Prof. dr Petar Bošnjaković

Prof. dr Petar Bošnjaković
Opšta medicina
Dr Petar Bošnjaković se stručno usavršavao na institutima za radiologiju u Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Autor je 146 naučnih radova i 6 knjiga iz oblasti radiologije.
Zakažite pregled
Slobodni termini za ovog lekara se ne prikazuju online, ali pregled možete zakazati na upit — kontaktiraćemo Vas radi potvrde termina.
Zatražite termin onlineO lekaru
Dr Petar Bošnjaković se stručno usavršavao na institutima za radiologiju u Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Autor je 146 naučnih radova i 6 knjiga iz oblasti radiologije. Glavni je urednik radiološkog arhiva Srbije, urednik je časopisa "Radiologija i Reentgenologija", Bugarska.
Radno iskustvo
Medicinski fakultet u Nišu
Redovni profesor i šef katedre za radiologiju.
Institut za radiologiju, Klinički centar Niš
Direktor
Obrazovanje
Medicinski fakultet u Nišu
Osnovne studije
Doktorat, Medicinski fakultet u Nišu
Doktorska disertacija.
Članstva
Radiološka sekcija SLD
Predsednik od 1997.-2001. godine.
Ocene i iskustva
Još uvek nema ocena.
Najnoviji članci koje je lekar objavio:

Stenting karotidne arterije
Članak sadrži i video materijal izvođenja intervencije. Bolesti krvnih sudova glave su treće na listi uzroka smrtnosti, posle bolesti krvnih sudova srca i raznih malignih bolesti. Moždani insult nastaje dvojako, ili zbog pucanja krvnih sudova u glavi (pri čemu nastaje krvarenje unutar moždanog tkiva) ili zbog zapušenja arterija koje dovode krv u glavu ili arterija u glavi (pri čemu nastaju ishemijske promene zbog nedostatka kiseonika u moždanom tkivu). Moždani insult (hemoragijski ili ishemijski) se razvija dramatično i dovodi do smrtnog ishoda u 20 do 40% unutar prvih 48 sati. Novi ataci bolesti se ponavljaju kod 30 do 50% preživelih. Skoro 17% preživelih ostaju teški invalidi, a samo 10% se vraća na posao.
Prof. dr Petar Bošnjaković

