Zoran Perišić iza sebe ima više od 500 ugrađenih pejsmejkera i više od 550 postavljenih koronarnih stentova. Od 1991.godine učesnik je svih važnijih kardioloških sastanaka u zemlji i inostranstvu, a iz oblasti kojima se bavi objavljivani su mu radovi na evropskim i svetskim kongresima. Autor je i koautor u preko 340 radova iz oblasti kardiologije. Godine 2004. učestvuje u pisanju udžbenika INTERNA MEDICINA, koji je izašao iz štampe 2005.godine. Oktobra 2005.godine dobio je Povelju Medicinskog fakulteta u Nišu zbog uvođenja novih metoda u kliničku praksu. Glavni istraživač je u studijama: STEALTH, PANORAMA, NOBORI CORE, BIOPACE i mnogim drugim.
Veliki broj procedura iz oblasti interventivne kardiologije i pejsmejker terapije je uveo kao standardne, neke od njih je uradio prvi na Balkanu.
U julu 2012. godine je izabran za gradonačelnika Niša, u kancelariji je na pomenutoj poziciji bio do 13. juna 2016. godine.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
(2000) Asistent - Katedra za internu medicinu. Od jula 2012. godine je izabran za vanrednog profesora.
Načelnik odeljenja za Invazivnu dijagnostiku i pejsmejkere, KC Niš
(1995) Razvio je navedene kardiološke dicsipline i učinio ih dostupnim građanima celog regiona.
Klinika za Kardiologiju, KC Niš
(1990)
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
(1982)
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1992) Magistarski rad iz endokrionologije
Medicinski fakultet Univerziteta u Nišu
(1998) Doktorat iz kardiologije
Članstva
Nukleus grupa za interventnu kardiologiju
Evropsko udruženje kardiologa
Član je radne grupe za interventnu kardiologiju i Radne grupe za srčani ritam.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Koronarna bolest
Bolest koronarnih (srčanih) arterija je obično izazvana aterosklerozom, čiji je uzrok taloženje masnih substanci i nastajanje plaka (naslaga) na unutrašnjoj površini zida koronarnih arterija. Taloženje masnih substanci dovodi do sužavanja ovih arterija, koje nazivamo stenozom, koje opet dovodi do smanjenja snabdevanja srčanog mišića krvlju i kiseonikom. Nedostatak krvi i kiseonika može da oslabi srce, naročito prilikom fizičkog napora. Koronama bolest može da izazove blage ili srednje jake bolove u grudima. Bolovi se mogu širiti u vilicu i ruke - ovo su simptomi angine pektoris. Ako se koronarna arterija potpuno zatvori dolazi do infarkta srca.
Prof. dr Zoran Perišić

Ugradnja koronarnog stenta - procedura koja je zamenila operacije na koronarnim arterijama
Pogledajte intervenciju ugradnje stenta. Video. Koronarna bolest je jedna od najčešćih bolesti današnjice. Dok se u državama zapadne Evrope koronarna bolest polako smanjuje, kod nas je u porastu i srčani uzroci su kod nas i dalje najznačajniji uzrok smrtnosti.
Prof. dr Zoran Perišić
Svi odgovori doktora (2205)
Želudačna kila (hiatus hernia) može biti razlog za nepravilan rad srcaa, tahikardije i slično. Najčešće se tegobe javljaju posle obroka, preporučuje se visoko uzglavlje za spavanje i manji obroci.
Pozdrav
Determinanta primarna za neku bolest znači da je nepoznatog porekla. Primarna plućna hipertenzija je ozbiljno oboljenje pa preporučujem striktno pridržavanje propisane terapije. Ne postoji specifičan lek u lečenju ove bolesti, leče se njeni simptomi i posledice.
Pozdrav
Koksaki virus i koronarna bolest (predinfarktno stanje kao ste napisali) nemaju nikakve medjusobne veze. Ako treba raditi neke dodatne testove i preglede javite se u neki veći centar.
Pozdrav
Nema opisa koronarografije na osnovu koje se pravi procena ima li osnova za hirurgiju ali iz svega što ste napisali jaa ne vidim indikaciju za operaciju. Postoji oboljenje i srca i plućnog parenhima, pa sve bolesti treba sagledati pre odluke o operaciji, ako nalaz sa kateterizacije bude upućivao na to. Umesto sortisa se može uzimati vasilip, ja lično bih preporučio crestor. Minsetil se ne proizvodi više, ako nema kontraindikacija amiodaron bi bio mnogo bolji izbor za vašu majku.
Pozdrav
Sama dijagnoza nije ozbiljna, preskakanje srca i suspektan prolaps mitralne valvule, sve skupa zaista nemate razloga za brigu. Uobičajena terapija je beta blokator (concor, nebilet, presolol, inderal. . .) a propafen nije lek izbora za ves koje vi imate (ventrikularne ekstrasistole) . Do njihovog smanjenja je doveo bromazepam što govori da je vaša napetost i nervoza verovatno glavni razlog za njihov nastanak.
Pozdrav
Uvećanje leve komore se utvrdjuje ultrazvukom a iz opisa vaših tegoba ne vidim aspekte za tako nešto. Da bi se videla morfologija srca predlažem da uradite ultrazvuk srca. Da bi se videlo da li ubrzan rad srca postoji i noću bilo bi dobro da uradite 24h holter ekga. Terapija je u redu za tegobe koje opisujete.
Pozdrav
Sigurno da niste imali infarkt miokarda. Ali, imate ozbiljan višak težine na čemu morate raditi.
Pozdrav
Savetujem da vaš kardiolog izmeni terapiju: da umesto nifelata i prilazida uvede druge lekove iz te grupe: recimo norvasc i monopril, neka vam odredi doze. Pritisak se mora dovesti na vrednosti ispod 140/90mmhg.
Pozdrav
Nemoguće je na osnovu jednog nalaza povišenog pritiska davati dugoročne prognoze o bolesti. Imali ste simptome visokog pritiska, kada je pritisak pao sve je postalo normalno. Uzimajte terapiju i redovno kontrolišite pritisak.
Pozdrav
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.