Prof. dr Petar Bošnjaković

Prof. dr Petar Bošnjaković
Opšta medicina
Dr Petar Bošnjaković se stručno usavršavao na institutima za radiologiju u Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Autor je 146 naučnih radova i 6 knjiga iz oblasti radiologije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Petar Bošnjaković se stručno usavršavao na institutima za radiologiju u Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Autor je 146 naučnih radova i 6 knjiga iz oblasti radiologije. Glavni je urednik radiološkog arhiva Srbije, urednik je časopisa "Radiologija i Reentgenologija", Bugarska.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
Redovni profesor i šef katedre za radiologiju.
Institut za radiologiju, Klinički centar Niš
Direktor
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije
Doktorat, Medicinski fakultet u Nišu
Doktorska disertacija.
Članstva
Radiološka sekcija SLD
Predsednik od 1997.-2001. godine.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Stenting karotidne arterije
Članak sadrži i video materijal izvođenja intervencije. Bolesti krvnih sudova glave su treće na listi uzroka smrtnosti, posle bolesti krvnih sudova srca i raznih malignih bolesti. Moždani insult nastaje dvojako, ili zbog pucanja krvnih sudova u glavi (pri čemu nastaje krvarenje unutar moždanog tkiva) ili zbog zapušenja arterija koje dovode krv u glavu ili arterija u glavi (pri čemu nastaju ishemijske promene zbog nedostatka kiseonika u moždanom tkivu). Moždani insult (hemoragijski ili ishemijski) se razvija dramatično i dovodi do smrtnog ishoda u 20 do 40% unutar prvih 48 sati. Novi ataci bolesti se ponavljaju kod 30 do 50% preživelih. Skoro 17% preživelih ostaju teški invalidi, a samo 10% se vraća na posao.
Prof. dr Petar Bošnjaković

Operacija kičmenih pršljenova bez noža - perkutana vertebroplastika
Trend savremene terapije je lečenje bolesnika metodama iz grupe minimalno invazivnih. Osnovni princip je da se isti ili bolji efekat (u poredjenju sa klasičnim hirurškim zahvatima) postigne uz manju dozu agresije (invazivnosti) po organizam bolesnika.
Prof. dr Petar Bošnjaković
Svi odgovori doktora (192)
Ukoliko imate dilemu i plašite se zračenja nemojte upisivati školu za rendgen tehničare. Sva savremena oprema je bazirana na tome da doza zračenja koju prima bolesnik i naravno osoblje, bude što manja. Ova doza se razlikuje od jednog do drugog dijagnostičkog modaliteta i mora biti u okvirima propisanih maksimalnih doza po svetskim normama. Svako prekoračenje doze imperativno je vazano za uklanjanje iz zone zračenja i promenu radnog mesta. Pored doze, obavezne su godišnje periodične kontrole zdravstvenog stanja ljudi koji rade u zoni zračenja. Šetajući ulicom i živeći na ovoj planeti svaki čovek primi godišnju dozu od 5 do 10 milisiverta (kosmičko i zračenje Zemlje). Ali, ukoliko se plašite svega nabrojanog, opredelite se za neki drugi smer. Objektivnih razloga praktično nema ali ni subjektivne ne treba zanemariti kako ne biste ceo život živeli u strahu. S poštovanjem, Prof. dr Petar Bošnjaković
Ako Vam nije teško, javite mi rezultate sledećih preporučenih pregleda. S postovanjem Prof. dr P. Bošnjaković
Nažalost napravljen je pogrešan red poteza jer bi bilo mnogo bolje da je zračenje, ukoliko bi uopšte bilo potrebno, načinjeno POSLE vertebroplastike. Medjutim, i ovako verovatno nije kasno. Neophodno je da se učini MSCT (multislajsni CT pregled kičmenog stuba) i to poželjno u Institutu za radiologiju KC Niš, kako bi se definisao stepen promena koje su postignute zračenjem. Posle toga možemo doneti konačnu odluku. Sama metoda perkutane vertebroplastike se izvodi u ambulantnim uslovima, punkcijom tela pršljena i ubrizgavanjem specijalnog dvokomponentnog cementa koji stabilizuje mikroprelome i uništava višak krvn ih sudova. Kao i sve što je invazivno i ovde postoji jedan broj komplikacija različitog stepena težine koje se mogu javiti. Za Vašu informaciju u dosadašnjem petogodišnjem radu nije se desila ni jedna u naših bolesnika. Pozdrav Prof. dr P. Bošnjaković
Veoma ste iscrpno izneli probleme i preglede koji su učinjeni kod Vašeg supruga i koji su uglavnom u fiziološkim okvirima. Da krenemo od MR mozga: verovatnoća da je promena koja je vidjena pri prvom MR pregledu tkivo limfoma je voma mala tj. praktično odgovara nuli. Takodje se može isključiti i prvobitno postavljena sumnja na ektopiju sive mase. Pretpostavljam da se može razmišljati o lakunarnoj ishemiji ili fokalnoj zapaljenjskoj promeni, ali je najverovatnije da je u pitanju artefakt. Savetujem Vam da se nastave hematološke i hepatološke kontrole ali pre svega zbog povišenih vrednosti bakra u krvi. Iz istih razloga ne bi bilo loše načiniti MR pregled gornjeg abdomena. Dijagnoza limfoma se postavlja ili nalazom promenjene krvne slike (tzv. bele loze) ili punkcijom tumorske mase, kostne srži ili uvećanih limfnih žlezda. Kako kod Vašeg supruga nije prisutno ni jedno ni drugo ni treće, ne postoji osnov za postavljanje ovakve dijagnoze. S poštovanjem, Prof. dr Petar Bošnjaković
Svakako da se tokom pregleda magnetnom rezonancom predela ponsa mogu videti i promene na unutrašnjem uhu ukoliko postoje. Medjutim, svaki pregled na MR se radi sa drugačijim protokolima i sekvencama te, ukoliko promena na unutrašnjem uhu ima ili se sumnja na njihovo postojanje, trebalki bi da konsultujete Vašeg ORJ specijalistu ili radiologa, kako bi se uradio ponovni pregled ciljano na unutrašnje uho i to modalitetom koji bi bio najbolji (magnetna rezonanca ili multislajsni CT). Ukoliko mi pruđite više detalja mogao bih Vam pomoći i u ovom izboru.
Bolovi u predelu dojke mogu biti uzrokovani većim brojem faktora koji se ne odnose samo na dojku već i na mišićno tkivo, masno tkivo ... Nije mi potpuno jasno da li postoji povezanost bolova sa mesečnim ciklusom ili ne ? Ultrazvučni nalaz u Vašem slučaju je potpuno normalan ali ultrazvuk nije apsolutnbo pouzdan dijagnostički modalitet. Moja preporuka bi bila da Vas temeljno pregleda Vaš ginekolog ili hirurg specijalista za dojku te da se nakon toga donese definitivna odluka da li nastaviti sa dijagnostičkim procedurama ili ne. Ukoliko u Vašoj porodici postoji opterećenje tumorima dojke (neko od krvnih srodnika koji ima ozbiljno oboljenje dojke) trebalo bi načiniti i mamografski pregled.. S poštovanjem, Prof. dr Petar Bošnjaković
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.