Operacija kičmenih pršljenova bez noža - perkutana vertebroplastika
Trend savremene terapije je lečenje bolesnika metodama iz grupe minimalno invazivnih. Osnovni princip je da se isti ili bolji efekat (u poredjenju sa klasičnim hirurškim zahvatima) postigne uz manju dozu agresije (invazivnosti) po organizam bolesnika.
Prof. dr Petar Bošnjaković
Svi odgovori doktora (192)
Odluka se mora doneti u sklopu kliničćkog nalaza, porodične istorije bolesti, mamografskog i ultrazvučnog nalaza te tumorskih markera. Koliko vidim , nema čvrstih elemenata za hiruršku intervenciju ali Vam niko do sada nije pomenuo perkutanu biopsiju vodjenu ulktrazvukom ili stereotaksičnom mamografijom a to bi verovatno bilo najbolje rešenje u ovoj fazi. Srdačno, Prof. dr Petar Bošnajković
Nažalost, najverovatnije je da se radi o metastatskim promenama melanoma u pršljenovima (najmanje jednom) slabinskog dela kičmenog stuba a nije nemoguće da ih ima i u nekim drugim organima osim limfnih žlezda, potkožnom tkivou i slezini što je već dokazano. Za očekivanje je da posle radioterapije dodje do poboljšanja stanja ali to, na žalost, ne mora uvek biti pravilo. Potrebno je nastaviti lečenje po odluci konzikijuma Instituta za radiologiju i onkologiju. S poštovanjem, Prof. dr P. Bošnjaković
Opisane promene se odnose na granične veličine limfnih žlezda koje su izmenjene strukture po tipu reakcija na neke ranije zapaljenjske procese. Sve u svemu nalaz koji je praktično u fiziološkim okvirima tj. normalan. Nemate razloga za bilo kakvu brigu. S poštovanjem, Prof. dr P. Bošnjaković
Da krenemo od početka: 1. Tačno je da je zračenje na CT-u višestruko veće nego zračenje rendgenskog snimka (za multidetektorski Ct taj broj je 400 puta a za straije spiralne aparate zračenje je, nećete verovati, manje ali i mogućnosti). Iskusni radiolozi mogu poravilnim odabirom parametara i preciznim odredjivanjem polja pregleda da ove doze svedu na manje od polovine. 2. S obzirom na prirodu bolesti Vaše kćeri, period od oboljevanja i dinamiku kontrolnih pregleda, možda je bilo moguće (ne znam dovoljno o tačnoj lokalizaciji i prirodi tumora) da se bar kontrolni pregledi obavljaju na MR 3. Ono što je važno znati to je da je uvek bnolje da doza zračenja bude što manja ali ni u kom slučaju ne mora značiti da će povećana doza ponavljanih dijagnostičkih pregleda dovesti do štetnih efekata ali se isti i ne mogu isključiti. S poštovanjem, Prof. dr Petar Bošnjaković
Histološka dijagnoza je povoljna (odnosno najmanje loša u dijapazonu malignbih tumora). Naravno, terapija izbora je operativni zahvat nakon koga se, u slučaju da nema drugih promena, može očekivati uspeh do potpunog izlečenja. Vrlo je važno da ste se već nakon prvih simptoma javili lekaru te da je ceo dijagnostički postupak sproveden apsolutno valjano i na vreme. S poštovanjem, Prof. dr Petar Bošnjaković
Po opisu nalaza ultrazvučnog pregleda radi se o potpuno fiziološkom stanju dojki. Ne znam iz kog je razloga načinjen ultrazvučni pregled te bih Vas zamolio da mi i to javite kako bih kompletirao odgovor. S poštovanjem, Prof. dr Petar Bošnjaković
Stanje proširenja aorte u Vaše bake, sa dijamterom od 42 mm, ne zahteva nikakav tretman. Samo aneurizme promera preko 55 mm se smatraju onima koje treba lečiti bilo hirurški bilo endovaskularno. Jedini izuzetak je da ukoliko aneurizma pokaže brzu tendenciju rasta onda je treba lečiti i ako je dijametar manji od 55 mm. Znači, čuvajte Vašu baku i pratite dijametar aneurizme na ultrazvučnim pregledima. U slučaju značajnog povećanja dijametra javite se vaskularnom hirurgu. S poštovanjem, Prof. dr Petar Bošnjaković
Terapija gonartroze koja je preporučena a sastoji se u direktnom ubrizgavanju supstanci u zglob sa ciljem da omoguće bolju funkciju zgloba i smanje tegobe. Rezultati koji su publikovani su veoma dobri tako da, ukoliko Vaš otac ima izražene smetnje, nema razloga da se sa navedenom terapijom ne proba. Naravno, imajte na umu da ovo nije lečenje gonartroza već samo simptoma kojima se gonartroza ispoljava. S poštovanjem, Prof. dr Petar Bošnjaković
Za ovo pitanje je najbolje da se obratite lekaru onkologu koji bolesnika leči. U obzir dolazi veliki broj lekova koji smanjeuju bolove uključujući i derivate opioda. S poštovanjem, Prof. dr Petar Bošnjaković
Najpre da Vam prepričam nalaz. Postoji veća zakrivljenost slabinskog dela kičmenog stuba nego što je to uobičajeno uz prisutne degenerativne promene te blago pomeranje pršljenskog tela L5 prema napred kao posledica degenerativnih promena. Ovo je nalaz koji se vidja sa povećanjem broja godina života i ne mora imati bilo kakve subjektivne smetnje. Postoji i minimalno prolabiranje intervertebralnog diskusa ka kičmenom kanalu koji ne dovodi do pritiska na nervne elemente i time ne dovodi do pojave bolova. Sve u svemu nalaz nije zabrinjavajući u bilo kom pogledu. Dva važna pitanja za dalje postupanje su: koliko imate godina i kakva je priroda bolova koje osećate (mesto, širenje, intenzitet ...). Prof. dr Petar Bošnjaković
Pitajte doktora
Imate nedoumicu u vezi sa svojim zdravljem? Postavite pitanje i dobijte odgovor lekara u najkraćem roku.

Prijavite se na Stetoskop Gazette
Mesečni bilten o zdravlju, inovacijama i svemu aktuelnom u medicini.